DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 28 <-- 28 --> PDF |
tirala sam za mjesec rujan na otoku Mljetu, te na izvorištu Jordana (Štrcm a r, 1982). Danas više ne postoji ni ta jedinstvena šljunčara ni stabla koja su posječena. 2. Anas platyrhynchos, patka divlja koristi depresije ispunjene vodom okružene gušćom ritskom vegetacijom. To su mjesta njihovog odmora >i noćenja. Pojavljuju se u jatu najčešće u proljeće i zimi. Njihovo zadržavanje je kratkotrajno. Ritmički se kreću po rubovima Panonskog bazena. Danas su mjesta njihovog noćenja i mirovanja antropogenim putom nestala. 3. Buteo buteo, škanjac mišar viđen je najčešće na rubovima šumaraka nižih suhih dijelova drveta. S te pozicije mogao je obuhvatiti velika prostranstva Krške kotline u odnosu na orijentaciju i u odnosu na hranu. Takva stabla su danas rijetkost, pogotovo ako su osušena, jer su posječena. 4. Accipiter nisus, kobac ptičar nalazi se u ovom kraju u velikom broju. Posebno nagli porast u strukturi populaoije pribilježen je za godinu 1979. Voli poviše grane na rubovima šumskih ostataka, vrebajući na ptice. Nema sumnje da su ekološke promjene na tim površinama poremetile i toj vrsti izvora hrane. Lastavice pokućarke, Hirundo rustica napadane su često od kopca ptičara. Poznato je (S c h ü z, 1971) da obilje hrane može uvjetovati nagli rast ptičjih populacija, ali suprotno, nestankom te hrane, život populacije dolazi u pitanje, te može spasti na jedan jedini par. U godini 1980. broj kobaca se naglo smanjio. U ovom slučaju poremetio se lanac ishrane, jedna od karika u tom lancu je ispala, a to su ptice koje su gnijezdile po šumarcima i grmovima, što je neposredno pogodilo populaciju kopca ptičara. 5. Falco tinnunculus, vjetruša klikavka, vrlo česta ptica u zaostalim šumarcima usred monokultura, potisnuta danas prema većim šumskim sklopovima. 6. Pernata lovna divljač; Perdix perdix, trčka skvržulja. Coturnix coturnix prepelica pućpura te Phasianus colehicus, gnjetao obični vole predjele uz rubove šumaraka, grmlja, osunčane i u blizini livada. Sve do prije sječe šumaraka i grmlja živjeli su u optimalnim uvjetima, te su sve tri vrste pokazivale rast u populaciji. Situacija je danas drugačija te traži daljnja istraživanja. 7. Streptopelia turtur, grlica divlja s ujednačenim brojem i učestalosti zadržava se i gnijezdi u šumarcima s etažom grmlja. Tijekom migracija su brojne, te se električne žice savijaju pod njihovom težinom. To su invazije u jesen poput plimnog vala. Nad tim se antropogenim površinama fronta kretanja zgušnjava i postaje tako vidljiva istraživaču. Slične pojave samo s još većim censusom evidentirane su za Vojvodinu (Dimitrijević, Dević). U oba slučaja ponuda u sjemenskoj hrani uvjetuje prekid u kretanju. 8. Cuculus canorus, kukavica obična, postojana je u tom kraju, ali nije brojna. Kako ostavlja svoja jaja u gnijezda nekih drugih vrsta, ugrožena je posrednim načinom, nestankom tih vrsta ekološkim promjenama. Izrazita je selica. 9. Slrix aluco, sovina šumska. Kako nestaju nizinske šume uz Savu, tako je i ta vrsta neposredno ugrožena na svojim gnijezdilištima. |