DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 75     <-- 75 -->        PDF

IZ PRAKSE ZA PRAKSU


KONTROLA BROJNOSTI I SUZBIJANJA MIŠEVA NA PODRUČJU
SŠGO »SLAVONSKA SUMA« VINKOVCI


Iz godine u godinu sve je veći problem prirodne obnove nizinskih sastojina
hrasta lužnjaka radi sve manjeg i rjeđeg uroda žira. Uzrok slabom urodu je u
nepovoljnim klimatskim činiocima, a još više u čestoj »uznemirenosti« šuma od
štetnih gusjenica gubara, mrazovca i hrastovog savijača. Miševi su također značajan
štetnik u nizinskim šumama. Štetno djelovanje miševa u šumi je osobito
izraženo u godinama manjeg uroda žira. Do nedavno miševima se u šumi nije
pridavalo dovoljno pažnje. Sa suzbijanjem miševa smo započeli tek prije deset
godina. Suzbijanje se vršilo trovanjem sa tvorničkim mamcima. Trovanje se vršilo
cinkfosfid mamcima, ponešto tomorin mamcima, a kasnije faciron mamcima, bez
obzira na opasnost od miševa. Veliki problem bio je u otklanjanju opasnosti
trovanja korisnih životinja u šumi. Pošto je bilo teško izvodljivo postavljanje
mamaca direktno u mišje rupe, radi teške primjetljivosti rupa, uveli smo metodu
postavljanja mamaca u šuplje plastične cijevi dužine 25 — 30 cm. Po želji, one
se mogu i fiksirati pomoću čavla na tlo. Poželjeno je da cijevi budu manjeg promjera
(oko 4 cm). Mi smo odreske cijevi načinili sami iz većeg namotaja vodovodne
čvrste cijevi.


Trovanje miševa vršili smo na mjestima gdje se je očekivao urod žira, na
površinama gdje je izvršena sadnja žira ili sadnica i na prirodno pomlađenim
površinama. Međutim, nije nam bila poznata stvarna opasnost od miševa i potreba
njihovog suzbijanja, kao ni vrsta miševa prisutnih u šumi. Radi toga
obratili smo se za pomoć Zoologijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
u Zagrebu. U proljeće 1978. godine izvršeno je u suradnji sa spomenutim
Zavodom pokusno hvatanje miševa. Iste godine nabavili smo 300 komada drvenih
klopki s oprugom. Tako smo od jeseni 1978. godine započeli sa kontrolom brojnosti
miševa na više različitih objekata u šumi. Klopke stalno postavljamo u pravolinijskom
nizu na udaljenosti 5 metara. U jednom nizu postavljamo ovisno o objektu
80 — 100 klopki. Za neku koristimo kašu načinjenu od ribljeg mesa iz
uljenih konzervi i zobenih pahuljica. Klopke postavljamo predvečer, a pregled
vršimo slijedećeg jutra. Brojnost utvrđujemo postotkom ulova miševa prema
broju postavljenih klopki. Ukoliko je postotak ulova veći od 20% ili čak 30%,
zavisno o vrsti miševa, dolazi u obzir provođenje suzbijanja miševa. Jedno trovanje
traje 20 — 25 dana. Po 1 ha postavljeno 20 — 40 cijevi s mamcima.


Mjesta sa postavljenim cijevima se najčešće obilježavaju drvenim motkama.
Nakon 4 — 5 dana vršimo kontrolu, a po potrebi dopunjujemo mamke. U nešto
većim razmacima vrše se još dvije kontrole. Nakon završetka trovanja sakupljaju
se cijevi a ostatak mamaka zakopava. Na terenu, površina na kojoj se vrši
trovanje mora biti vidno obilježena.


Kontrolu brojnosti miševa vršimo dva puta godišnje i to u II/III i IX/X
mjesecu. Ovo je potrebno radi toga što se u kraćem razdoblju brojnost miševa
može znatno povećati. Također je poznato da su miševi skloni migraciji (potraga


277