DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 8 <-- 8 --> PDF |
nih biljaka. Prednost slovenskih provenijencija u pogledu težine suhe biomase ispoljava se i kroz ranije razvojne stadije, iako je razumljivo relativno manja. Kod 4-godišnjih biljaka iznosi prosječno 9%, kod 3-godišnjih samo 3%. Prema tome provenijencije iz Slovenije kroz sve istraživane razvojne faze pretežno ispoljavaju veću prosječnu produktivnost biomase, time da razlike progresivno rastu, što ukazuje na prirasnu divergenciju urođenih geografski grupiranih provenijencija. Analiza rezultata s obzirom na stupanj varijabilnosti težine suhe biomase čitavog 8-godišnjeg kolektiva jelovih provenijencija, pokazuje da koeficijent varijabilnosti starenjem sadnica postaje sve veći, budući da se za starosti 4, 5 i 8 godina penje od 16,7% preko 26,5% čak na 76,5%. Ovaj nalaz opravdava zaključak, da kvantitativni razvitak istraživanih jelovih provenijencija napreduje u pravcu progresivnog razilaženja. Taj je proces jače izražen kod istočnih provenijencija nego kod zapadnih, budući da koeficijent varijabilnosti kod prvih u prosjeku za 13,5´°/o nadmašuje onoga, koji je utvrđen za jelove provenijencije iz Slovenije. Ovakav odnos je razumljiv, pošto se kod slovenskih provenijencija radi o izvornim staništima, koja su prema svom geografskom položaju međusobno neusporedivo bliža nego što su izvorna staništa istočnih populacija. Naime, udaljenost odnosno izolacija jedan je od osnovnih uvjeta za formiranje lokalnih odnosno geografskih rasa, popraćeno i razilaženjem produktivnih sposobnosti, na koje u našem primjeru upozorava proširena amplituda varijabilnosti. Na redukciju svjetla jelove su provenijencije produkcijom biomase različito reagirale. Kod većine istih (62,54%) pod utjecajem polusjene produkcija je povećana (do 68%), dok se kod ostalih smanjila (do 40°/o). Stimulativni utjecaj kod prve spomenute grupe ispoljavao se je bez obzira na starosni razvojni stadij jelčica. S trajanjem zasjene do 5 godina se povećavao a zatim je počeo opadati dok se napokon nije očitovao restriktivno. Maksimalno povećanje pripada slovenskoj provenijenciji s Pohorja, a najintenzivnije smanjenje istočnoj provenijenciji s Velebita. Uspoređivanje prosječne vrijednosti za grupu zapadnih provenijencija s onom za istočne, pokazalo je da je polusjena kod prvih jače stimulirala tvorbu biomase nego kod drugih. Kako se radi o značajnoj razlici (70,5%), to možemo zaključiti da su — sudeći sa stanovišta produktivnosti — provenijencije s područja Slovenije ombrofilnije od istočnih, koje su u pravilu heliofilnije. Ovakva je vjerojatno i jelova provenijencija za koju je Pintarić (14) ustanovio da su sadnice u šumskim rasadnicima između 5. i 9. godine starosti postigli kod punog osvjetljenja za 70% veće visine od onih u sjeni. Varijabilnost produkcije biomase pod utjecajem kroz 3 do 4 godine reducirane svjetlosti, u pravilu se proširuje (do 32%) i time pridonosi ne samo morfološkoj nego — kako će se kasnije vidjeti — i fiziološkoj diferencijaciji jelovih biljaka. U pogledu težine suhe asimilacijske mase utvrđeno je, da ona starosnim razvojem ne samo apsolutno već i relativno, tj. u odnosu do ukupne biomase, raste. Dok je težina suhe biomase u 4 godine približno učetverostručena, dotle je težina suhih iglica u to vrijeme narasla za oko 6 puta. Uspoređivanjem zapadnih provenijencija s istočnim otkrivene su značajne razlike iako one nisu dosljedne. U 2. i 3. godini starosti, u tom pogledu, istočnim prove |