DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Istraživanje vodnog režima u jelovim sadnicama obavljeno je upotrebom
gravimetrijskog metoda, tj. uspoređivanjem diferencijacija težine vode
nakon što su bile biljke kroz 24 odnosno 48 sati, 4 odnosno 8 dana izložene
prirodnim uslovima uz potpunu pristupačnost odnosno potpun nedostatak
raspoložive vode.


PRETHODNA ZAPAŽANJA


U toku odgajanja biljaka u rasadniku kod materijala koji je bio namijenjen
eksperimentalnom istraživanju primijećene su određene pojave,
koje ukazuju na određenu divergenciju jelovih provenijencija. Od osobitog
je značaja nejednaka otpornost pojedinih provenijencija protiv proljetnog
mraza. Dvogodišnje biljčice krajem travnja 1967. zahvatio je mraz, koji je
prouzrokovao različito intenzivna oštećenja mladih izbojaka. Dok su provenijencije,
koje potječu s područja Slovenije ostale nepovrijeđene, na ostalim
je provenijencijama ndska temperatura izazvala znatna oštećenja, kod
čega je bila njihova intenzivnost proporcionalna sa geografskom dužinom izvornog
staništa. Korelacija je čvrsta, pošto joj pripada za rxy vrijednost
0,683. Jedino provenijencija Igman zauzima izuzetan položaj, jer se svrstava
zajedno sa populacijom iz Slovenije u grupu otpornih protiv mraza, pošto
je zajedno s njima u kritično vrijeme u pogledu frondescencije razvojno zaostajala.
Pojava, da pomenuta provenijencija ustupa od utvrđene klinalno
izražene uvjetovanosti geografskom dužinom, ne može se objasniti velikom
visinom njezinog polaznog staništa, iako analiza vrijednosti za čitav testirani
kolektiv nije potvrdila hipoteze o zavisnosti vremena frondescencije i stepen
osjetljivosti na mraz od nadmorske visine provenijenčnog staništa.


REZULTATI


Zavisnost od geografskog položaja izvornog staništa


U pogledu težine suhe biomase 8-godišnje jelove biljke, koje pripadaju
provenijencijama iz Slovenije (tzv. »zapadne«) dakle prosječno za 26,7°/o
su nadmašivale provenijencije istočnih izvora. Kod toga je značajno, da
vodeće mjesto pripada provenijenciji sa Krima, čiji izvor leži najbliže odgajanju
istraživanih jelovih biljaka. Drugo mjesto, međutim, .ne zauzima domaća
provenijencija nego populacija s Igmana, koja prosječno za 12*/» zaostaje
za prvom. Ponovno se dakle susrećemo s izuzetnim položajem jele s
Igmana. Posljednje mjesto pripada provenijenciji sa Murtelnice, prenesene
dakle ok. 470 km daleko s istoka. I petogodišnje biljke slovenačkog izvora
proizvele su više suhe biomase od istočnih. U tome je slučaju prosječna
razlika manja (16,7s/o), no još uvijek značajna. Vodeće mjesto pripada provenijencije
s Roga, čiji je izvor udaljen ok. 42 km od odgajališta istraživa-


Težina cjelokupne suhe biomase


Jelove biljke (gram?)
3-godišnje 4-godišnje 8-godišnje
Zapadnih provenijencija prosječno 6,700 20,250 45,226
Istočnih provenijencija prosječno 6,500 18,570 35,706