DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 53 <-- 53 --> PDF |
1978; ŽIVOTIĆ, 1978; GRLIĆ, 1980). KÜNSCH i TEMPERLI (1976) navode čitav niz aminokiselina u soku dobivenom iz plodova bazge i naglašavaju važnost tih kiselina za prehranu čovjeka. Kao što se iz prikaza vidi, svi dijelovi, a osobito plod, imaju bogat kemijski sastav, pa je i razumljivo da se ta biljka raznoliko primjenjuje, naročito u prehrani i liječenju. Stoga će se ovdje najprije prikazati primjena bazge u prehrambene, a zatim u ljekovite i druge svrhe. Odmah valja napomenuta da bazga upotrebljena u prehrambene svrhe ujedno služi i kao lijek, barem u većini slučajeva. Upotreba crne bazge u prehrambene svrhe Ovdje se prvenstveno misli na upotrebu plodova crne bazge, a zatim i cvijeta. Glavni razlog uzgoja bazge i jeste dobivanje njenih plodova. Naš narod u malim količinama, za svoje potrebe, koristi plodove bazge za pripremu različitih jela d pića, a isto tako i cvijet. No izgleda da se o upotrebi bazge za jelo mnogo više govori u nekim evropskim zemljama nego u nas. Tako npr. GRLIĆ (1980) navodi da u Njemačkoj priručnici obiluju brojnim uputstvima za priređivanje različitih jela od plodova i cvjetova bazge. Samo u Švicarskoj industrijski se donedavno prerađivalo godišnje 50 do 60 tona boba crne bazge. Navedene količine Švicarska je djelomično podmirivala iz uvoza, a djelomično je bilo sakupljeno sa divljih vlastitih grmova (MÜLLER, 1976). Može se pretpostaviti da danas Švicarska, kada ima vlastiti uzgoj bazge u intenzivnim kulturama, prerađuje još i više plodova. Bazgine bobe se za jelo mogu prirediti na različte načine. Od boba se priređuje pekmez, različiti umaci, kompot, vino, voćni sok, kaša, juha, rakija, žele, sirup, vinjak, sirovi kompot za dodatak jabukama, kruškama i bundevama, tj. služi kao dodatak za mješavine voćnih produkata jer su joj naglašeni okus i intenzitet boje. Boja je toliko intenzivna da se može preraditi u boju za žigove za označavanje mesa. Upotrebljava se i za bojenje vina (porto-vino). Od 100 kg boba dobije se 70 — 75 1 soka, randman je dakle velik. Od cvjetova se priređuju jela s jajima, kao kolačići (prženi na masti ili si. prethodno umočeni u tijesto za palačinke), pravi se vino, sirup, osvježavajuće pjenušavo piće, liker i drugo. Literatura govori da su sva ta jela ukusna, korisna i zdrava. Tako WILLFORT (1978) navodi da niti jedna biljka poznato po vitaminu B-l, kao špinat, loćika, grašak, leća, lješnjak, žitne klice, rižine mekinje, kvasac i kiselo zelje, nemaju tolike količne toga vitamina kao zrele bazgine bobe. Pored naprijed navedenog kemijskog sastava boba valja istaći da je sadržajvitaminna C u bobama bazge visok slično kao u soku limuna, da sok bazge sadrži dvostruko više kiselina i 2/3 više šećera nego sok jabuka, te da pored poznatih tvari sok sadrži još čitav niz supstanci koje nisu dovoljno istražene (MÜLLER, 1976). Upotreba crne bazge u ljekovite svrhe Bazga se kao lijek upotrebljava ili sama ili u kombinacijama s drugim biljem. U tu svrhu koriste se cvjetovi, lišće, mladi izboji, plod i kora debla, |