DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 32 <-- 32 --> PDF |
33. Oenanthe oenathe — kamenjar obični, frekencija i brojnost stabla, ali je prisutan na prostranim šljučarama starije geneze. U godini 1980. nije primijećen, jer je došlo do ekoloških promjena u biotopu gniježđenja. 34. Saxicola torquala — batić kovač, gotovo je eliminiran odnosno potisnut na granice životnih mogućnosti, uništavanjem etaže grmova i procesom čišćenja krajobraza. U godini 1980. zamijećeni su osamljeni primjerci na groblju. U njihovom decimiranju sudjelovale su i svrake. Veća je brojnost tijekom migracija. 35. Saxicola rubetra — batić prdavac, uglavnom situacija je veoma slična sa stanjem vrste Saxicola torquata. 36. Phoenicurus -phoenicurus — crvenorepka kovaoić je vrsta svedena u tom dijelu Krške kotline na minimum. Gnijezdilišta su uništena, a ono malo parova koje se tu i tamo gndjezdilo uništeno je od svrake kao predatorom. 37. Phoenicurus ochruros — crvenorepka kovač gotovo je nestala na istraživanom području, antropogenim zahvatima. 38. Luscinia megarhynchos — slavuj mali bila je česta vrsta u niskim šumarcima, graničnim grmovima usred oranica. Godina 1980. pokazala se kao nepovoljna za njih, ekološke promjene antropogenog podrijetla uništile su mogućnosti za gniježđenje. U odnosu na ovu vrstu stanje je alarmno. Pojavljuje se u tragovima tijekom migracija, što smatram kao skupljalište iz šireg dijela ili to predstavlja sam hod migracija evropskih populacija. 39. Erithacus rubecula — čučka crvendać, gnjezdarica sjenovitih uma, gdje ima puno šušnja. Na nizinskim antropogenim površinama pojavljivali su se tijekom migracija, jer se sjeverne evropske populacije za oštrih zima spuštaju sve do naših strana, do obale i otoka. To su ptice koje se drže najnižih grana grmova, gotovo neposredno iznad zemlje i u hodu na takav način mogući izmaći i straživaču. Posebno su važne prisojne strane šljunčara koje im služe za zaštitu i prolaz prilikom migracija. Nažalost i ta su rnirovališta i skupljališta nestala. 40. Acrocephalus schoenobenus — trstenjak rogožar bila je česta vrsta među ritskom vegetacijom antropogenih vodenih biotopa. Temeljito je ugrožena sistematskim uništenjem ovakvih staništa. 41. Sylvia atricapilla — grmuša crnoglava, većim brojem je prisutna na rubovima šuma, šumaraka i višim grmovima ovoga kraja. Veoma je ugrožena utjecajem čovjeka u biotopima gniježđenja kao i prirodnim neprijateljima. Veća su skupljališta tijekom jesenske migracije, starije depresije — šljunčare kuda svraćaju za nepovoljnog vremena. Na takva zaštićena mjesta svraćaju i mnoge druge vrste ptica. Upravo ti problemi postaju cilj istraživanja u svijetu i zadnje vrijeme u nas (S t i e f e f, 1976, Stro mar, 1971, 1981). 42. Phylloscopus collybita — zvižduk obični je brojna i česta ptica ovoga kraja. Njegova su skupljališta na hranu i tijekom migracija depresije s vodom i ritskom vegetacijom. Uzroci hrane uzeti su s niskih vrbika. To je bilo neponovljivo, jer su vrbaci posjećeni. (Štromar , D u r b e š i ć, 1981) 43. Ficedula albicollis — muharica bjelokrilica, bila je brojnija po šumama, danas se te šume otvaraju i prorijeđuju; prisutna je, ali nije brojna. |