DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 61 <-- 61 --> PDF |
UDC: 641.3:630* 283 (497.13) Šum. list 106:263 AUTOHTONA ŠUMSKA DEDROFLORA KAO MOGUĆI IZVOR HRANE Mr Josip KARAVLA Šumarski fakultet, Zagreb SAŽETAK. Autor je u radu opisao četrdesetak vrsta samoniklih biljaka od kojeg se pojedini dijelovi ili cijele biljke mogukoristi kao hrana. To je posebno važno u slučaju izvanrednih prilika kao u slučaju rata i si. Naveo je i upute za njihovo sakupljanje te kalendar sakupljanja. Dodan je i pregled sadržaja karotina i vitamina C, za 34 vrste. U slučaju rata ili napada na našu samoupravnu SFR Jugoslaviju, trebaju se koristiti vrlo velike i bogate prirodne mogućnosti u našoj zemlji, osobito u pogledu ishrane. U našem izlaganju nastojat ćemo obraditi samo prirodno jestivo dendrobilje. Pri tome ne smijemo zaboraviti nešto što je važnije od korišćenja prirodnih izvora hrane, a to je zaštita prirode i očuvanje čovjekove okoline, jer uslijed prekomjernog korišćenja može doći do poremećaja ekološke ravteže što bi izazvalo neprocjenjive štete i posljedice. Zato moramo imati uvijek na umu da samo onaj tko prirodu poštuje, štiti i njeguje, ima pravo da se posluži njenim blagom i bogatstvom. Prehrambena vrijednost jestivog domaćeg (autohtonog) prirodnog bilja zavisi prvenstveno od dijela biljke koji se koristi za ishranu. Lišće je uglavnom bogato vitaminima, a plodovi šećerima i vitaminima. Mnogi plodovi i sjemenje bogati su i predstavljaju odličan izvor masnoće. U nekih drvenastih vrsta nalazi se i vrlo veliki postotak vitamina C. Tako, npr., 100 g iglica običnog bora sadrži 82 mg vitamina C, majčina dušica 44 mg, list maline 118 mg, šipak (plod divlje ruže) 368 mg, itd. Napominjemo, da su dnevne potrebe čovjeka za vitaminom C u prosjeku 75 mg, a za vitaminom A 3 mg. Možemo zaključiti da se dnevne potrebe čovjeka mogu lako podmiriti sa 100 — 200 gr pojedinih vrsta, prirodnog (samoniklog) bilja, ali pri tome moramo imati u vidu, da će se prilikom kuhanja jedan dio vitamina smanjiti za cea 50%, pa i više- Kod sabiranja i branja moramo voditi računa da je najsočnije, najjestivije mlado bilje u proljeće ili su to izbojci koji već izbijaju u jesen. U toku ljeta mlade biljke treba tražiti po vlažnim i zasjenjenim položajima, te sabirati sočno lišće i mlade vršne izbojke. Neke plodove možemo koristiti za hranu sirove kao npr. samoniklih vodarica (jabuka, kruška, šljiva, trnine, trnjule, divlji badem, divlja maslina, kozje jabučice, šipak) plod divlje ruže, planike, mrče, |