DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 56     <-- 56 -->        PDF

njamo se na radove STRAUSSA i NOVAKA (1971) i MÜLLERA (1976), te
druge radove i prikazujemo u kratkim crtama samo ono što smatramo da
je neophodno i dovoljno za ovaj rad, odnosno za namjenu ovoga prikaza,
kojim želimo upozoriti naše stručnjake na uzgoj bazge i u našoj zemlji.


SI. 1. Kultura crne bazge (po Müller-u)


Bazga je izvanredno robustna biljka koja se dade dobro kultivirati.
U USA je selekcionirana Sambucus canadensis za uzgoj u kulturama. U
susjednoj Austriji selekcijom crne bazge iz divljih grmova dobivene su dvije
sorte, sorta »Haschberg« i sorta »Donau« prije više od dvadeset godina.
Prva je 1969. g-, a druga 1973. godine uvezena u Švicarsku gdje se sada
uzgajaju. Crna se bazga u kulturi dade uzgajati bez oplemenjivanja. Vegetativno
se razmnaža reznicama tako da se na kraju zime režu reznice od
dobro odrvenjelih izbojaka. Reznica mora imati 2 do 3 pupa. Razmnažanje
je također moguće i iz zelenih reznica. Za uzgoj u rasadniku mogu se preporučiti
dvije metode (STRAUSS i NOVAK, 1971):


a) Na mladoj biljci ostavi se samo jedan izbojak, ostali se za vegetacije
uklone. Ostavljeni izbojak priveže se za štap i na željenoj visini prereze.


b) Poslije prve vegetacijske godine izbojci se režu povratnim rezom.
Samo kod jednog izbojka ostaju 2 do 3 pupa. Iz tog dijela slijedeće godine
izraste vrlo jak izbojak određen za buduće stablo.


U plantaži buduće stablo, ovisno o kvaliteti tla i mehanizaciji, sadi se
na razmak 5—5,5 m X 2,5—3,5 m. Visina biljke treba biti 80 — 100 cm,
a krošnju valja formirati okruglasto. Prve dvije do tri godine odrezuju se
postrani izbojci prije odrvenjavanja. Izgled stabla u drugoj godini uzgoja