DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 54     <-- 54 -->        PDF

grana i korijena. U ljekovitom smislu bazgi se pripisuju mnoga ljekovita
svojstva i ubraja se među najstarije ljekovito bilje. Neki nalazi govore da
su bazgu kao lijek i jelo koristili već prethistorijski ljudi. Isto tako su stari
grčki naučenjaci mnogo cijenili bazgu i o njoj govorili. U narodu još i danas
postoji poslovica da se pred bazgom mora skinuti šešir koliko je bolesti
u stanju liječiti. Zapravo je to uz kamilicu, da tako kažemo, najpuekija
ljekovita biljka.


U knjigama o ljekovitom bilju možemo naći mnogo recepata za pravljenje
čajeva (lijekova) od bazge u mješavinama s drugim biljem za liječenje
nmogih bolesti čovjeka. Općenito možemo reći da se koristi (ŽIVOTIĆ,
1979) kod liječenja nekih bolesti nosa, usta, desni, oka, uha, štitne žlijezde,
grkljana, bronhija, pluća, ždrijela, jednjaka, želuca, crijeva, žuči, krvi, srca,
bubrega, mokraćnog mjehura, spolnih organa, živaca mišića, kože i dr.


U knjigama o ljekovitom bilju također nalazimo koje bolesti liječe
pojedinih biljni dijelovi bazge, a na ovom mjestu dovoljno je reći što o
tome u svojim knjigama navode WILLFORT (1978) i GURSKY (1978)


List se upotrebljava za jače znojenje i bolje izlučivanje mokraće, kao
sredstvo za čišćenje krvi, protiv ospica, bolesti pluća, bubrega, jetre, želuca,
crijeva, srca, šećerne bolesti, za otvor i dr.


Cvijet se primjenjuje za jače znojenje, kod prehlade, bronhitisa, kašlja,
gripe, hripavca, bolesti pluća, hunjavice, osipa, šarlaha, teškog disanja, astme,
nekih reumatičnih oboljenja, upale sluznice, jačeg izlučivanja mokraće
i dr.


Zapravo je cvijet najvažniji ljekoviti dio bazge i po njemu ta je vrsta
svrstana u Jugoslavensku farmakopeju I i II. Naš narod također dosta sakuplja
cvijet za svoje potrebe, pa se u nas po seoskim dvorištima i danas vidi
kako se suše ubrani cvjetovi bazge.


Kora stabla, grana i korijena koristi se kao sredstvo za otvaranje, za
izlučivanje mokraće, odnosno kod smetnji u radu bubrega i mjehura, vodene
bolesti, edema, reume i dr.


Plod se koristi protiv bolesti pluća, upale živaca, vodene bolesti, mjehura,
smetnji u optoku krvi, općenito za jačanje organizma i dr.


O načinu pripreme i primjene lijekova iz navedenih dijelova bazge i
protiv spomenutih i drugih bolesti može se nešto detaljnije naći u raznim
udžbenicima (npr. ŽIVOTIĆ, 1979) o ljekovitom bilju i njegovoj primjeni
kod raznih bolesti. Međutim treba upozoriti na navode nekih autora i otrovnosti
pojedinih dijelova bazge, a s druge strane shvatiti da se isti dijelovi
koriste u narodnoj medicini. Možemo vjerovati da je narodna medicina imala
uspjeha u liječenju određenih bolesti lijekovima dobivenim iz, navodno
otrovnih, dijelova bazge, ali je zato pretpostaviti da u tim slučajevcima nisu
uzimane kritične doze. O otrovnosti bazge GRLIĆ (1980) kaže: »Listovi bazge
otrovni su zbog sadržine glikozida sambunigrina, koji oslobađa do 10 mg
% cijanovodične kiseline.« (Objašnjenje: iz 100 g svježih listova može se
dobiti do 10 mg cijanovodične kiseline). »I u nezrelim bazginim plodovima,
prema nekim autorima, ima glikozida, koji cijepanjem oslobađaju cijanovodik.
« MARKOVIĆ (1973) također upozorava da se list bazge zbog sadržaja
izvjesnih štetnih tvari ne upotrebljava. Isto tako MÜLLER (1976) piše