DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na širem području NE KRŠKO palilo se i sjeklo grmlje na granicama poljoprivrednih površina. Nanos drvnog otpada tvornice papirnate konfekcije, transportira se na sve neravnine ili se ostavljaju na mjestu sječe. Tim otpadom nažalost zaravnjuju se sve šljunčane depresije, koje su imale uvjeta da razviju bogatu ritsku vegetaciju i čije su površine bile u procesu naseljavanja predstavnicima faune ptica. Na stranim podvodnim terenima i depresijama gdje je voda stalno prisutna sijeku se stare vrbe, promjera 80 — 100 cm s bogatim razgranjenjima i krošnjama. Prirodni tok širenja mjesta Krškog u odnosu na pružanje Krške kotline ima za posljedicu da sela gube svoju ustaljenu fizionomiju i postaju predgrađe grada. Pojedina domaćinstva prooišćuju svoje površine pod kulturama, sijeku se stare voćke, ostaci šuma. Sječa je često sukcesivna i temeljita. Pijesak se i nadalje kopa, dok starih šljunčara s karakterom laboratorija u prirodi gotovo više i nema. Topolici kao monokulture doživljavaju ekološke promjene, sloj i tako oskudnog prizemnog rašća nestaje, a šumsko tlo se oblaže kamenim blokovima. Zapušteni topolioi koji su ostvarili etažu grmlja također nestaju. Promjene su zahvatile nizinske i visinske šume. Pristupi šumama otvaraju se, proširuju se putovi i sijeku stara stabla. Na taj način se vlažne šume isušuju. Ekološke promjene na kopnenim dijelovima desne i lijeve obale Save prema Sevnici i Brezicama, u odnosu na kvalitetu i kvantitetu ptica veoma su teške. Istraživanja tijekom godina a pogotovo zadnjih dviju, pokazala su da je kvaliteta u naglom padu, dok se kvantiteta nekih vrsta održava na »status quo ante«, a neke ptičje vrste pokazuju u svojoj populaoionoj strukturi opasan rast. Takvo je stanje vrlo opasno za fond ptica nekog kraja. Osiromašenje u broju vrsta danas je jedna od najčešće registriranih stanja u visoko civiliziranim zemljama Evrope. Procesima mijenjanja ekoloških uvjeta nastaje stanje, kad počinju dominirati samo predstavnici nekih skupina ptica koje se kreću u vidokrugu čovjeka i njegove djelatnosti. U tom istom procesu neke su vrste potisnute na granice svojih životnih zahtjeva, te ili potpuno izostaju ili se javljaju samo u tragovima. Osim spomenutih antropogenih zahvata, postoji još jedan veoma opasan, a to je sve intenzivnija upotreba kemijskih sredstava i na monokulturama i polikulturama. Ako se ima pred očima ta dva oprečna rezultata antropogenih zahvata, onda se može izvesti zaključak da je gradnja NE KRŠKO, zasad izvršila negativan utjecaj na jedan posredan način. Proces mijenjanja nije završen. Ptice radarski odmjeruju i reagiraju na ekološke promjene kvantitetom i kvalitetom i u tome su nepogrešivi makrobioindikatori pojedinih staništa. OSTACI ŠUMA I ŽIVOTNE POTREBE U PTICA U dnevnom kao i u godišnjem životnom ritmu u ptica izmjenjuju se dva stanja. Jedno je stanje velike aktivnosti u širokom smislu riječi a drugo je stanje relativnog mirovanja. Ta se stanja gotovo pravilno odvijaju. U tom životnom ritmu ostaci šuma makar svedeni na minimum, udovoljavali su osnovnim životnim potrebama: a) kao gnijezdilišta |