DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 76 <-- 76 --> PDF |
za hranom, uznemirenost, voda i dr.) Poznato je da se šumski miševi manje sele od poljskih vrsta miševa. Osim utvrđivanja brojnosti i vrste miševa željeli smo utvrditi kritični broj i prognozu očekivanog stanja populacije miševa. Stručnu pomoć u radu i u determinaciji miševa imali smo od mr. Tvrtkovića iz Zoolološkog muzeja u Zagrebu. Da bismo mogli proširiti kontrolu brojnosti miševa na širem području, naša su gospodarstva nabavila u 1981. godini 1000 novih klopki. U razdoblju od 1978 — 1981. godine postavili smo 5557 klopki a uhvatili 811 miševa. Pretežno su ulovljeni miševi (77%) a znatno manje voluharice (23%). Od pravih miševa najbrojniji su žutogrli (veliki) šumski miš — Apodemus flavicollis (39%) i prugasti poljski miš — Apodemus agrarius (32%). Znatno manje je ulovljeno običnih šumskih miševa — Apodemus sylvaticus (6%). Od voluharica najbrojnije su riđa (šumska) voluharica — Clethrionomys glareolus (12%) i poljska voluharica — Microtus arvalis (8%) dok su u malom broju ulovljene livadne voluharice — Microtus agrestis (2%) i podzemni voluharić — Pitymys subterraneus (1%). Ovi podaci ne daju pravu sliku brojnosti miševa pošto ona nije podjednaka po godinama i po zastupljenosti pojedinih vrsta miševa i tipu radnog objekta. Iako nam kritičan broj miševa nije poznat, upozoreni smo da je suzbijanje treba provesti samo na određenim objektima (sjemenske sastojine, oplodne sječine, površine predviđene za pošumljavanje i dr.) zavisno o vrsti miševa već kod 20% — 30% ulovljenih miševa. Općenito se smatra da su miševi štetnici sjemena, dok voluharice štete nadzemnim ili podzemnim dijelovima biljaka. Glavni i najveći štetnik hrastovog žira u šumi je žutogrli šumski miš. Kod povećane brojnosti populacije (1981. godine) ovaj velik miš je u stanju uništiti gotovo cjelokupni urod sjemena u šumi. Sve što ne pojede, sprema u posebna skladišta ispod panjeva i starih klada. Najveći štetnik sadnica je livadna voluharica (Microtus agrestis). Prema našem opažanju javlja se samo mjestimično u manjem broju (2%). Voluharice čine u šumi štetu pretežno zimi ili tokom sušnog ljeta kada nema dovoljno svježeg zeljastog bilja. U 1978. godini brojnost miševa je bila mala (6%). Iduće godine brojnost se znatno povećala (19%). Utvrđeno je znatno povećanje žutogrlog šumskog miša, poljskog miša i donekle riđe voluharice. U 1980. godini broj miševa se ponešto smanjio (13%). I dalje su prevladavali prugasti poljski i žutogrli šumski miševi. U 1981. godini broj miševa se naglo povećao. Najviše se ulovilo žutogrlih šumskih miševa (71%). Ulov je na pojedinim objektima bio 40—50 %. Tim je prijetila opasnost no urod žira bio je vrlo slab. Preporuke za trovanje dali smo za sve površine na kojima će se saditi žir nabavljen sa strane. Na našem području štete od voluharica na sadnicama su manje i javljaju se samo na pojedinim mjestima u mladim kulturama hrasta. Oštećenja su običneposredno ispod tla i praktično se ne vide. Ukoliko je još vegetacija, sadnice se ubrzo suše, a suho lišće ostaje u krošnji. Miševi se u povoljnim okolnostima (klimatske prilike, izobilje hrane i dr.) mogu u kratkom vremenu masovno namnožiti. Radi toga potrebna je stalna kontrola gustoće populacije miševa. Samo u slučaju većeg povećanja brojnosti potrebno je provesti mjere suzbijanja. Cilj suzbijanja je smanjenje brojnosti miševa a time i sprečavanje šteta u šumi. Suzbijanje miševa kod manje brojnosti ne samo što nije potrebno nego može biti i štetno. Drago CRNKOVIC, SŠGO »Slavonska šuma« Vinkovci 278 |