DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Nije se pokazalo da ptice zobanjem boba predstavljaju problem, jer one izbjegavaju nezrele, pa čak i zrele bobe. Jedino prezreli grozdovi bivaju odmah napadnuti od ptica- Korijen i rizomi su mesnati i sočni, pa predstavljaju odličnu hranu za poljske miševe. Poljski miševi predstavljaju najozbiljniji problem kod uzgoja bazge. Zato je kulturu bazge vrlo važno zaštititi od poljskih miševa. Kao i u svakoj intenzivnoj kulturi u kulturi crne bazge vremenom se mogu pojaviti drugi, nepredviđeni, problemi kojih inače kod divljih grmova nema. S tim svako treba računati. Cijena je sadnog materijala, u stvari ožiljenih reznica a i zaštita znatno niža od sadnica koštuničavih voćaka, a njega tla, rezanje i gnojenje kao kod koštičavog voća. Intenzivna kultura crne bazge u usporedbi s jabukama zahtijeva znatno niži trošak. SI. 3. Grozd crne bazge sa zrelim plodovima (po Miiller-u) Još navodimo koliki su prinosi ploda bazge u intenzivnom uzgoju. U Švicarskoj u 3. godini na relativno lošem tlu prinos je bio 10 t/ha. Kod boljeg tla trebao bi biti 15 t/ha. U Austriji je prinos istih sorti 15 do 20 t/ha, a u Americi (Sambucus canadensis) 8 do 10 kg po stablu (MÜLLER, 1976). Na kraju navodimo da je u uzgoju posebnih kulturnih prehrambenih voćaka u nas najdalje otišla SR Srbija. Dobrom propagandom tamo je podignuto vrlo mnogo nasada malina, crnog i crvenog ribizla, kupina bez trnja i dr. Nasadi prelaze površinu od preko 10.000 ha i daju dobar dohodak. U SR Sloveniji proširen je uzgoj crnog ribizla, a po nekim podacima tamo se uzgaja i crna bazga (okolica Maribora) sa koje je prošle godine dobivena prva berba. Mi u SR Hrvatskoj svega toga gotovo i nemamo |