DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 10 <-- 10 --> PDF |
osobnih dohodaka na temelju minulo g rada po njemu se izračunavaju pouzdanije nego što je navedeno u prethodnoj stavci i — dovoljno točno za djelatnost šumarstva. Navedeno pod toč. 4) predstavlja opet jednokratne dijelove osobnih dohodaka koje samo zbog stimulansa autofinanciranja ulaganja bioloških dugoročnih netto novih investicija od strane samoupravljača šumarskih organizacija udruženog rada — daje društvo. I ovdje se mogu izraditi alternative: da se tako nagrađuje autofinanciranje ovogodišnji h bioloških dugoročnih investicija; da se tako nagrađuju uspjel i šumskokulturm radovi (kolaudacija!) iz bioloških dugoročnih investicija prošli h godina . Posebnu alternativu predstavljalo bi kada bi mnogokratne dijelove osobnih dohodaka na temelju minulog rada, prema navedenom rješenju pod toč. 3), šumarskim radnim kolektivima isplaćivalo društvo (a ne njihova OOUR). Ta alternativa ne samo da bi bila najstimulativnija nego i potpuno ekonomsk a — jer se tu radi o dijelovima osobnih dohodaka na temelju minulog rada! To, što društv o isplaćuje te dijelove osobnih dohodaka šumarskim radnim kolektivima — najmanj e je što ono treba učiniti, jer bi zapravo samo društvo trebalo financirati ulaganje u biološke dugoročne investicije, budući da sami radni kolektivi šumarstva od toga neće predugo imati nikakve svoje koristi, tj. realizacije!!! Takvo autofinanciranje, inače, društvo ne traži ni od jednog drugog radnog kolektiva. Zašto to, dakle, dosad traži samo od šumarskih radnih kolektiva? Zbog toga što je uredilo privredno- financijski sistem koji n e vod i dovoljno računa o specifičnostima kojima se šumarstvo bitno razlikuje od ostale privrede, osobito industrije. Na drugom mjestu mi smo obradili 14 biološko-tehničkih i 24 ekonomskih, odnosno ukupno 38, specifičnosti šumarstva (5). 0 njima treba povesti ozbiljnog računa, ako se uistinu misli na opći društveni interes za šume i šumarstvo (9—11). ZAKLJUČCI Na temelju svega što smo naprijed naveli — zaključujemo da je n a j stimulativnije i ekonomski najopravdanije da dijelove osobnih dohodaka, kojima se radni kolektivi šumarskih organizacija stimuliraju za uspješno autofinanciranje ulaganja bioloških dugoročnih investicija, svake godine isplaćuje država , odnosno društvo (SIZ-ovi), po predloženom našem modificiranom rješavanju navedenom pod toč. 3) i u posebnoj alternativi u diskusiji za toč. 4). Temelji za to rješenje jesu: osobni dohoci na osnovi m i n u 1 og rada; vođenje računa o minulim autofinanciranjima ulaganja u biološke dugoročne investicije do uključivo pretpo sljednj e godine; kolaudaci j e uspjelih šumskokulturnih radova drug e godine iza izvršenog ulaganja bioloških dugoročnih investicija; revalorizacij a minulih autofinanciranih uspjelih šumskokulturnih ra dova prema dinarima obračunske godine. S obzirom što se predloženo temelji na osobnim dohocima na osnovi minulo g rada — o tome već postoje propisi ustava, ZUR-a, te Zakona o proširenoj reprodukciji i minulom radu. Jedino državni organi trebaju pri |