DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 27 <-- 27 --> PDF |
b) kao mirovališta c) kao vidikovac i polazište ili za hranom ili orijentaciju u odnosu na neprijatelja, sagledavanje revira d) izvori hrane e) noćišta f) u fenomenu kretanja (regularna i iregularna) Etažiranje ptica tijekom dana nisam izdvojila zasebno, jer se uklapa u dnevni ritam aktivnosti. Nabrojene manifestacije ovako klasificirane nisu u životu ptica odijeljene već se isprepliću. Upravo ovom skupu problema (b, c, e) ´istraživači danas poklanjaju veliku pažnju, dok su ostali problemi (a, d, f) odavno u centru istraživačke znatiželje. TIJEK ISTRAŽIVANJA Odnos prema ekološkim promjenama općenito u pojedinim biotopirna odražavao se na faunu ptica ovoga kraja na najrazličitije načine. Uzimajući podlogu u standardnoj literaturi: (Niethammer, 1937., Stiefel, 1976, Udvardy , 1969, Voous , 1960) kao i rezultate vlastitih istraživanja iznijet ću sistematskim redom za svaku pojedinu vrstu ono, što bi bilo bitno u odnosu na istraživanu problematiku. Istraživanja fenomena kretanja na ovom području su originalan doprinos potvrđen rezultatima prstenovanja Zavoda za ornitologiju, JAZU, Zagreb, kao i GRUNDRISS DER VOGELZUGSKUNDE od Schüza (1971). U odnosu na kvalitetu faune ptica užeg dijela Krške kotline sigurne su 83 vrste, što je veoma značajan broj za antropogene površine. Vjerojatno broj nije konačan. Nema sumnje da su antropogeni zahvati učinili veliku smetnju u ptičjem svijetu. Ovdje se doživljavaju dvije ekstremne pojave. S jedne strane stanje pesimuma za vrste sa specijalnim zahtjevima u ishrani i gniježđenju. S druge strane rastu populacije koje imaju sposobnost da se u kraćem vremenu prilagode na te ekološke promjene. Pitanje je ovog trenutka hoće Li za migracije ovi predjeli imati ono značenje koje su imali dosad. Takve promjene mogu uvjetovati brži ili polaganiji migracijski hod, mogu populacije biti raspršene, ali će trebati dulji proces bitnih promjena koji bi učinio efektivni pomak u hodu starih pojava kretanja. SISTEMATSKI DIO 1. Nycticorax nycticprax, gak kvakavac; to je čaplja koja pokazuje tendenoiju podržavanja ranoljetne, neusmjerne međuseobe. Međuseoba traje od lipnja do kolovoza, dok u rujnu poduzimaju usmjerenu seobu prema zimovalištima. Obično se to vrijeme nalaze u Italiji i često na Malti. Učestalost i broj u tom dijelu Krške kotline su više nego simbolični, ali je značajno da postoje mogućnosti zadržavanja. Taj jedan primjerak počivao je na nižoj grani johe u proljetnoj migraciji uz vodu na šljunčan. Sličnu pojavu zadržavanja na granama smokve, samo u jesenskom migracijskom hodu cviden |