DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 25 <-- 25 --> PDF |
bala. U drugu uvršteni su predjeli uz desnu stranu prometnice prema Krškom, na čijim su površinama izgrađene suvremene kuće, dok se ostaci voćnjaka i vinograda protežu po brdovitom predjelu uz opću karakteristiku širenja bagrema. Površine pod šumskom vegetacijom razlikuju se po stupnju antropogene utjecajnosti. U tim šumama ima malih niša koje imaju zasebnu ulogu u životu ptica. To su grupe starih stabala ili obalni dijelovi nekog potoka gdje je veća akumulacija vlage, otvorene i osunčane livade odnosno skupine niskog grmlja. Kao zaseban i veoma interesantan biotop određen je noviji dio samog gradića Krško, čija je glavna karakteristika jezgra nebodera. Kao izdvojena cjelina uzeti su u razmatranje stari soliteri voćaka-trešnja, dud uz domaćinstva koji imaju za prehranu nekih vrsta temeljnu vrijednost. Jednakom pažnjom istraživane su staje stroga tipa s drvenim tramovima zbog ostatka populacije vrste koja je s tim staništa potisnuta, a postoji velika navezanost na čovjeka i njegu djelatnost. Posebnu grupaciju čine smetišta, mjesta gdje je odlaže otpad tvornice papira ili otpad domaćinstava. Baš te akumulacije postaju sve značajnije te im vrijednost za mnogobrojne potrebe ptica raste iz dana u dan. Izuzetno su ornitološki interesantni biotopi koji predstavljaju mjesta gdje se vadio ili se vadi šljunak i koje sam nazvala šljunčarama (Š tro m a r, 1979). One imaju znanstvenu vrijednost, pogotovo u sadašnjem trenutku u odnosu na »čovjeka i biosferu«, ne samo zbog pojave ptica u njima, nego jer je čovjek stvorio takve eksperimentalne ekološke uvjete gdje se mogu pratiti interakcije u procesu naseljavanja predstavnika ornitofaune, budući su šljunčare na tom području različite starosti. O količini vode u tim depresijama kroz godinu, proporcionalno je zarašćivanje vegetacijom, počevši od pionirske pa preko daljndh sukcesija zarašćivanja do razvitka klimaksne ritske vegetacije. Paralelno tom procesu i stupnju zarašćivanja javljaju se predstavnici faune ptica kao makrobioindikatori. VALORIZIRANJE EKOLOŠKIH PROMJENA U ODNOSU NA FAUNU PTICA Proces mijenjanja u istraživanom području je nezaustavljiv i kao takav je interesantan za istraživača. Činjenica je da je proces mijenjanja intenzivirala gradnja NE KRŠKO, jer je neposredno povisila životni standard stanovništva. Prema podacima Skupščine občine Krško, općina zauzima 34.514 ha, a po sadašnjem stanju — broj stanovnika je 27.600, dok je broj domaćinstava 7.800. Nekada malo naselje naglo izrasta u poveću urbanu cjelinu, te se sa svakim m2 betona smanjuje biosfera. Nestaju seljačka domaćinstva sa sušama i drvenim stajama, dosadašnjim gnijezdilištima vrste Hirundo rustica, lastavice pokućarke. Prema starom centru gradića, nasipi Save koji su bili pod etažom grmlja nestaju i oblažu se betonskim pločama. Korov na tim površinama bio je važan u lancu ishrane i imao je veliku vrijednost za neke vrste ptica. |