DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Bolesti bukve Novi problem nastao je zbog sušenja bukve. Na glinenim tlima koja više odgovoraju hrastu nego bukvi, ipak bukva zauzima priličnu površinu zbog prijašnjeg gospodarenja koje je favoriziralo bukvu jer je njezino drvo bilo nekad traženije nego hrastovo za ogrjev ili za fabrikaciju drvenog uglja. Kompleksna bolest uzrokovala je sušenju bukve; naročito su zahvaćena stara stabla tako da je drvna masa sanitarnih sječa iznosila 1977. godine 10% godišnjeg etata listopadnih vrsta, u 1978. godini 25% a na sreću u 1979. godini ta je brojka pala na iznos od 15%. Bukove šume otvorenog sklopa zbog posječenih bolesnih stabala zahtijevaju pomlađivanje bez odgađanja. Posebno se naglašava da šumar treba paziti da ovdje bukva ponovno ne zauzme plodna tla na kojima se ona lako pomlađuje ali gdje joj nije stanište. Kaže se da ovdje treba ponovno unijeti hrast — koliko stoji da stoji (»koliko košta da košta«)! U tom smjeru treba iskoristiti svaki urod žira. Konverzija hrastovih panjača Vrlo veliki problem predstavlja konverziju hrastovih panjača u površini od 14.000 ha u Ardenima jer je skup za rješenje. U tim šumama primjenjivano je šumsko-poljsko gospodarenje. To su uglavnom privatne šume a konverzija se sastojala u unošenju smreke a da se vrlo često nije obraćala pažnja na stanišne prilike. Da se pokaže privatnicima kako valja obaviti konverziju država je na površinu od 1.000 hetkara panjača izvršila konverziju bilo unošenjem vrsta drveća brzog rasta i velikog prirasta ili selektivnim odabiranjem najboljih stabala hrasta za uzgoj u duljim ophodnjama. Hrast lužnjak u većini slučajeva nije na svom staništu u Ardenima ali ipak čini glavnu vrstu drveća tamošnjih panjača. Zato se u tim slučajevima konverzija vrši putem očetinjavanja. Nedavna istraživanja o panjačama u Ardenima dala su ove podatke po hektaru: godine 30 40 50 60 70 80 N/ha G/ha (mž) V/ha (m3) 2050 19.20 110 1800 22,40 140 1610 23,90 160 1450 24,60 174 1325 25,00 184 1200 25,30 192 Broj stabala (N) se odnosi na one individue koji imaju više od 7 cm u 1.30 cm iznad tla. (G) je temeljnica. (V) je drvna masa; odnosi se na krupno drvo pod pretpostavkom da nije bilo nikakve prorede. Ako se usporede naprijed navedeni podaci s njemačkim prirasno — prihodnim tablicama i to onim od JÜTTNERA (1955) sa srednje jakim proredama, onda se može vidjeti kako produkcija luksemburških hrastovih panjača pada sa starošću: u 30. godini bonitet je bolji od I boniteta, u 40. godini bonitet odgovara I bonitetu u 60. godini odgovara II bonitetu a u 80. godini III bonitetu, u 120. godini postiže se drvna masa od 210 — 220 m3/ha što odgovora IV bonitetu po Jiittneru, uzimajući kao bazu ukupno proizvedenu drvnu masu. Što se tiče broja stabala koja su sposobna da u vrlo dobru stanju i dobre kvalitete dočekaju konac ophodnje od 120 godina dovoljan je u panjačama. |