DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 87 <-- 87 --> PDF |
pisni, moderni i nadasve čisti grad Luksemburg gdje ljudi govore svojim »luksemburškim jezikom- ali razumiju i govore francuski i njemački. Klima je karakteristična po tome što nema velikim temperaturnih ekstrema ali ima prilično mnogo magle i vlage, izuzevši dolinu rijeke Mosele, gdje je klima vrlo blaga pa onda vrlo dobro uspijeva vinova loza. Srednja godišnja temperatura u glavnom gradu Luksemburga iznosi oko 8.6° C, srednja količina padalina je 850 mm a srednja vlažnost zraka oko 80%. OPĆENITO O SUMAMA LUKSEMBURGA Premda šume nemaju veliku ulogu u nacionalnoj ekonomiji ove zemlje, one ipak sa svojom površinom od 82.200 ha, pokrivajući oko 32% površine zemlje, jako utječu na strukturu pejzaža i predstavljaju jednu od osnovnih privlačnosti za turizam koji zauzima četvrto mjesto u »industrijskim djelatnostima « zemlje. Sastav luksemburških šuma je ovakav: — 33% su ornogorične šume (smreke, borovi, duglazijejele i ariši); — 48% su bjelogorične šume (hrast, bukva i ostale vrste); — 19% su hrastove panjače. Prema tome, dvije trećine luksemburških šuma su sastavljene od listopadnih vrsta. Čini se da ni u bližoj budućnosti neće biti znatnijih promjena u sastavu tih šuma izuzevši panjače sa slabim prihodom, koje se nalaze na plodnim tlima pa je za njih zamišljenja konverzija u sjemenjače. Što se tiče posjedovnih odnosa, 55% šuma pripada privatnicima, 38% pripada državi, a Veliki Knez posjeduje ostalih 7%. ŠUMSKE OBLASTI Zemlja je podijeljena u dvije velike oblasti: Ardene (Eisleck) na sjeveru i Dobra zemlja (Gutland) na jugu. Razlikuju se tri šumsk e oblasti : 1. Visoke Ardene i brdske bukove šume. To je oblast smještena na sjeveroistoku zemlje na jednoj visoravni koja je malo brežuljkasta s prosječnom nadmorskom visinom od 500 m. Matični supstrat je formiran u »Devonien-u«, koji daje smeđe tlo na kome se razvila lijepa prirodna šuma bukve sa primjesom hrasta kitnjaka dok graba nema. Za bukvu bonitet je treći (prema tablicama Wiedemanna i Schobera) što će reći da se u dobi od 120 godina postizava drvna masa na panju od 400 ms/ha s tečajnim godišnjim prirastom od 7.4 m3/ha. 2. Prelazila zona s različitim sumama koje se mogu podijeliti u četiri područja (subregije) kojima odgovaraju različiti tipovi šuma: — Niske Ardene s mješovitim sjemenjačama gdje je u toku konverzija hrastovih panjača koje su bile namijenjene za proizvodnju kore za tanin u postrojenjima uzduž rijeke Sure i Our. Prirodna šuma je mješovita šuma bukve i hrasta kitnjaka, koja se razvila na toplijim ekspozicijama; ima i graba, ali on je slabog rasta. Bonitetni razred je II (prema Wiedemannu i Schobern) što znači da se postiže drvna masa na panju od 420 m3/ha u dobi od 120 godina s tečajnim godišnjim prirastom od 7,7 ms/ha. 289 |