DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 75 <-- 75 --> PDF |
IZ PRAKSE ZA PRAKSU KONTROLA BROJNOSTI I SUZBIJANJA MIŠEVA NA PODRUČJU SŠGO »SLAVONSKA SUMA« VINKOVCI Iz godine u godinu sve je veći problem prirodne obnove nizinskih sastojina hrasta lužnjaka radi sve manjeg i rjeđeg uroda žira. Uzrok slabom urodu je u nepovoljnim klimatskim činiocima, a još više u čestoj »uznemirenosti« šuma od štetnih gusjenica gubara, mrazovca i hrastovog savijača. Miševi su također značajan štetnik u nizinskim šumama. Štetno djelovanje miševa u šumi je osobito izraženo u godinama manjeg uroda žira. Do nedavno miševima se u šumi nije pridavalo dovoljno pažnje. Sa suzbijanjem miševa smo započeli tek prije deset godina. Suzbijanje se vršilo trovanjem sa tvorničkim mamcima. Trovanje se vršilo cinkfosfid mamcima, ponešto tomorin mamcima, a kasnije faciron mamcima, bez obzira na opasnost od miševa. Veliki problem bio je u otklanjanju opasnosti trovanja korisnih životinja u šumi. Pošto je bilo teško izvodljivo postavljanje mamaca direktno u mišje rupe, radi teške primjetljivosti rupa, uveli smo metodu postavljanja mamaca u šuplje plastične cijevi dužine 25 — 30 cm. Po želji, one se mogu i fiksirati pomoću čavla na tlo. Poželjeno je da cijevi budu manjeg promjera (oko 4 cm). Mi smo odreske cijevi načinili sami iz većeg namotaja vodovodne čvrste cijevi. Trovanje miševa vršili smo na mjestima gdje se je očekivao urod žira, na površinama gdje je izvršena sadnja žira ili sadnica i na prirodno pomlađenim površinama. Međutim, nije nam bila poznata stvarna opasnost od miševa i potreba njihovog suzbijanja, kao ni vrsta miševa prisutnih u šumi. Radi toga obratili smo se za pomoć Zoologijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. U proljeće 1978. godine izvršeno je u suradnji sa spomenutim Zavodom pokusno hvatanje miševa. Iste godine nabavili smo 300 komada drvenih klopki s oprugom. Tako smo od jeseni 1978. godine započeli sa kontrolom brojnosti miševa na više različitih objekata u šumi. Klopke stalno postavljamo u pravolinijskom nizu na udaljenosti 5 metara. U jednom nizu postavljamo ovisno o objektu 80 — 100 klopki. Za neku koristimo kašu načinjenu od ribljeg mesa iz uljenih konzervi i zobenih pahuljica. Klopke postavljamo predvečer, a pregled vršimo slijedećeg jutra. Brojnost utvrđujemo postotkom ulova miševa prema broju postavljenih klopki. Ukoliko je postotak ulova veći od 20% ili čak 30%, zavisno o vrsti miševa, dolazi u obzir provođenje suzbijanja miševa. Jedno trovanje traje 20 — 25 dana. Po 1 ha postavljeno 20 — 40 cijevi s mamcima. Mjesta sa postavljenim cijevima se najčešće obilježavaju drvenim motkama. Nakon 4 — 5 dana vršimo kontrolu, a po potrebi dopunjujemo mamke. U nešto većim razmacima vrše se još dvije kontrole. Nakon završetka trovanja sakupljaju se cijevi a ostatak mamaka zakopava. Na terenu, površina na kojoj se vrši trovanje mora biti vidno obilježena. Kontrolu brojnosti miševa vršimo dva puta godišnje i to u II/III i IX/X mjesecu. Ovo je potrebno radi toga što se u kraćem razdoblju brojnost miševa može znatno povećati. Također je poznato da su miševi skloni migraciji (potraga 277 |