DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 13 <-- 13 --> PDF |
UDC: 630*72:339.7 (100) Sum. list 106:367 PROIZVODNJA I POTRAŽNJA ZA DRVOM I DRVNIM PROIZVODIMA U SVIJETU DO 2000. GODINE Prof. dr Rudolf SABADI Šumarski fakultet Zagreb SAŽETAK. Svijet će u skoroj budućnosti doživjeti oskudicu drva i drvnih proizvoda. Rastuće stanovništvo, posebno u zemljama u razvitku gdje je potrošnja drva na ogrjev i drvenog ugljena izrazito visoka, uzrokovat će oskudicu i porast cijena u nekim regijama. To će utjecati na životni standard stanovništva koje je već i tako siromašno. Prema predviđanjima također će nedostajati drva za građevinarstvo u nekim regijama. Tražnja za drvom za celulozu i za iveraste ploče će prema očekivanjima imati najvišu stopu rasta. Neke regije, kao Evropa, jako će zavisiti o uvozu svih vrsta drva i drvnih cproizvoda. KLJUČNE RIJEČI: Predviđanje potrošnje — smjerovi trgovine. Razvitak drvne industrije u nas i u svijetu ograničen je oskudicom sirovine, koja već decenijama sili na traženje substituta za drvo. Dok je drvo, nema tomu dugo, bilo jedan od glavnih konstruktivnih materijala u građevinarstvu, danas se to tom području primjene može govoriti kao o sve manje značajnom. Drvo danas postaje sve važniji materijal za unutrašnje uređenje, bilo kao element ugradnje ili kao slobodno stojeći namještaj. Rastom životnog standarda u svijetu, u realnom disponibilnom prihodu stanovništva izdaci za namještaj i ostale finalne drvne proizvode raste prekoproporcionalno. Tražnja za drvom u svim oblicima, predmetom je živa interesa niza nacionalnih i svjetskih organizacija, kongresa, a isto je tako predmetom istraživanja niza eminentnih institucija svugdje u svijetu. Mnogobrojni znanstveni radnici u svijetu i u nas stoje na stajalištu da ponuda šumskih proizvoda ne će biti u stanju zadovoljiti globalne potrebe u bliskoj budućnosti. Organizacija FAO izradila je studiju o projekciji tražnje za drvom i drvnim proizvodima do 2000. godine, u kojoj se predviđa da će uz odgovarajuće substitucije doći značajnih pomjeranja u smjerovima trgovine između zemalja i kontinenata različitim vrstama drva i različitim proizvodima od drva. Prema KEAYSU i HATTONU, svjetska proizvodnja oblog drva iznosit će u 2000. godini oko 3.800 milijuna ms, što je prosječno godišnje više za 1,56% u odnosu na proizvodnju 1974. godine, kada je proizvedeno 2.500 milijuna m* drva, prema statistici FAO. Svjetska potrošnja raste stopom koja je ispod |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 14 <-- 14 --> PDF |
stope priraštaja stanovništva, za koju se procjenjuje da će biti oko 2,1% godišnje. Prema projekcijama FAO svjetska potrošnja oblog drva procjenjuje se s oko 3.060 milijuna m3, potrošnja gorivog drva s oko 1.200 milijuna m3, a industrijskog oblog drva s oko 1.860 milijuna m3. Upotrijebivši takve procjene, načinjena je projekcija tražnje različitim grupama drvnih proizvoda, prema klasifikaciji FAO za (a) zemlje u razvitku; (b) zemlje s centralnim planiranjem i (c) za industrijski razvijene zemlje. SAD su i posebno prikazane. Projekcija za oblo drvo predstavlja zbroj ogrjevnog i industrijskog oblog drva. Industrijsko oblo drvo obuhvaća pilansku i furnirsku oblovinu, celulozno drvo i ostalo oblo drvo kao: rudničko drvo, drveni stupovi i ostalo oblo drvo. U tablicama 1., 2. i 3. prikazna su kretanja svjetske proizvodnje drva i predviđanja na temelju naprijed izložene klasifikacije, i to za godine 1962., 1974., a daju se i predviđanja za 1985. i 2000. godinu. Najveći porast proizvodnje oblovine očekuje se u zemljama u razvitku. Za razliku od stope rasta projicirane za ukupnu proizvodnju oblog drva, projicirana stopa svjetske proizvodnje drvenog ugljena 1 drva za gorivo raste manje od 0,5% godišnje. Veća stopa porasta u zemljama u razvitku rezultira iz činjenice da su očekivanja rasta proizvodnje ogrjevnog drva u ostalim zemljama pada. 1974. godine 47% svjetske proizvodnje oblog drva korišteno je za ogrjev, ostatak je bio industrijsko oblo drvo. U 2000. godini očekuje se da će proizvodnja industrijskog oblog drva dosegnuti 2.508 milijuna m3, tj. skoro dvostruko od sječe u 1974. godini. Stanovit manji porast očekuje se u proizvodnji ostalog industrijskog drva, kao što su stupovi, piloti i si., a očekuje se da će proizvodnja celuloznog drva i drva za iveraste ploče već 1985. godine biti udvostručena. Proizvodnja pilanske oblovine i furnirskih trupaca prema predviđanjima porast će za 1,3%. Prerađeno drvo će prema očekivanjima u 2000. godini znatno porasti. Proizvodnja piljene građe prema projekciji rast će godišnje za oko 1%, drvnih ploča za oko 3%, a papira i ijepenke za nešto manje od 4%. Prema ekonomskim regijama očekuje se da će trendovi industrijskog oblog drva biti slični, s tim da će razvijene industrijske zemlje proizvoditi glavninu, iza njih slijede zemlje s centralnim planiranjem, dok zemlje u razvitku stoje na začelju, nastavljajući s ekspanzijom sječe. To je opći oblik projekcije pilanske i furnirske trupce te za celulozno drvo. Projekcije za ogrjevno drvo temelje se na podacima do kojih se zadnjih mogli doći a da bi bili kako tako pouzdani. Tu su projekcije najmanje sigurne radi stalno mijenjajuće energetske situacije. Očekuje se veća potrošnja ogrjevnog drva, ali više iz otpadaka kod piljenja i ostalih otpadaka, nego povećanje potrošnje ogrjevnog drva kao trgovačkog sortimenta. Industrijski razvijene zemlje i zemlje s centralnim planiranjem trošit će daleko manje ogrjevnog drva, pa se kod njih očekuje da će napori biti usredotočeni na čim veću proizvodnju industrijskog oblog drva. Proizvodnja i mogućnosti za proizvodnju ogrjevnog drva u šumama s kralkom ophodnjom prilična je nepoznanica. Godišnje se sagori drva za ogrjev toliko, koliko odgovora 1,25 mlrd tona nafte, što je oko polovina ukupne količine utrošene nafte u svijetu osim zemalja s centralnim planiranjem. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tablica 1 KRETANJE SVJETSKE PROIZVODNJE DRVA I PREDVIĐANJA H962H974[1985|1990ßQ0a UKUPNA DRVNA MASA UKUPNO 2.D73 2.511 3.060 3.280 3 .800 ´.Razvijene zemlje(i SAD) Zemlje centr. planiranja Zemlje u SAD razvitku 722 575 776 296 791 668 1.053 337 912 777 1.371 399 959 B30 1.491 416 1 1 .062 946 .792 464 OD TOGA: A Ogrjevno drvo i drvni ugljen UKUPNO 1.035 1.170 1 .200 1 .´234 1 .292 Razvijene zemlje .(i SAD) 130 55´ 29 21 21 Zemlje -centr. plani canja 233: 253-157 117 45 Zemlje u ´ razvitku 672 862 1 .014´ 1 .096 1 .236 SAD ´ 33 14. 14 14 14 B. Industrijsko drvo UKUPNO 1.038 1.341 1.860 2.046 2.508 Razvijene zemlje(i SAD) 592 736 882 938 1.050 Zemlje centr. plan] .ranja ´342 415 630 713 901 Zemlje u ] razvitku 104 191 348. 395 557 SAD 263 323 385 402 450 IZVOR: Yearbook-pf Forest Products, U.!\l.,´FA0, Rome, 1976, str.. 407 Keays* J.L., Hatton, 3.V., The Implications of Full-Forest Utilization ori Worldwide Supplies of.Wood by Year 2000, Pulp S Paper International, June, .1975, U.S..Forest Service, The Outlook for Timber in the.U.S.,.Forest-Service, USDA, Forest Resources Rep. No. 20:367; 1973. 369 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tablica 2 KRETANJE SVJETSKE PROIZVODNJE INDUSTRIJSKOG DRVA I PREDVIĐANJA m/nm3 1962|1974H985tt990l200d A. Pilanski i furnimirski trupci UKUPNO 656 799 983 1.046 1.191 Razvijene zemljeCi SAD) 366 431 526 573 625 ´Zemlje centr. planiranja Zemlje u razvitku 224 68 232 136 257 2ÜG 262 213 294 272 SAD 175 191 191 187 178 Ä Celulozno drvo UKUPNO 215 340 669 792 1.111 Razvijene zemlje (i SAD) Zemlje centr. planiranja Zemlje u razvitku SAD; 184 27 4 76 271 55 15 119 327 246 96 164 340 325 127 184 405 484 222 243 C. Ostalo industrijsko drvo UKUPNO 165 202 208 206 206. Razvijene zemlje" (i SAD) 42 34 29 25 20 Zemlje centr. planiranja 92 128 128 126 124 Zemlje u. razvitku 31 40 51 55 62 SAD 12 13 30 31 29 IZUDR: Yearbook of Forest Products, U.M., FA0, Rome, 1976, Keays, 3.L.,. Hatten, J.V., The Implications of Full-Forest Utilization on tuorldun.de Supplies of Wood by Year 2000, Pulp & Paper International, June 1975 U.S. Forest Service, The Outlook for Timber in the U.S., Forest Service, USDA, Forest Resources Rep. No, 20:367, 1973 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Tablica 3 KRETANJE SVJETSKE PROIZVODNJE I PREDVIĐANJA 1962. 1974. 1985. 1990 2000. A% Piljena grada min m3 349 *f3i 50D 522 594 Razvijene zemlje :(i.SAD) 162 231 262 2G7 287 Zemlje centr. planiranja 1A0 159 1B0 IBS 209 Zemlje u razvitku 27 41 58 69 98 SAD .77 83 84 83 78 B, Drvne ploče min m3 35 90 155 180 212 Razvijene zemlje (i SAD) 28 68 102 112 124 Zemlje centr. planiranja 5 15 35 1*1* 55 Zemlje u. razvitku 2 7 18 24 33 SAD 15 23 28 31 34 C Papir i karton min t 81 152 267 315 400 Razvijene zemlje (i SAD) 69 125 206 236 271 Zemlje centr. planiranja 9 19 4a 52 84 Zemlje u razvitku e 21 27 45 IZVOR:. Yearbook of forest Products, U.N., FA0, Rome, 197S, Keays, J.L., Hatton, J.V., The Implications of Full-Forest Utilization on Uorlduide Supplies of Wood by Yenr 2000, Pupl & Paper International, June, 1975. U.S. Forest Service, The Outlook for Timber in the U.S., Forest Service, USDA, Forest Resources Report Ha. 20:367, 1973. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 18 <-- 18 --> PDF |
PROIZVODNJA NEOBRAĐENOG DRVA U SVIJETU 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 SVIJET 2,1.02.1*62 2,480.247 2,501.270 2,448.444 2,560.561 2,558.070 2,601.768 AFRIKA 331.71.1 340.400 349.641 358.449 372.020 382.788 390.141 SJEVERNA AMERIKA 1.93.552 521.323 513.902 459.877 523.377 530.434 538.564 Kanada 121..169 143.822 137.914 115.331 140.330 143.592 156.139 U.S.A. 329.078 336.368 334.175 302.D33 340.123 338.436 338.436 JUŽNA AMERIKA 190.324 19D.773 .199.419 206.088 214.246 221.343 228.908 AZIJA 666.961. 689.329 696.560 700.981 732.515 726.823 746.662 EVROPA 308.523 320.367 323.936 297.969 303.069 298.40B 305.012 Albanija 2.330 2.330 2.330 2.330 . 2.330 2.330 2.330 Austrija 12.515 11.967 11.656 11.327 13.175 13.163 13.121 Belgija 1 Luxembourg 3.197 3.276 2.797 2.637 2.778 2.605 2.556 Bugarska 4.904 4.916 4.871 4.711 4.415 4.357 4.363 ČSSR U .708 15.058 15.383 16.153 16.891 17.200 18.055 Danska 2.130 , Z.131 1.541 1.528 1.795 1.728 1.935 Finska. 1.2.21.0 42.780 40.480 31.690 32.320 33.370 37.250 Francuska 29.807 32.724 33.290 29.731 29.127 30.391 30.339 DDR´ 7.590 9.008 7.875 8.120 8.343 8.349 8.685 BRD23.762 30.580 .32.022 .25.403 27.925 28.725 27.365 Grčka ´2;488 2.554 2.627 .2.628 2.941 3.004 3.014 .Madžarska 5.370 5.330 5.469 5.384 5.581 5.555 .6.313 Irska 1*2 442 269 304 443 374 399 .Italija 7.3D2 6.918 5.948 9.084 9.055 6.809 6.621 Nizozemska 1.500 982 958 908 963 940 973 Norveška 7.841 8.242 8.333 7.323 8.171 8.367 6.440 Poljska 18.799 20.081 21.543 21.820 21.596 22.100 21.530 Portugal 7.000 7.300 7.190 7.587 7.820 .8.010 8.110 Rumunjska 21.915 21.537 21.043 20.559 20.587 20.274 20.609 Španjolska 13.828 12.107 12.428 11.481 11.897 12.030 12.673 Švedska 55.503 57.872 63.525 57.810 56.11D 47.37D 47.070 Švicarska 4.000 3.900 4.450 3.845 3.510 4.25D 4.220 Ujedinjeno Kraljevstv D 3.411 3.364 3.337 2.998 3.343 3.891 4.014 Jugoslavija 13.657 13.630 13.871 14.027 14.036 15.025 15.898 OCEANIJA 28.358 30.255 29.213 29.980 30.834 31.573 31.081 SSSR 383.000 387.800 388.500 395.100 384.500 376.700 361.400 IZVOR: Yearbook of Forest Products 1967-1978, FAO, Rome, 1980. NAPOMENA: Obuhvaća neobrađeno drvo u prirodnom stanju kako je oborenojs ili bez kore, oblo, cijepano i grubo tesano ili u drugom kojem obliku (korijen, itd.). Može biti impregnirano (telegrafski stubovi npr.).´ Drugim riječima, ovdje je obuhvaćena drvo dobiveno Iskorišćivanjemšuma;! to drvo iz i izvan šuma. Stupanj korištenja ogrjevne snage drva izrazito je nizak, uslijed čega kod sagorijavanja najveći dio sagorjele biomase predstavlja gubitak. Uslijed energetske krize vršena su intenzivna istraživanja upotrebe drva kao suptituta nafti. Takva su istraživanja pokazala da se drvo procesom pfinifikacije može upotrebljavati veoma uspješno i jeftino kao energent. Problem je međutim u tomu, što industrijski razvijene zemlje, gdje je to moguće uspješno primijeniti zbog povoljnih komunikacija i drugih bitnih činitelja, proizvode u biomasi veoma malen postotak drva za ogrjev i koncetriraju se na čim veću proizvodnju industrijskog drva. U zemljama u razvitku, gdje je korištenje drvne biomase za ogrjev veoma visoko, teško je očekivati da se običaji loženja |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 19 <-- 19 --> PDF |
mogu promijeniti od danas do sutra, i s druge strane, nema zadovoljavajuće koncentracije šuma niti komunikacija, koje su preduvjet da se takav energetski projekt na bazi drvne biomase realizira. Statistika pokazuje npr. da su u 1973. godini Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Nigerija, Tanzanija, Etiopija i Kolumbija trošile oko 80% godišnjeg prirasta šuma za ogrjev. Zemlje u razvoju učestvuju u svjetskoj sječi drva oko 60%, s tim da je njihovo učešće u trgovini drvom i drvnim proizvodima svega skromnih 15%. Ako se uzme u obzir da je uobičajeno iskorištenje toplinskog sadržaja kod sagorijevanja drva svega oko 15%, očigledno je da bi primjena postrojenja za plinifikaciju, u kojima bi korištenje energije moglo dostići oko 65%, značila ogroman korak naprijed u olakšanju svjetske energetske situacije. U razvijenim zemljama je trend upotrebe drva za stupove, pilote i rudničko drvo padajući zbog supstitucije metalom, armiranim betonom i prerađenim drvom. Stope rasta proizvodnje celuloznog drva, papira i kartona u svim regijama su veoma visoke. U projekcijama kod zemalja u razvitku odražava se zabrinutost da Zapadna Evropa ne će imati mogućnosti da sječe u svojim šumama bitno poveća. Implikacija toga je da će zemlje u razvitku povećavati izvoz celoluznog drva i drva za iveraste ploče, kao i celuloze i papira. Piljena građa dominantan je oblik prerađenog drva iako je povećanje u razdoblju između 1962. i 1974. do 2% znatno ispod porasta drvnih ploča, celuloze i papira, te papirnih proizvoda. Nastave li se kretati kao do sada ti tekući trendovi, piljena građa će prestati biti najznačajnijom stavkom u volumenu prerađenog drva. Prema procjeni u 1974. godini oko 47% svjetske proizvodnje drva upotrebljavalo se je za ogrjev ili proizvodnju drvnog ugljena. Važnost drva kao izvora primarne energije varira u širokim granicama između različitih dijelova svijeta. Zbog relativno niske cijene, ogrjevno drvo i drvni ugljen, oni se troše u blizini izvora. U razvijenim tržišnim gospodarstvima, ogrjevno drvo i drvni ugljen zauzimaju oko 7% od ukupno posječene drvne mase, dok je u 1974. godini u zemljama u razvitku oko 82% od ukupno posječene drvne mase upotrijebljeno za ogrjev. U Kanadi, SAD i Japanu ogrjevno drvo predstavlja samo oko 3% od ukupno posječene drvne mase. U Africi je taj postotak 87%, u Južnoj Americi 82%, a u Indiji čak oko 90%. U zemljama centralnog planiranja 1974. je učešće ogrjevnog drva u ukupnim sječama oko 38%, Između 1962. i 1974. godine povećavala se masa ogrjevnog drva u svijetu za oko 1% godišnje, s tim da je povećanje u zemljama u razvitku iznosilo iznad 2% godišnje. Historijski trend upotrebe drva za ogrjev je u padu. Rastući troškovi i cijene fosilnih goriva mogli bi međutim prouzročiti da zemlje u razvitku povećaju upotrebu ogrjevnog drva u slijedeće dvije decenije. Kao što je to istaknuto naprijed, zemlje u razvitku koje nemaju vlastitih izvora fosilnih krutih i tekućih goriva, s obzirom na razvitak tehnoloških postupaka, mogli bi se, radi štednje sredstava za uvoz takvih goriva, okrenuti projektira dobijanja energije iz šumske biomase. Uz određene simultane zahvate i pravilan prilaz rješenju tog problema, uz pretpostavku da se osi |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
guraju potrebni kapitali, postojale bi realne mogućnosti da se upotrebom drvne mase za energetske potrebe uštede značajna devizna sredstva u zemljama u razvitku s povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima. Pored toga računice pokazuju da ako bi se tom problemu prišlo svestrano, bilo bi moguće dobiti energiju koja bi bila oko 50% jeftinija od energije dobivene iz tekućih i krutih goriva. Kada bi se to ostvarilo, zemlje u razvitku bi povećale svoju konkurentnu sposobnost u međunarodnoj razmjeni, što je jedan od preduvjeta njihova razvitka. Sve to međutim nije moguće riješiti u kratkom roku, s obzirom na inerciju u zemljama u razvitku i svim pratećim posljedicama, što bjelodano pokazuje dosadašnje iskustvo stečeno u tim zemljama. Kako je istaknuto, u primitivnim uvjetima, drvo je jedino gorivo koje stoji na raspolaganju, pa sve računice ekonomičnosti postrojenja za plinifikaciju drva dolaze u pitanje, jer nije sigurno da se stoljetne navike, u uvjetima kada se inače u civilizaciji stanovništva zaostalih krajeva ništa drugo ne mijenja, mogu izmijeniti logikom gospodarskih argumenata. Iskustva su do sada pokazala da je promatranje i prilaz problemu samo sa stanovišta gospodarskih rezoniranja pogrešan, ne uzmu li se u obzir socijalne prilike, navike, običaji, itd. U tablici 1. prikazana je projekcija proizvodnje ogrjevnog drva u 2000. godini, kada se očekuje da će ona dosegnuti 1.300 milijuna m3, naprama 1.170 milijuna m3 koliko je iznosila u 1974. godini. Uloga drva u upotrebi za proizvodnju energije sve je više predmetom rastućeg interesa. D. E. EARL u knjizi: Forest Energy and Economic Development, ističe da drvo kao izvor energije valja upotrebljavati sve više. Prema drugom autoru (ECKHLOM, E. P.: The Firewood Crisis, Natural History, 84, No. 8:7 — 8, 14, 16, 18, 22) trećina čovječanstva susreće se s krizom ogrjeva i to dio koji zavisi o ogrjevnom drvu i gdje prirast drva zaostaje za rastom populacije. Rezultirajuća oskudica drva i rastuće cijene uzrokuju krizu, tako da dolazi do zabrinutosti kakve posljedice na prirodnu ravnotežu mogu izazvati pretjerane sječe. Na svjetskoj konferenciji o upotrebi drva za izgradnju kuća, održanoj u Vancouveru u Kanadi srpnja 1971. godine istaknuto je da bi se pokrile potrebe rastućeg priraštaja stanovništva, valja na svaki 1000 stanovnika podizati deset kuća. Tim potrebama su obuhvaćene i potrebe koje nastaju redistribucijom zbog migracije stanovništva, amortizacijom i trendom stvaranja sve većeg broja manjih domaćinstava. Zemlje u razvitku grade, međutim, svega dvije do tri kuće na 1000 stanovnika. Prema procjenama FAO iz 1968. godine, oko 43% proizvodnje piljene građe i drvnih ploča, te oko 44% svog prerađenog drva koristi se kod izgradnje stanova. U zemljama u razvitku se za izgradnju stanova koristi oko 50% sveukupnog prerađenog drva. Procjenjuje se da svjetske potrebe drva za građevinarstvo u 1968. godini iznose oko 335 mil. m3 i da će u 1985. godini narasti na preko 400 mil m3. U tim je procjenama računato s podizanjem 7,4 stanova — kuća na 1000 stanovnika i s oko 10,8 m3 drva po stanu-kući. Uzevši u račun te podatke računa se da će u dolazećem razdoblju biti izgrađeno oko 37,5 mil. stanova. Pri tomu će razvijene zemlje imati ozbiljne teškoće u |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 21 <-- 21 --> PDF |
osiguranju drva za pokriće predvidivih potreba, s tim da će neke, posebno Japan i neke zemlje Evrope u velikoj mjeri biti ovisne o uvozu. Čini se da će među zemljama u razvitku Brazil, zemlje zapadne Afrike, JugoistočnaIstočna Azija za potrebe građevinarstva imati odgovorajuće količine drva, a zemlje Centralne Amerike, Sjeverna i Južna Afrika će te potrebe skoro podmiriti. Potencijalne rezerve Sjeverne Afrike, Zapadne i Južne Azije najvjerojatnije nisu dovoljne za pokriće budućih potreba. U nekim zemljama- posebno u DR Kini d nekim od zemalja Južne Azije nedostatak drva za građevinarstvo će se najvjerojatnije bolno osjećati. Ovakav razvitak pretpostavljen je s tim da će učešće drva u gradnji stanova- kuća relativno opadati. Ako će u svijetu doći do poboljšanja stambenih uvjeta, biti će neophodno povećati stupanj iskorištenja po jedinici sirovine, s tim da istovremeno valja unaprijediti i tehniku supstitucije. Ne desi li se to, potrebe će se znatno više povećati od gore navedenih, budući da su gornje prognoze računale s određenim tehničkim i tehnološkim napretkom. Označimo ili tražnju u razdoblju 1969 — 1971. sa 100, onda se u Evropi očekuje porast tražnje piljene građe u 2000. godini na 118 do 155. Tražnja za drvnim pločama bi u 2000. godini trebala porasti na 564 do 620, a tražnja za papirom i kartonom na 298 do 421. U 2000. godini će u Evropi doći do ozbiljnih manjkova drva i drvnih proizvoda. 1969—1971. godine je neto uvoz drva i drvnih proizvoda Evrope iznosio oko 45 mil m3 ekvivalentne sirovine, a očekuje se da će taj uvoz u 2000. godini iznositi između 85 i 115 mil. m3 ekvivaletne sirovine. 1974. godine su zemlje Evrope uvozile iz SSSR-a 28 mil m3, iz Sjev. Amerike 28 mil m3, iz tropskih regija listača 11 mil m3 i iz tropskih plantaža 3 mil m3 ekvivalentne sirovine. World Timber Supply and Demand up to the Year 2000 Summary The world faces a serious shortage of timber and timber products in the coming years. Growing population, particularly in the developing countries, where the consumption of fuel-wood and charcoal is extermely high, will cause shortages and rises in the price of fuel-wood in some regions. This will affect the living standard of population which is already very poor. Timber for housing according to projects, will also be lacking in some regions. The demand for pulpwood and wood for particle board production is excepted to show the highest rate of growth. Some regions, such as Europe, will depend heavily on imports of all kinds of wood. KEY WORDS: Consumption forecast; Direction of trade. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 22 <-- 22 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA »U obsegu križevačke imovne obćine u Belovaru ispražnjeno je mjesto kot. šumara II. razreda. Plaća 600 for., stan u naravi, 350 for. paušala za uzdržavanje konja, 150 for. odšteta za deputatno zemljište, 50 for. paušala za grijanje, čišćenje i rasvjetu pisarne te nabavu pisaćih potrebština, 21 prostor, metara drva za ogriev i propisane dnevnice kod vanjskog službovanja. Po propisu sastavljene i obložene molbenice valja do 15. prosinca 1891. putem nadležne oblasti gospodarstvenom uredu spomenute imovne obćine podnieti. (Sum. list, 1891, str. 576) NAPOMENA. U ovom oglasu raspisan je natječaj za mjesto u Šumariji (stan u naravi, držanje konja). U toj šumariji nije bilo deputatnog zemljišta tj. zemljišta koje u ono doba dobilo na obradu i korišćenje terensko osoblje tj. upravitelji šumarija i lugari pa je isplaćivana ošteta. Troškovi šumarske akademije u Zagrebu, predviđeni su proračunom za pokriće potreba unutarnje samoupravne kraljevine Hrvatske i Slavonije za t. g. 1906. kako sliedi: Nas i o v 12. Stavka 20. Tekuć i br. 1. Plaća, stanarina, doplatci i nagrade i to za 1. izvanrednog sveuč. profesora 6040 K — za 4 redovita učitelja 18.940 K, za asistenta 1600. K, zalO učitelja sa 7160. K, za lugara za razsadnjak i 2 pomoćna lugara za lovište u Božjakovini 2281 K — za 2 sluge pomagača 1200. K ili ukupno 37.222. K. Tekuć i br. 2. Najamnina i vodovodna pristojba za prostorije šumarske akademije 6124. K. Tekuć i br. 3. Za uređenje sbirka akademije i šumar, botaničkog vrta u Božjakovini 12.000 K. Tekuć i br. 4. Ogriev, razsvieta, čišćenje te uredski i pisarnički troškovi 3000 K. Tekuć i br. 5. Za naučna putovanja profesora 1000. K i napokon Naslo v 13. Stavka 5. tekući br. 5 Za ekskurzije slušatelja akademije 2000.— — dakle sveukupno 61346 K. (Šum. list, 1906, str. 40) Šumarska obuka u Japanu. Za šumarsku obuku obstoji u Japanu danas ukupno 60 stručnih zavoda i to: jedan na sveučilištu, tri na tehničkim visokim školama, pet srednjih šum. škola, pet lugarnica, osim toga imade još 46 lugarskih tečajeva. Broj sveučilištaraca šumara bio je g. 1904. — 43, na tehničkim visokim školama učilo je istodobno 221 šumara, a u srednjim šumarskim školama njih 375, na lugarnicama i lugarskim tečajevima pako bilo je upisano 5018 pitomaca. Već i po tom se najbolje vidi, koju veliku brigu Japanci i u toj narodno gospodarstvenoj privredi vode. (Šum. list, 1906, str. 285) 376 |