DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 93     <-- 93 -->        PDF

KAMERUN I NJEGOVE ŠUME


Brz razvoj drvne industrije poslije oslobođenja naše zemlje imao je za posljedicu
i stalni nedostatak kvalitetne drvne mase. To je bio jedan od razloga,
da su se Drvna industrija »BILOKALNIK«, u Koprivnici, i Dl »SLAVONIJA«, u
Slavonskom Brodu, odlučile na investiranje u iskorićivanje šuma Kameruna, zajedno
s RO za vanjsku trgovinu »ASTRA« u Zagrebu. Naime, u Kamerunu može
se osigurati kvalitetna drvna masa za proizvodnju namještaja i za građevnu
stolariju, a probirljivim kupcima raznolikost šumskih vrsta u tropskim kišnim šumama
Afrike. Moj radni boravak u Kamerunu omogućio mi je, da prikazem ovu
zanimljivu zemlju, njezine ljude i šume te uvjete rada osnovanog poduzeća.


ZEMLJA


Kamerun je zemlja na dnu Gvinejskog zaljeva, s južnim dijelom koji leži
na pojasu uvijek zelenih, tropskih kišnih, šuma listača, i sjevernim što se prostire
do sušnih rubova Sahare. Stoga mnogi za ovu zemlju kažu da je Afrika u
malom.


Površinski dva puta veći od Jugoslavije, Kamerun danas ima oko 8,000.000
stanovnika. Zapadni njegov dio pokrivaju plodni obronci Mont Kameruna, planine
s preko 4.000 metara nadmorske visine. Sam njen vrh jedan je od živih vulkana,
koji cijelom podnožju osigurava plodnu zemlju, pa je to centar prehrane te
lijepe zemlje.


Iako je zemlja mala, stalno ima nekoliko klimatskih zona od silno važne
tropske na jugu, preko umjerene kontinentalne u centralnom dijelu zemlje, do
žarko vruće sušne saharske na sjeveru zemlje.


Zemlja je strateški važna, jer se proteže od obale Atlanskog oceana prema
središnjem dijelu kontinenta, sve do jezera Čad. Kamerun je okružen nizom država:
sa sjeverozapada i sjevera s Nigerijom, na istoku s Čadom i Centralnoafričkom
republikom a jednim dijelom i s Kongom. Kongo se nalazi i s južne strane
Kameruna kao i države Gabon i Ekvatorijalna Gvineja. Zapadna granica Kameruna
je Atlanski ocean na čijoj su obali poznate luke Victoria, Duala i Cribi.


Od svih zemalja koje su u Africi stekle nezavisnost, Kamerun je jedina nastala
spajanjem dviju kolonija — Francuskog i Engleskog Kameruna u Ujedinjenu
Republiku Kamerun. Službeni jezik je francuski i engleski, a stanovnici se
služe sa još 60 jezika raznih plemena koja žive u Kamerunu. Ujedinjeni su 1960.
godine i od onda je na vlasti predsjednik Ahmandu Ahiđo.


Interesantno je da je u Kamerunu nekoliko velikih rijeka, od kojih su Sanaga,
Logona i Vori poznate rijeke najbogatije ribama na svijetu. Na jugu je
rijeka Dja, pritoka Konga također bogata ribom a ima i kajmana (vrste krokodila).
Bogatstvo ribom je vrlo važno, jer se na taj način osiguravaju potrebni




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 94     <-- 94 -->        PDF

proteini i bjelančevine za prehranu stanovništva. Dodamo li tome da je plitka
obala Atlantika pogodna za ribarenje i uzgoj račića, onda je očita darežljivost
prirode sa sredstvima prehrane.


Teško je vjerovati da u tako maloj zemlji mogu postojati tolike razlike između
sjevera i juga. Dok se na sjeveru veoma intenzivno obrađuje zemlja što
osigurava prehranu stanovništva (što i nije posebno teško kada se zna da su ovdje
klimatski uvjeti vrlo pogodni i omogućavaju po dvije žetve godišnje i najmanje
dva plodoreda drugih poljoprivrednih kultura), dotle je jug velik proizvođač dr-


Sl. 1. Djeca ispred seoske škole


vne mase — značajnog izvoznog artikla te zemlje. U tim šumama postoje i mnoge
plantaže kakaovca pa je Kamerun najveći afrički izvoznik kakao. Dodamo li
tome i podatak da na sjeveru šuma skoro i nema, a da je jug 100% pod šumom,
možemo vrlo lako predočiti si sliku Kameruna. Na sjeveru zemlje uz razvijenu
poljoprivredu vrlo je razvijeno i stočarstvo, te se uzgajaju goveda, svinje,
ovce, koze i živad, dok je na jugu to teško izvedivo. Glavni je razlog u nenepreglednim
šumskim kompleksima neprohodnim iil poluprohodnim, nastanjenim
još uvijek divljim zvjerima. Osim toga to su područja gdje je carovala bolest
spavanja izazvana po muhi CECE, pa je u tim uvjetima bilo nemoguće uzgajati
stoku, budući da je masovno ugibala. Danas, iako je ta bolest suzbijena, još
uvijek postoji otpor prema masovnom uzgoju stoke. Međutim, nagli porast broja
stanovnika brzo će promijeniti današnje stanje, jer im u protivnom prijeti
glad. Kažemo nagli porast stanovništva, jer kako drugačije govoriti, kada znamo
da je prilikom popisa stanovništva sedamdesetih godina bilo 3 milijuna
stanovnika, u popisu osamdesetih godina osam milijuna, a očekuje se da će ih




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 95     <-- 95 -->        PDF

devedesetih godina biti petnaest milijuna! Osnovni razlog ovako naglog porasta
stanovništva je velik natalitet povezan s boljim uvjetima života, a jedan od tih
je i masovno školovanje. To povlači za sobom raznolikiju ishranu i poboljšanje
zdravstvene zaštite. Naime, po cijeloj zemlji nalaze se misije raznih vjera, pri
kojima su zdravstvene stanice koje štite i pomažu majkama i djeci poboljšavajući
osnovne uvjete života.


STANOVNICI


Ovdje živi oko 60 plemena, a kako među njima vjekovima postoje razni antagonizmi,
pravo je umijeće rukovoditi tom zemljom, a da ne izbiju atavistički
porivi, koji su među njima vladali. Red održavaju vojska, policija i žandarmerija.
U slučaju potrebe nisu nježni, ali su red i disciplina na visini. Postoji pravilo
po kojem su na jugu u tim jedinicama sjevernjaci, a na sjeveru južnjaci,
pa kod održavanja reda nema familijarnosti, koja bi u tim uvjetima bila kočnica.
Pripadnici pojedinih plemena razlikuju se po vjeri, jeziku i izgledu, pa ih
je dosta lagano razlikovati.


Poseban slučaj su Pigmeji. Oni su rastom niski, ne viši od 160 cm, koji najčešće
žive u šumama ili uz rub šume. U Kamerunu ih je oko 40 000 i šuma je
za njih pravo obitovalište, pa ako se presele u sela, masovno umiru zbog nedostatka
zdrave vode i životinjske hrane na koju su u šumama naučeni. Ne vole
obrađivati zemlju, a ako ih se na to natjera, onda prave dosta neprilike stanovništvu
sela kradeći na tuđim njivama i plantažama. Domoroci ih se boje,
jer su osvetoljubivi i imaju vrlo razvijena osjetila, sličnija životinjskim nego
ljudskim, pa mnogi to znaju zloupotrebljavati. Smatraju ih manje vrijednom ra
som (nemaju obavezno školovanje, ne moraju imati ličnu kartu, nemaju obaveznog
mjesta boravka) a neki labilniji odaju se uživanju opijuma što dovodi
do daljnje degeneracije ovih izrazito prirodnih stanovnika šuma. Njima je šuma
sve i to su jedini stanovnici te zemlje, koji odlaze u svako doba dana i noći
u šumu, zahvaljujući svojim osjetilima razvijenim do savršenstva. Drugi se crnci
rijetko usude noću u šumu, ne zbog straha već zbog njihovog vjerovanja u
postojanje duhova šume. U svakom slučaju to je koristan običaj, jer noću lutati
po šumi zaista nije uputno. To je vrijeme kada šuma »oživi«. Tada se njome
u potrazi za hranom kreću sve životinje, koje se inače preko dana sakrivaju
ili odmaraju.


Stanovništvo je dobrim dijelom zadovoljno, svjesno napretka jer u svakom
većem selu ima škola. Ceste su još uvijek dobrim dijelom lateritne (posute
šljunkom), no ipak skraćuju razdaljine, jer omogućavaju brži prijevoz s jednog
kraja zemlje na drugi. Dosta tog zadovoljstva dolazi i iz spoznaje da je priroda
darežljiva i daje sve potrebno za život. U šumama ima svakakvog voća i divljači,
a na malim plantažama dobije se dosta arašida, povrća, banana, plantena
i drugog voća i povrća za vlastite potrebe, koje baš i nisu male, usprkos malim
zahtjevima. Naime u Kamerunu su obitelji brojne. Kako su pripadpici istog
plemena dobro povezani i tituliraju se kao najbliža obitelj, to dovodi do
masovnog kretanja s jednog kraja zemlje na drugi velikog broja stanovnika kada
se posjećuju, pa nije slučajna konstatacija svih ljudi koji borave neko vrijeme
u Africi, da je cijela Afrika na cestama.


Obiteljski život je sa svim karakteristikama obitelji cijelog sirotinjskog svijeta.
Vezani su jedno uz drugo, a usprkos velikom broju djece, za svako dijete




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 96     <-- 96 -->        PDF

strepe kao da je jedino. Majke su vrlo požrtvovne i ništa im nije teško. Najmlađa
djeca su uvijek s njima u ponjavama koje nose na leđima ili naprijed,
pa što god rade, paze na dijete. Kako na jugu zemlje nema krava, a računaju
i na poznati sterilitet za vrijeme dojenja, djeca sisaju i znatno iza godine dana
po rođenju, što dovodi do silne iscrpljenosti žena. Dodamo li tome podatak da
svaka žena ima u prosjeku šestoro djece, očito je da se majkama treba posvetiti
najveća briga. Uz sve to, žene su u teškom položaju u kući, jer su muškarci
dosta privilegirani. Njihova je dužnost iz generacije u generaciju briga za
sigurnost obitelji i lov, a kuća i obrada zemlje su ostali izrazito ženski poslovi.


SI. 2. Tipične domorodačke kuće uz cestu


Oni to ni danas ne žele mijenjati, pa ako je neki muškarac s obitelji na težim
poslovima, izvrgnut je ruglu. Vjerojatno će ih ekonomski motivi natjerati da
tu naviku izmjene. Muškarac se privilegirao u odnosu na ženu, pa je česta slika
u Africi žena koja nosi uz dijete i sve stvari dok se muž uz nju slobodno šeće.
Uz to, u svakom selu postoji kuća za muškarce u kojoj oni meditiraju, puše i odmaraju
se od nerada, ili igraju neke igre. Muškarac se može ženiti više puta,
tj. može imati žena koliko ih može nabaviti, jer za svaku treba platiti odštetu
njezinoj obitelji, Za uzvrat dobije garanciju za svoje potomstvo i besplatnu radnu
snagu.


BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET


Kakav je biljni i životinjski svijet u Kamerunu?


Kako je već spomenuto, šume na sjevernom dijelu Kameruna nema, ali je
južni dio stopostotno pod šumama u kojima žive gotovo sve vrste životinja ko




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 97     <-- 97 -->        PDF

je se mogu naći u Africi. Ovi šumski kompleksi su skoro nenastanjeni, jer oko
60% stanovništva živi u gradovima. Na žalost, ne vodi se računa o brojnom stanju
pojedinih životinjskih vrsta, pa se unatoč zabrani lova, organiziraju lovovi
zbog nekih gozbi ili zbog neke materijalne koristi. Divljač se lovi, jer meso
predstavlja specijalitet. Posebno su na cijeni surla i šapa slona, rep krokodila
i kajmana, dlanovi majmuna i si. Posebno je interesantna mogućnost zarade
od prodaje koža divljači, zmija, krokodila i posebno vrijedne slonovače, što je
dovelo skoro do istrebljenja tih vrsta.


Uz nepregledne šume u kojima ima preko 100 raznih vrsta drveća, koje je
vrlo interesantno za razvoj industrije na bazi drva, zemlja je bogata kaučukom,
palmana (iz kojih se proizvodi poznato ulje), kavom, raznim poznatim čajevima,
pamukom, bananama, araširima, plantenima, mangom, ananasom, mandarinama i
narančama, te raznim gomoljima kao što su makabo, inj am i maniok. Masovno
se proizvode sitne i veoma ljute papričice pili, koje se obilno koriste za pripremanje
hrane, jer uništavaju crve u crijevima, kojih ima u svakoj vodi i poprilično
u hrani zbog visoke vlage i temperature.


U zemlji postoje dvije kišne i dvije sušne sezone. Za sušne sezone je ugodno,
jer oblaci i magla ne stvaraju osjećaj kao da ste u Africi. Zato je daleko
teže podnijeti kišne sezone, budući da je poslije kiša zrak čist i bez vlage, a
sunce nesnošljivo pali. Takvog se sunca boje i domoroci, iako ih štiti vrlo gusta
kosa.


Još jednu pojavu je teško objasniti. To je kiša. Prolom oblaka je za naše
pojmove najgora kiša koja se može zamisliti, a tamo je to rosulja, jer kada
pada kiša na zemlju se survaju ogromne količine vode. Nije onda čudno što
Kamerun spada u kišom najbogatije krajeve na zemlji, jer tamo godišnje padne
oko 10 tona kiše na kvadratni metar. To je razlog što se sve plantaže nalaze
na jugu zemlje, gdje vladaju tropske kiše, u šumskim kompleksima i među
drvećem koje štiti biljke i zemlju od direktne kiše, a svojim korijenovim sistemom
vežu zemlju, jer bi ih u protivnom odnijela voda.


USLOVI RADA PODUZEĆA


Uvodno navedene Radne organizacije osnovale su 1978. godine Jugoslavensko-
Kamerunsko poduzeće »SOCABOIS« sa sjedištem u gradu Yaounde u unutrašnjosti
Kameruna a kompleks šuma namijenjen za eksploataciju — radilište
nalazi se 340 km južnije uz mjesto Djoum usred džungle. U Poduzeću udio jugoslavenskog
kapitala iznosi 80% a 20% bio je kamerunski kapital na osnovu
otkupljenih akcija. Djelatnost poduzeća obuhvaća sječu, izradu i prodaju drvne
mase s popratnim djelatnostima (gradnju šumskih cesta, privlačenje i odprema
drvne mase). Dadalje obaveza prema zemlji domaćinu je da se na osnovu veličine
posjeda izgradi pilana s dvije tračne pile promjera 180 cm i posebna dorada
u elemente za tvornice namještaja, gdje bi se preradilo 60% posječene drvne
mase i zaposlilo 150 novih radnika.


U direkciji u glavnom gradu Kameruna imali smo generalnog direktora i
pomoćnika direktora za financijska pitanja, a domaćini su dali predsjednika
kompanije, pomoćnika direktora za administrativno-kadrovsku problematiku i računovodstvene
službenike.


299




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Na radilištu smo imali tehničkog direktora, referenta za iskorišćivanje šuma,
referenta za održavanje strojeva i referenta za mehaničku preradu drva.
Sva ostala radna snaga je bila domaća.


Kako je Kamerun nesvrstana zemlja, nije bilo teško uključiti se u taj poduhvat,
za koji nam je, kako se sada vidi, nedostajalo iskustvo, a prvenstveno
financijska sredstva. Sredstva iz razloga, što su nam dosadašnja iskustva drugih
na sličnim akcijama, koji su se također u takve poslove uključili, pokazala,
da se prvih 8 do 10 godina treba neprekidno ulagati, da bi se poslije tog početnog
razdoblja moglo samostalno poslovati, a tek poslije tog početnog razdoblja
očekivati da se uložena sredstva počnu vraćati s nekim kamatima. Razlozi za
to su višestruki: Svaka zemlja u razvoju želi se pomoći svakim partnerom kojeg
uzima na svoju bogatu sirovinu; svaki novi posjednik šuma treba se opremiti
suvremenom mehanizacijom za sječu, izradu, privlačenje, utovar i prijevoz,
a to sve traži ogromna financijska sredstva. Po »Zakonu o šumama« Kameruna*,


SI. 3 Radna brigada sjekača prije odlaska na radilište


za svaku licencu koja se dodijeli na korištenje domaćem ili inozemnom partneru,
postoje obaveze koje treba izvršiti kao: za svaki hektar šume dodijeljen na gospodarenje
treba godišnje izgraditi 0,1 km cesta, ovisno o veličini licence treba razvijati
drvnu industriju koja će omogućiti preradu najmanje 60% posječene drvne mase. Za
svaki posječeni m3 drvne mase treba platiti porez za regiju i državu, a uvijek


*) Kamerunski Zakon o šumama rađen je prema francuskom iz 1964. godine. Propisi Zakone odnose
se ne samo na gospodarenje sa šumama nego i lovstvom, ribolovom te korišćenje drugih dobara u
šumskim kompleksima. Zakon sadrži i obaveze prema državi i regiji svakog korisnika licence za gospodarenje
šumama.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 99     <-- 99 -->        PDF

se nađe i još ponešto nepredviđeno i nenlanim™ 7^ 1


i« Poseban po«z, .a ^ ta d™^^™ Le´^,^^^^ "´""
^ U mjestu< ?istu z a


aerodrom 1. Kako s~ TradrSti ´ T» ™ ^


SI. 4. Gradnja pilane u đungli


SedrvKamHerUnU POSJeČek0 2 mÜijUna kubnlh n


se ?kitJeie , ° « drvne ma


J * °d značaJniJih


redovin ,nH uvoznih proizvoda, nije čudo da je


^dlSnjl POTa!t


tome Te. vrijednosti izvoza drvnih proizvoda 15 do2S% Uzrok
tome je povećanje sječa, postizavanje sve boljih izvoznih efekata ie u ti


mTĆn°St Znatn°g PWeĆanJa


SZ:,TTZ L P 5t k o -2 SeieostSUađm"


K SV°Je Pnr°dn0 b°gatStVa Uz drvo


zvozniartikaikakaf ^značajniji


amerUn Je Jedand naJ´većih


AfricL " ° izv°™ika kakaoa u
Naša se licenca nalazi na jugu zemlje, a površine ie ?<,unnn ha A
h—a T„ s„o „»„„ c,„« „a ^p^TaT, jSJ"! JlijST




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 100     <-- 100 -->        PDF

tenzitetom gospodarenja mislim da u to vrijeme nismo u stanju iskoristiti postojeću
drvnu maku kao da nema prirasta (koji je tamo 2 do 3 puta veći od
našeg, ovisno o vrstama). Dužnost plaćanja obaveza se na cijelu površinu licence
a ne samo na njezin proizvodni dio a to znači plaćanje obaveza i za površine naselja,
pod putovima i vodotocima, privatnih plantažama pa i devastiranim površinama.
Ovdje se nalazi i jedan ne baš mali pojas brdskih terena (izrazitog klizišta)
gdje nema niti jednog stabla. Sve to čini po mojoj ocjeni 30% površine
cijele naše licence, za koju plaćamo obaveze.


PROSPEKCIJA I GOSPODARENJE ŠUMAMA


Prvi posao koji smo na tom području organizirali bila je što točnija prospekcija*,
kako bismo vidjeli s kakvom drvnom masom i kojim vrstama drveća
raspolažemo. Za nas šumare to je u početku bio najteži i skoro neizvediv zadatak,
jer smo se našli u šumama gdje nismo ni jednu vrstu poznavali. A problem
kretanja kroz te djevičanske prašume nemoguće je opisati, jer u našem jeziku
nema pojma kojim se može opisati »zid od vegetacije«.


Sve vrste smo podijelili u 4 grupe na jedan proizvoljan način, pa smo upotrijebili
slijedeće pojmove: komercijalne vrste — gdje navodimo sve vrste drveća
koje Zakon o šumama Kameruna kao takove tretira, a čija su fizička, kemijska
i tehnička svojstva manje ili više ispitana. Nekomercijalne vrste su
one vrste, koje su naši prospektori na terenu prepoznali, ali su im nepoznata fizička,
kemijska i tehnička svojstva. U zadnjoj grupi su nepoznate vrste drveća,
koje smo na terenu nalazili, ali im ni prospektori nisu znali ime, a kamoli neka
druga svojstva. Ovdje ima dvadesetak šumskih vrsta koje nismo mogli drugačije
sistematizirati.


I grupa: Komercijalne vrste, koje se stalno ili povremeno
traže na tržištu


Naziv vrste
u Kamerunu
°/o drvne mase
ove grupe
drveća
Drvna masa po
1 ha m8 % od ukupni
drvne mase
Iroko 15 9 1,8
Ayous 10 6 1.2
Moabi 9 5,4 1,08
Ngolon 9 5,4 1,08
Mouvingui 8 4,8 0,96
Kossipo 7 4,2 0,84
Tali 7 4,2 0,84
Bosse 7 4.2 0,84
Bibolo 5 3 0,6
Abel 4 2,4 0,48
Aneigre 4 2,4 0,48


*) Pod prospekcijom razumijevaju se poslovi na utvrđivanju vrste drveća, drvne mase za
sječu, predradnje za gradnju vlaka i puteva i ostali nužni za eksploataciju na području godišnje
sječine.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Sapeli 4 2,4 0,48
Sipo 4 2,4 0,48
Tiama 3 1,8 0,36
Doussie 3 1,8 0,36
Bete 1 0,6 0,12
100% 60 m s 12%


II grupa: Komercijalne vrste, koje se trenutno ne traže na tržištu


% drvne mase


Naziv vrste Drvna masa po % od ukupne
u Kamerunu ove grupe 1 ha m3 drvne mase
drveća
Fromager 30 42 8,4
Fracke 20 28 5,6
Padouck 10 14 2,8
Adoum 8 11,2 2,24
Amouk 7 9,8 1,96
Ilomba 7 9,8 1,96
Eyong 6 8,4 1,68
Atui 4 5,6 1,12
Emien 5 7 1,4
Ebiara 3 4,2 0,84


100 % 140 m!´/ha 28%


III grupa: Za sada nekomercijalne vrste


Naziv vrste
u Kamerunu
% drvne mase
ove grupe
drveća
Drvna masa
1 ha m3 po % od ukupne
drvne mase
Parasolier 40 80 16
Odou 20 40 8
Mango souvage 10 20 4
Asam 10 20 4
Ezong 8 16 3,2
Omang 7 14 2,8
Palmier 5 10 2
100% 200 m3/ha 40%
IV grupa: Nepoznate vrste
100% 100 m3/ha 20%
Ukupn o I —IV 100 % 500 m3/ha 100 %


Poseban je problem predstavljalo što se po »Zakonu o šumama« smiju obarati
stabla iznad 80 cm prsnog promjera za većinu šumskih vrsta, a za Iroko iznad 100
cm prsnog promjera. Ta su naime stabla imala ogromnu drvnu masu (ne rijetko




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 102     <-- 102 -->        PDF

i 100 m3), pa je trebalo proći mnogo hektara šuma da se pronađe po koje ovakvo
stablo. Dodamo li tome, da radi uhodane proizvodnje, tržište zahtijeva najviše
Sapelija i Sipa, a manje Moabi, Kossipo, Iroko, Ayous, Doussie, Ngolon, Bibolo
i Mouvingui, onda je jasno koliko je bilo problema da se te vrste osiguraju za
sječu s tako malim učešćem, vidljivim u tabeli.


Kako su stabla koja se smiju sječi velikih dimenzija, dominiraju terenomrastu kao soliteri sa veoma razvijenim krošnjama. U prosjeku od ukupne drvne
mase na granjevinu otpada 50 i više °/o, ovisno o vrsti. Kada takav kolos obarama
nije rijetko da se padajući okrene ili padne »na muško«, pa pukne dio
deblovine po dužini, što nam je stvaralo znatne probleme i gubitke drvne mase.


Uvjerili smo se da je u šumama Kameruna, u kojima je samo jedan Kossipo
napadnut crvima (roda Cerambix), teško je pronaći neki trupac bez i jednog crva.
Mnoga stabla Ayous-a su kružljiva, Sipo je često dekoloriran, što se i Moabiju
događa, pa zbrojimo li sve te probleme u iskorišćivanju šuma, uočljivo je da
usprkos velike drvne mase po 1 ha (500 ni3), ostaje za izvoz malo trupaca željenih
vrsta.


Kako je granjevina nerijetko promjera 30 do 50 cm, kod intenzivnog gospodarenja
postoji mogućnost da se i dio te mase preradi na pilani za lokalne potrebe.


SI. 5. Stovarište trupaca uz put u šumi


Prema »Zakonu o šumama«, svaki korisnik licence može godišnje posjeći šume
na 1 do 4 parcele odobrene od ministarstva poljoprivrede. Te parcele su površine
5x 5 km = 2.500 ha. Mi smo na osnovu veličine licence imali pravo na sječu na
3 parcele u površini 7.500 ha. Za tu površinu smo dobili pismeno odobrenje sa
brojem parcele. To je bila prva kočnica naših mogućnosti rada, jer nismo mogli




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 103     <-- 103 -->        PDF

osigurati željene količine drvne mase za izvoz u zemlju i preradu na licu mjesta,
a za uspješnije poslovanje trebalo je povećati količinu, da se fiksni troškovi dijele
na više jedinica. Iz tih smo razloga često intervenirali da se poveća broj vrsta
koje treba sjeći iako smo i sami svijesni da s otpremom i preradom mnogih vrsta
ima dosta problema. Na primjer:


Ayou s i Abe l su vrlo tražene vrste, koje imaju masovne primjenu za građevinsku
stolariju i kao drvo za šperploče ili za proizvodnju panel ploča. Međutim
te su vrste veoma osjetljive na vrijeme od sječe do prerade, jer ispuštaju sok
na koji navaljuju insekti i gljive, pa je potrebno da se vrijeme od sječe do prerade
skrati na najviše 2 mjeseca. U protivnom, počinje dekoloracija i drvo trune,
pa nastaje gubitak kvalitete i vrijednosti.


F r o m a g er i Frack e su, također bijele vrste i sličnih osobina kao prve
dvije, pa žele li se rezana građa tog drva koristiti u našoj zemlji, treba se na licu
mjesta izrezati, prskati zaštitnim sredstvima i uvoziti kao rezanu građu.


SI. 6. Kraj puta


I r o k o je vrlo dobra zamjena za naš hrast, s mnogim estetsko-mehaničkim
svojstvima hrasta, ali je bjelika prepuna mušica, pa se treba prije izvoza mehanički
skidati. To je vrlo mukotrpan posao, pa je to bio ograničavajući faktor, jer je
nemoguće osigurati dovoljno radnika za taj posao. Nebijeljen odnosno nečišćen
Iroko se ne smije uvoziti u našu zemlju da se ta vrsta mušica ne raširi u našoj
zemlji.


Mouvingu i je isto kvalitetno drvo široke upotrebne vrijednosti, ali je
isto osjetljivo na mušicu, pa ga treba nekoliko puta prskati zaštitnim sredstvi




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 104     <-- 104 -->        PDF

ma .To je ovdje (za razliku od Iroka) dovoljno, jer je napadnut dio s mušicama
uzak sloj ispod kore, pa su zaštitna sredstva efikasna.


Tal i ili čelik drvo je veoma tvrda i kvalitetna vrsta i nezamjenjiva je za
izradu pragova, koji nerijetko izdrže dulje nego tračnice koje nose. Naša drvna
industrija nije za tu vrstu zainteresirana, jer smrdi i prilikom prerezivanja uništava
pile svojim kemijskim sastavom.


Boss e je doista kvalitetno drvo koje nije naišlo na masovniju primjenu na
našem tržištu.


Bibol o ili afrički orah (kako ga popularno zovu trgovici drvom), sa prelijepim
šarama, nije naišao na masovnu primjenu kod naših furniraša, dok su
ga drugi kupci ipak zahtijevali.


Bete , predivno drvo čokoladne boje, nije interesantno za našu drvnu industrdiju,
jer piljevina izaziva krvarenje dišnih puteva kod radnika.


D o u s s i e je, po mom mišljenju, najbolje drvo za građevinsku stolariju, jer
uopće ne reagira na promjene temperature i vlage. Iako je tako stabilno na promjene
na koje mnoge druge vrste reagiraju, nije naša drvna industrija bila zainteresirana
za masovniju primjenu i preradu.


Padouc k je prekrasno crveno drvo koje, začudo, nije naišlo na širu pri,
mjenu kod uređenja interijera, a u svijetu ga jedino redovno koristi Japan.


Parasolie r je na našim radilištima najmasovnija vrsta drva, koje se
tamo tretira kao šumski korov. Smatram da bi se moglo koristiti za industriju
celuloze ili papira, ali samo u slučaju da se na licu mjesta takva prerada osnuje,
jer ta sirovina ne može podnijeti velike transportne troškove.


Ne smije se kod svih tih proizvoljnih i nedovoljno ispitanih i stručnih ocjena
zaboraviti, da je bilo i drugih ograničavajućih faktora koji su spriječili masovniju
primjenu više vrsta drveća. Najviše stoga što je u našoj zemlji cijelo to
vrijeme prisutan i ograničavajući faktor — tretiranje sirovine koja dolazi iz asocijacije
kao što je ova naša, kao bilo koji drugi uvoz, pa su članice konzorcija,
koje su za razvoj Kameruna odnosno osposobljavanja za rad u tim teškim uvjetima,
uložile znatna sredstva, ponovo trebale plaćati carinu na drvo uvezeno
iz tih šuma, kojima smo gospodarili kao na svojoj licenci. Možda je to razlog
više, zašto se neke vrste drva iako kvalitetne, ne koriste masovno kao drvo vrsta
koje su niz godina provjeravane u proizvodnji i na tržištu.


EPILOG


Razmotri li se sve navedeno, jasno je da rad u Kamerunu nije nikakav izlet
(ili safari kako su to neki, pola u šali, pola u zbilji govorili), nego se pokazalo
da je opravdana investicija članica koje su željele osigurati dodatnu sirovinu
za svoj razvoj i razvoj finalne prerade u našoj zemlji. Da nismo imali svoju licencu
tamo »Slavonija« bi svakako trebala uvoziti dio trupaca za preradu furnira
od drugih uvoznika. Možda je sve to rađeno u pogrešno vrijeme, jer se taj posao
poklapa sa znatnim poteškoćama privrede Jugoslavije u odnosima s inozem




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 105     <-- 105 -->        PDF

stvom, jer danas treba prvenstveno osigurati sredstva da se podmire obaveze
zemlje, a tek tada za akcije kojima se osigurava povoljnije poslovanje pojedinih
radnih organizacija.


S druge strane rad mnogih kapitalističkih zemalja u zemljama u razvoju
je lako razlučiti od rada Jugoslavije na istim poslovima, jer je naš pristup drugačiji.
Nikada ne možemo kretati s iste platforme kao kapitalističke zemlje, jer
mi prvenstveno mislimo na razvoj nerazvijenih, budući smo kao takovi došli
u te zemlje, a uz to se ne možemo odlijepiti od naših pozicija samoupravnog socijalizma,
pa pokušavamo i u teškim uvjetima eksploatacije čovjeka po čovjeku
raditi pošteno i s pozicija ravnopravnosti, poštujući kod toga suverenitet svake
zemlje.


SI. 7. Trupci spremni za otpremu


Najteže je pronaći mjerila za odnose u društvu gdje caruje korupcija, jer
pojedinci vide jedinu šansu da na takav način preskoče decenije i ulove korak
sa zemljama na daleko višem stupnju razvoja.


Činjenica je da je Kamerun mnogo napredovao posljednjih godina, ali su
u ranijem razdoblju toliko zaostali, da je teško ili gotovo nemoguće izvršiti




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 106     <-- 106 -->        PDF

kvalitetan preobražaj cijele zemlje u tako kratkom vremenu kao što je 20 godina
samostalnosti.


Danas u Kamerunu radi svaki dvadeseti stanovnik, sutra bi zaposlenost trebalo
povećati, pa se vidi da postoji niz mogućnosti da se bogatstvo sirovina
iskoristi za razvoj zemlje. Kod toga se ne smije zaboraviti da je to zemlja u koju
godinama treba ulagati prije nego se počnu vraćati uložena sredstva ukoliko se
ima dosta sredstava i povjerenja da se na tome istraje i ukoliko se ima sreće
da nešto nepredviđeno ne prekine taj lanac na pola puta.


Ova reportaža je nastala na osnovu boravka 15 mjeseci u Kamerunu, gdje
sam radio u mješovitom Jugoslavensko-Kamerunskom poduzeću za iskorištavanje
i preradu drva. Sve opisano je iskazano kako sam to kao pojedinac doživio,
pa možda ima i nekih opisa, koji bi na osnovnu dubljih studija bili drugačiji,
ali kako je boravak bio na radu, nije bilo mogućnosti da se nekom dubljom
studijom bavim, pa može poslužiti kao putopisna reportaža za sve one koji nisu
bili u situaciji da upoznaju taj dio Afrike.


Možda ću nakon nekoliko godina pisati i o ljudima te zemlje Afrikancima,
koji su iako druge boje kože i na drugom stupnju razvoja od Evrope ipak ostali
čestiti ljudi i radnici, sa kojima je lijepo raditi poslije početnog perioda upoznavanja.
Iako klima ne dozvoljava neke brzine u radu, postižu značajne radne
rezultate, jer su došli do saznanja da se samo radom može ostvariti veći napredak,
a bogatstvo prirode je dovoljno za život kakav su vodili ranije.


Činjenica je da ima tamo ljudi koji poneseni bogatstvom raskošno lijepe
i bogate prirode smatraju da nije potrebno raditi, jer priroda daje sve potrebno
za život, ali su oni toliko rijetki da je njihov broj zanemariv. Kako nemaju posla
niti obaveze često se sa njima susrećete, pa kako su nadošlim u Afriku svi nalik
jedan drugom, čini se da nitko neradi. S vremenom taj se utisak mijenja i s
veseljem se zaključuje da su veoma dragi i ugodni pa sam bio sretan što su
mnogi željeli moje prijateljstvo. Odatle proističe ona čežnja o kojoj mnogi govore
poslije dužeg boravka u Africi koja ih vuče kao neka nostalgija na kontinent
gdje ostaje mnogo ljudi kojima trebate i koji Vama trebaju.


Mr Bogmil Hribljan,


dipl. inž. šum.
PRK Bjelovar