DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 61     <-- 61 -->        PDF

UDC: 641.3:630* 283 (497.13) Šum. list 106:263


AUTOHTONA ŠUMSKA DEDROFLORA KAO MOGUĆI
IZVOR HRANE


Mr Josip KARAVLA


Šumarski fakultet, Zagreb


SAŽETAK. Autor je u radu opisao četrdesetak vrsta samoniklih
biljaka od kojeg se pojedini dijelovi ili cijele biljke mogukoristi kao hrana. To je posebno važno u slučaju izvanrednih prilika
kao u slučaju rata i si. Naveo je i upute za njihovo sakupljanje
te kalendar sakupljanja. Dodan je i pregled sadržaja karotina
i vitamina C, za 34 vrste.


U slučaju rata ili napada na našu samoupravnu SFR Jugoslaviju, trebaju
se koristiti vrlo velike i bogate prirodne mogućnosti u našoj zemlji,
osobito u pogledu ishrane. U našem izlaganju nastojat ćemo obraditi samo
prirodno jestivo dendrobilje.


Pri tome ne smijemo zaboraviti nešto što je važnije od korišćenja prirodnih
izvora hrane, a to je zaštita prirode i očuvanje čovjekove okoline,
jer uslijed prekomjernog korišćenja može doći do poremećaja ekološke ravteže
što bi izazvalo neprocjenjive štete i posljedice. Zato moramo imati
uvijek na umu da samo onaj tko prirodu poštuje, štiti i njeguje, ima pravo
da se posluži njenim blagom i bogatstvom. Prehrambena vrijednost jestivog
domaćeg (autohtonog) prirodnog bilja zavisi prvenstveno od dijela biljke
koji se koristi za ishranu. Lišće je uglavnom bogato vitaminima, a plodovi
šećerima i vitaminima. Mnogi plodovi i sjemenje bogati su i predstavljaju
odličan izvor masnoće. U nekih drvenastih vrsta nalazi se i vrlo veliki postotak
vitamina C. Tako, npr., 100 g iglica običnog bora sadrži 82 mg vitamina
C, majčina dušica 44 mg, list maline 118 mg, šipak (plod divlje ruže) 368
mg, itd.


Napominjemo, da su dnevne potrebe čovjeka za vitaminom C u prosjeku
75 mg, a za vitaminom A 3 mg. Možemo zaključiti da se dnevne potrebe
čovjeka mogu lako podmiriti sa 100 — 200 gr pojedinih vrsta, prirodnog
(samoniklog) bilja, ali pri tome moramo imati u vidu, da će se prilikom
kuhanja jedan dio vitamina smanjiti za cea 50%, pa i više- Kod sabiranja
i branja moramo voditi računa da je najsočnije, najjestivije mlado bilje
u proljeće ili su to izbojci koji već izbijaju u jesen. U toku ljeta mlade
biljke treba tražiti po vlažnim i zasjenjenim položajima, te sabirati sočno
lišće i mlade vršne izbojke. Neke plodove možemo koristiti za hranu sirove
kao npr. samoniklih vodarica (jabuka, kruška, šljiva, trnine, trnjule, divlji
badem, divlja maslina, kozje jabučice, šipak) plod divlje ruže, planike, mrče,