DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 79 <-- 79 --> PDF |
primjer Šumskog gospodarstva u Karlovcu), kraških kamenjara, podizanje plantaža ili intenzivnih kultura. Jedan od načina ulaganja takvog viška je i na bazi udruživanja rada i sredstava npr. s kojom kraškom šumarskom organizacijom čime bi si organizacija — financijer osigurala prihode od novopodignutih sastojina. Podizanje borovih šuma (alepskog ili crnog) na odgovarajućim staništima, ali sadnjom 8 — 10 000 biljaka po ha, omogućuje da se već između 12 i 15 godine može proredom koristiti celulozno drvo.3 2. Podaci o štetama koje su posljedica požari u veliko se razlikuju u člancima mr GRUJIĆA i dr ŽIVOJINOVIĆA. Riječ o štetama od požara od 1976. do 19S0. godine. Prema Grujiću (str. 9); ta je šteta u Jugoslaviji iznosila 90,565 milijuna dinara a prema podacima Živojinovića čak 379 milijuna dinara (str. 10). Podaci Grujića su prema Statističkim godišnjacima Jugoslavije, kako navodi autor, dok su podaci Živojinovića iz »Saveznog komiteta za poljoprivredu... prema stručnim evidencijama republika i pokrajina«. Razlike su toliko velike (preko 400%) da će mjerodavni morati poduzeti mjere, da se one, bar u buduće, više ne ponove. Tako velika razlika ne može biti posljedica ni eventualne razlike u načinu obračunavanja, a pobuđuju i sumnju, da ni ostali podaci nisu vjerodostojni. I pitamo se, koje je podatak bliže stvarnosti? Podatak Statističke službe ili podatak šumarske (koja je u sklopu Komiteta za poljoprivredu)? Po našem mišljenju podatak statističke službe bliži je realnosti od podataka Komiteta, jer mi je iz iskustva poznato, da se štete precjenjuju. Preuveličavanje procjene štete, kako po površini tako i po vrijednosti jednog velikog šumskog požara nalazimo čak i objavljenu (v. Šum. list br. 11—12/1979, i br. 11 — 12/1980). A evo i još jednog dokaza.* Imao sam na uvid jednu procjenu štete za borovu sastojinu stradalu od tvorničke imisije. Starost te šume, površine 0,3456 ha, u dobra procjene (1981. godine) bila je 70 godina, dakle starost već pri kraju ophodnje. Obračun štete procjenitelj je izvršio na osnovu troškovne vrijednosti i dobio iznos oko 7 500 000 (novih) dinara. Prva pogrješka takove procjene je što je računata po troškovnoj vrijednosti, iako je sastojina bila već dozrela za sječu. Međutim je procjenitelj učinio i drugu grješku, jer je troškove sadnje i njege računao po današnjim cijenama, a ne po cijenama po kojima su ti radovi izvršeni, odnosno kada je u tu sastojinu uložen kapital (kojeg je mogao vlasnik uložiti i na štednu knjižicu). Dakle, u ovom slučaju trebalo je sve troškove podizanja računati s cijenama iz odnosne godine, u ovom slučaju i prema navodu elaborata procjene 1910. godine, i te troškove kapitalizirati najprije do 1920. godine. Do te godine, jer je tada izvršena izmjena valute tj. krune su zamijenjene za dinare u odnosu 4 krune za 1 dinar, te potom za dobivenu svotu računati kamate do danas (ne uzimajući u obzir da su u međuvremenu na tom području bile i lire i kune). Druga je pogrješka, što je u račun visine štete uzeta i vrijednost ogradnog zidai to također obračunatu na isti način kao i vrijednost sastojine. A da li je imisija oštetila ogradni zid? Zar ga je uništila kao što je uništila stabla? Ne dolaze 3) Da se nastavilo sa zamahom pošumljavnnja iz doba Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša (1947 — 1949), danas bi zacijelo bilo najmanje 150 000 ha novih borovih šuma iz kojih bi godišnje moglo koristiti i do 300 000 m3 celuloznog drva! 4) O »šumskim požarima u Jugoslaviji .. . od 1955. do 1982. godine« objavili su D. Živojinović i Dr. Grujić članak u »ŠUMARSTVU«, br. 2 — 3/1 982. 281 |