DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 77 <-- 77 --> PDF |
OSVRTI I SUPROTSTAVLJANJA ŠUMSKO-UZGOJNI RADOVI OD 1961. DO 1980. GODINE I ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA U JUGOSLAVIJI U »DRVARSKOM GLASNIKU, listu Opšteg udruženja šumarstva i industrije za preradu drveta. celuloze i papira Jugoslavije«, br. 5/1982. objavljeni su i napisi »Šumsko uzgojni radovi u periodu 1961 — 1980«. Ing. I. Kneževića, »Stanje i problemi zaštite šuma u Jugoslaviji« mr D. Grujića i »Zaštita šuma od požara u Jugoslaviji« prof, dr ing. D. Živojinovića, koji s nekim svojim navodima izazivaju raspravu. 1. Ilija KNEŽEVIĆ, dipl. ing. i ecc, tabelarno je dao opseg i troškove šumsko uzgojnih radova u 1961. te za svaku godinu od 1965. do 1980. godine, odvojeno za društveni sektor od »šuma u svojini« tj. privatnih.* U tekstualnom dijelu, uz ostalo, konstatira i sljedeće: »Još uvek nedovoljna ulaganja u uzgojne radove posledica su nedovoljne akumulativnosti organizacija udruženog rada šumarstva, nejedinstvenog metoda procene vrednosti šuma, a time visine i obima izdvajanja za amortizaciju šuma, nedovoljnih mogućnosti za korišćenje kredita ili namenskog davanja sredstava u tu svrhu, kao i smanjenog interesa šumarskih organizacija da same finansiranju ove dugoročne investicije, čije efekte zbog dugoročnosti proizvodnog procesa najvećim delom ne mogu da koriste njihovi ulagači «. Kako je bila namjera ing. Kneževića da objavi samo statističke podatke o šumskouzgojnim radovima u označenom vremenskom razdoblju to nije ni ulazilo u analizu, kako riješiti financiranje tih radova osim što konstatira: »Početni rezultati formiranja namenskih sredstava, koji su postignuti u nekim republikama i pokrajinama na podsticanju većeg obima izvršenje pošumljavanja i sadnje drveća uopšte ... za sada su više samo kao dobar putokaz na čemu bi se trebao angažovati daleko širi krug privrednih djelatnosti, pojedinaca i društvena zajednica kao celina.« Opseg pošumljavanja, i izdatke, Knežević je odvojeno iskazao za »klasično«, a posebno za »plantažno« podijeljeno na četinjače i listače), ali u okviru klasičnog ne vidi se da li se i koliko odnosi na pomlađivanje šuma a koliko na pošumljavanje goleti, bujadara i si., dakle površina na kojima šuma nije bila ili nije posječena u bližoj prošlosti. Nadalje, u dosadašnjim statistikama ne nalaze se površine, koje se pomlađuju prirodno tj. oplodnom ili prebornom sječom. Ne iskazuju se, jer za pomlađivanje nije uložen ni posebni rad ni potrošena financijska sredstva, budući da troškovi sječe terete eksploataciju a ne pomlađivanje. Takav postupak je nepravilan i, što više, antipropagandni za šumarstvo, za radnike u šumskom gospodarstvu. Zašto? Zato, što npr. ako je izvršena dovršna sječa na uspješno prirodno pomlađenoj površini od x ha i to nije nigdje zabilježeno niti se iskazuje u statistikama pošumljavanja, a koje su dostupne i naj 1) Investiciona ulaganja u osnovna sredstva u šumarstvo u razdoblju od 1956. do 1978. godine u Jugoslaviji ing. Knežević je prikazao u šumarskom listu br. 1—2/1980. 279 |