DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 34 <-- 34 --> PDF |
prema zemljama Sredozemlja na zimovanje (Štromar , 1982). Naši zavičajni čvorci pretežno zimuju u Africi. U procesu mijenjanja ekoloških kvaliteta približile su se ptice čovjeku i njegovoj djelatnosti, koristeći čak i smetišta. 51. Coccothraustes coccothraustes — batokljun trešnjar, pristutan je ali nije brojan, često potpuno izostaje. Takva kolebanja u populaciji batokljuna ovoga kraja, smatram da su uzročno vezana s ekološkim promjenama. 52. Carduelis chloris — zelendur zelenac, makar je to poznata ptica, ipak njezin život je dosta tajnovit. U visoko civiliziranim zemljama Evrope, posvećuje se istraživačka pažnja toj vrsti i pišu se čitave monografije. Na ovim površinama prisutan, makar s par primjeraka u jatu s Carduelis carduelis. Ti rijetki primjerci kreću se s češljugartima tražeći hranu, najčešće po glavočikama, kojima su, prije antropogenih zahvata, obilovale šljunčare i priobalni dijelovi uz lijevu obalu Save. 53. Carduelis carduelis — češljugarka konopljarka, česta je i brojna ptica. Jata su znala brojiti i do 200 primjeraka, naročito kada zriju plodovi glavočika, Compositae. Na tim izvorima biljne hrane znali su se zadržavati duboko u jesen. Neprestano su u pokretu i grupe odlaze i dolaze ili se stare vraćaju, jer postoji period zrenja sjemenaka. Predpostavljam da sva jata nisu bila autohtona, jer po nalazima prstenovanih primjeraka dokazala se prisutnost predstavnika iz ostalih dijelova Evrope. Općenito je poznato za predstavnike zeba, Fringillidae, da sjevernije evropske populacije koriste gnijezdilišta, noćišta d izvore hrane zavičajnih populacija, prema tome u kojoj se zemlji nalaze. 54. Carduelis cannabina — juričica obična, frekvencija i brojnost homogenih jedinaka dosta je slaba, ali su zato tijekom cijelog vegetacijskog perioda u zajednici sa češljugarama. S njima su na izvorima hrane, u zaklonima od nevremena na prisojnim stranama podkapina — depresija, odrona zemlje i slično. Za juričice kao i za češljugare, antropogenim zahvatima pomalo nestaju mogućnosti korištenja svih tih mjesta, njima za život toliko potrebna. 55. Serinus serinus — žutarica obična, bila je to česta ptica antropogenih površina. Tako je bilo kroz 1978. i 1979. godinu. U 1980. godini situacija se mijenja. To su samo tragovi nekoć bogate populacije. Da li se sve može riješiti ekološkim promjenama, ili za njen nestanak postoje dublji, biološki razlozi, kao što je nagla fluktuacija populacije jedne godine i pojava prirodnih neprijatelja? U svakom slučaju bilo je potrebno iznijeti i ovaj primjer, jer je pojava za diskusiju i istraživanje. 56. Fringilla coelebs — zeba bitkavica je ptica s velikom frekvencijom i censusom. Česta po šumskim sastojinama otvorenog tipa, parkova, groblja, šumaraka i vrtova. Svi ti biotopi su u procesu nestajanja, tako da u njezinoj frekvenciji postoje izrazita kolebanja, kao što je izrazito bilo u godini 1980. Neosporno je da ove krajeve posjećuju strane populacije u svojem pomicanju prema cilju zimovanja, te se u tom dijelu Krške kotline populacije miješaju. 57. Emberiza citrinella — strnadica žutovoljka prisutna je ali nije brojna. Veće koncentracije registrirala sam krajem ljeta na grmovima, koji su još preostali u blizini topolika prema lijevoj obali Save. 388 |