DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 24 <-- 24 --> PDF |
dotičnog kraja, na fenomen kretanja u svim svojim varijantama s posebnim osvrtom na ulogu antropogenih površina u toj pojavi, zatim na noćišta, mirovališta, zimovališta i izvore prehrane. Posebna pažnja je usredotočena na ekološke interakcije uvjetovane snažnim ekološkim promjenama. EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Krška kotlina je niski predjel oko donje Krke u Dolenjskoj čije dno ima nadmorsku visinu od 160—250 m. To je tektonska udolina. Kotlina je ravna samo uz donji dio Krke i uz Savu koja je tu nanijela golemu šljunčanu terasu. Prema dstoku je otvorena pa u nižim predjelima ima gotovo panonsku klimu. Uglavnom je to najagrarniji dio SR Slovenije, što znači na je antropogeno najutjecajniji. Grad Krško, u čijoj se blizini, nizvodno Save nalazi NE KRŠKO, leži na mjestu gdje Sava ostavlja posljednju sutjesku u svom toku prelazeći u široku ravnicu Krškog polja. U pleistocenu je Sava nanijela goleme količine šljunka, koji se u obliku velike plavine pruža od Krškog prema jugu. Poslije taloženja Sava je uvukla u svoj nanos sve do današnje poplavne ravnice. Gotovo čitava ravnica Krškog polja je pod oranicama; livada ima samo na poplavnom terenu uz Savu koja od kraja 19. stoljeća teče kanaliziranim koritom. KLASIFIKACIJA BIOTOPA I EKOLOŠKIH NIŠA Klasificirati ekološki biotope i nije bilo jednostavno na tim terenima (Š t r o m a r, 1978.). Razlog leži u mozaičnosti područja, stalnom mijenjanju u odnosu na stupanj antropogene utjecajnosti, politehnizaciji u obrađivanju tala te upotrebi insekticida na određenim kulturama. Pri klasifikaciji najprije se uzimaju u obzir monokulture. Kao osnovno tu se svrstavaju one površine koje su zasijane jednogodišnjim biljkama. Posebnu grupu biotopa-monokultura zauzimaju topolici koji dominiraju u krajobrazu dijela Krškog polja. Topolici su podvrgnuti sječi zbog korištenja drvne mase. Velike površine istraživanog područja nalaze se pod kulturama (plantažama) voća, jabuka i krušaka. To su patuljasti nasadi pod uzgojem, odnosno intenzivnim kemijskim tretmanom. U većini slučajeva oranice i sjenokoše bile su isprekidane skupinama grmova i šumarcima različitog prostranstva. Kroz polja protiču antropogeno stvoreni kanali koji imaju posebno značenje u odnosu na vegetaciju obalnih dijelova gdje se usred polja stvaraju od okoline drugačiji ekološki uvjeti. Ne smiju se mimoići kolni prijelazi i pješačke staze. U tom antropogeno utjecanom kraju veliku ulogu imaju žice uz prugu, preko polja i blizini kuća, upravo zbog nestanka šuma i stvaranju monokultura. Kao zasebni biotopi mogli bi se izdvojiti voćnjaci i vrtovi pored kuća ili podalje od njih. Gotovo svi imaju zajedničku karakteristiku da danas uz njih raste ukrasno grmlje i drveće. Prema konfiguraciji tla mogli bismo voćnjake podijeliti u dvije grupe. Uz prometnicu preka Krškom na lijevoj strani su ravni predjeli a uz kuće osim voćnjaka ima i crnogoričnih sta |