DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 5     <-- 5 -->        PDF

UDC: 330.142:630*2 (497.1). 001/2 Sum. list 106:359


STIMULIRANJE ULAGANJA U DUGOROČNE BIOLOŠKE
INVESTICIJE U ŠUMARSTVU


Dr ing. Branko KRALJIĆ, red. prof. — Zagreb


SAŽETAK. Radni kolektivi u Jugoslaviji, koji samoupravljajušumarskim organizacijama udruženog rada, nisu dosad ni sa čime
financijski stimulirani za auto financiran je netto novih investicijakoje su biološkog dugoročnog značaja. Zbog toga autor sažeto prikazuje
svoja četiri prijedloga o tome kako da se stimuliraju samoupravljači
za autofinanciranje bioloških dugoročnih investicija
u šumarstvu. Pri tom posebno obrazlaže i preporuča onaj prijedlog
koji smatra optimalnim.


UVOD


Radnici organizacija udruženog rada općenito su stimulirani za proširenu
reprodukciju, tj. netto nove investicize (1). To je stoga što će netto
nove investicije uzrokovati povećanje obujma proizvodnje za novi sloj, a
to znači veće ukupne prihode, veći dohodak, veći čisti dohodak, veće osobne
dohotke pa i veću masu odlijevanja u fondove. Ne samo to! Netto nove
investicije redovito će omogućiti racionalnije trošenje općih tzv. režijskih
troškova, »oplođivanje« investicija uz veću stopu akumulacije od one dodosadašnje..
Dapače, one netto nove investciije koje djeluju na zemljište
omogućit će dobijanje i ekstradohotka, odnosno diferencijalnih zemljišnih
renta plodnosti i položaja II.


To u potpunosti stoji za netto nove investicije u opremu (mehanizaciju
radova), pa i u šumske prometnice a u kratkoročnoj poljoprivredi i industriji
općenito. U šumarstvu to faktično ne stoji za dugoročne biološke
netto nove investicije. One djeluju na šumsko zemljište i šumske sastojine,
omogućujući dobijanje ekstradohotka, odnosno diferencijalnih šumskih renta
plodnosti i položaja II; ali ti ekstradohoci će se faktično moći realizirati
tek nakon vrlo dugog razdoblja, često od 100 i više godina. Budući da to
razdoblje daleko premašuje ne samo radni staž već i životni vijek sadašnjeg
radnog kolektiva šumskogospodarske organizacije — to za radni kolektiv


ne uzrokuje nikakav financijski stimulans..


Naš privredno-financijski sistem ne vodi dosad nikakvog računa o toj
specifičnosti šumarstva. Prema tome, radni kolektivi šumskogospodarskih
organizacija nisu dosad ničim stimulirani za autofinanciranja ulaganja u
dugoročne biološke investicije ... To što u njih uopće ulažu — posljedica je
samo njihovih svijesti i prisile koju na njih vrši društvo (putem zakona; pla




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 6     <-- 6 -->        PDF

nova razvitka i si.). Razumljivo je da to nije dovoljno, a ni najdspravnije
rješenje.


Zbog toga smo već podavno tom problemu usavršavanje našeg privredno-
financijskog sistema posvetiti dosta prostora (2, 3), osobito u našoj
metodološkoj studiji »Načela raspodjele u šumarstvu« iz god. 1971. (4, str.
112—118). No, primjena naših prijedloga rješavanja tog problema, toliko
važnog za naše šumarstvo, nije dosad uslijedila. Ne preostaje nam drugo
nego da se opet prihvatimo istraživanja tog problema s nadom da će ovaj
naš rad naići na odgovorniji prijem i primjenu u našoj stručnoj praksi.


OBRADA


1) U našem posebnom radu (3) predložili smo da se radnicima koji
su financirali iz vlastitih ili posuđenih sredstava dugoročne biološke
netto nove investicije u šumskokulturne radove ustupi npr. 20n/0 d oda
trtih sredstava na kolaudacijom primljene uspjele šumskokulturne radove,
procijenjene po njihovoj planskoj objektivnoj »cijeni proizvodnje«.


To znači, ako je radni kolektiv npr. autofinancirao netto nove investicije
u uspjele šumskokulturne radove u ukupnom iznosu od npr. 1,000.000
din planske objektivne »cijene proizvodnje«, da mu javno mnijenje, tj.
društveni dogovor, odnosno samoupravni sporazum, treba priznati kao financijski
stimulans u vezi s efektima koji će se realizirati tek nakon dugog
niza godina jednokratni dio osobnih dohodaka na temelju minulog rada


1,000.000 din
1,000.000 =
1,20


= 1,000.000 din — 833.333,33 din = 166.666,67 din.


U uvjetima kada su šumarije organizirane kao radne jedinice, odnosno
jedinice udruženog rada (JUR), a čitava šumskogospodarska organizacijakao osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) — te dijelove osobnih
dohodaka na temelju minulog rada mogu među sobom raspodijeliti radnici
šumarije ili svi radnici koje se bave glavnim šumskogospodarskim djelatnostima
u šumskogospodarskoj organizaciji, ili svi radnici šurnskogospodarske
organizacije; već prema tome koji je radni kolektiv faktično autofinancirao
te (dugoročne) netto nove investicije u šumskokulturne radove.


Za netto nove investicije u dugoročne šumskokulturne radove koje financiraju
drugi (razne samoupravne interesne zajednice, društvenojpolitičke
teritorijalne zajednice i si.) — ne treba radnom kolektivu nikakav financijski
stimulans u obliku navedenih osobnih dohodaka — izvan financijskog
stimulansa koji taj radni kolektiv ostvaruje svojim radom unutar
ugovorene planske objektivne »cijene proizvodnje« (odnosno njezinog »redovnog
odlijevanja u fondove«) kolaudiranih uspjelih dugoročnih šumskokulturnih
radova.


Na prvi pogled tom se rješenju može prigovoriti to da je radni kolektiv
mogao sebi odrediti i veće osobne dohotke iz dijela svojih dohodaka




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 7     <-- 7 -->        PDF

koji je namijenio biološkim dugoročnim investic´jama. No, tu se zaboravlja
navedeno javno mnijenje, odnosno samoupravne dogovore i sporazume,
Ustavi (9,10) i Zakon o udruženom radu (ZUR, 12), koji u pogledu osobnih
dohodaka radn´m kolektivima postavljaju stanovita ograničenja.


*


Svojedobno (4) mi smo predlagali da se osnuje općedruštveni namjenski
fond u koji bi šumskogospodarske organizacije dostavljale netto financijske
rezultate biološke reprodukcije putem ostvarenih prehvatnih sječa i dijelove
svih ostvarena renta. Taj bi fond financirao pak biološku proizvodnju
neposječenog dijela tečajnih drvnih prirasta (koja faktično predstavlja svojevrsnu
biološku dugoročnu investiciju), održavanje šuma koje ne ostvaruju
pozitivne planske financijske efekte, pošumljivanje krša i goleti i si.
Pošto bi taj fond bio uspostavljen — bilo bi moguće da on financira i navedene
dijelove osobnih dohodaka u vezi s autofinanciranjem bioloških dugoročnih
investicija od strane radnih kolektiva šumarstva. To bi djelovalo
još i daleko stimulativnije na samoupravljače, tj. radne kolektive šumarstva.
Međutim, takav fond do danas nije nigdje ostvaren u SFRJ. S time
u vezi morali smo i financiranje jednostavne biološke reprodukcije šumarstva
temeljiti na kalkuliranju redovnih njezinih planskih objektivnih »cijena
proizvodnje« po šumskogospodarskim područjima na jedinice sortimenata
ostvarene sječe — umjesto na jedinice sortimenata ostvarenog tečajnog (prosječno-
godišnjeg u razdoblju) drvnog prirasta (6, 7).


2) Još prije u posebnom radu (2) predložili smo i drugi način stimuliranja
autofinanciranja bioloških dugoročnih investicija. To stimuliranje bilo
je sastavni dio našeg prijedloga za ekonomski opravdan savjet našim radnim
kolektivima da odrede koji postotak čistog dohotka treba namijeniti
isplati osobnih dohodaka radnicima (4). Prikladna naša formula za to temelji
se, među ostalim, i pet koeficijenata koji vode računa o subjektivnim
utjecajima radnog kolektiva na čisti dohodak pa i osobne dohotke radnika.
Četvrti koeficijent k4 pri tome vodio je računa o potrebnom stimulansu
radnim kolektivima šumarstva za autofinanciranje bioloških dugoročnih
investicija. Taj se koeficijent k4 izračuao u transkripciji ovako:


BDI


UP


k4 =


BDIo


UPa
pri čemu:


BDI označuje biološke dugoročne investicije, autofinancirane od samoupravljača
šumsko gospodarske OOUR u obračunskoj godini,


BDIo označuje isto, ali u bazičnoj godini;


UP označuje ukupne prihode iskorišćivanja šuma u istoj OOUR u obračunskoj
godini,
UPo označuje isto, ali u bazičnoj godini.


361




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Primjenom tog koeficijenta k; skreće se skretnica raspodjele čistog prihoda
(prema članu 18 ustava i odredbama ZUR-a, bez ekstradohodaka zbog
izuzetno pogodnih objektivnih uvjeta) u korist opet jednokratnih navedenih
dijelova osobnih dohodaka radnika. To skretanje je to jače što su više,
prema bazičnoj godini, u obračunskoj godini porasla autofinanciranja bioloških
dugoročnih investicija. Pri tome treba te investicije temeljiti na kolaudiranim
uspjelim šumskokulturnim radovima.


3) U najnovije vrijeme u posebnom radu (8), predložUi smo i treći način
stimuliranja autofinanciranja bioloških dugoročnih investicija. Taj se
temelji na propisima ustava, ZUR-a te Zakona o proširenoj reprodukciji i
minulom radu — o osobnim dohocima na temelju efekata minulog rada.
Prema tom radu, radnici koji su autofinancirali biološke dugoročne investicije
dobijali bi, svake godine u kojima bi se javljali njihovi efekti, određeni
postotak (na temelju financijske analize osnove organizacije udruženog
rada) njihovih revaloriziranih iznosa koji postoje u naturi i djeluju u obračunskoj
godini, kao dio osobnih dohodaka na temelju minulog rada. Pritome
se izuzetno kao njihovi efekti neće smatrati realizirani dohoci iskorištetne
drvne mase već njihov godišnji tečajni drvni prirast. Tako će se izuzetno
odstupiti od realizacionog načela jer se obično, vodeći računa o ostvarenim
šumskokulturnim radovima značaja proširene biološke reprodukcije,
dozvoljava nešto povećana sječa drvne mase. Uostalom, u nekim bogatijim
republikama SAD-a država plaća normalne zemljišne rente do prvih većih
prihoda od šumskih kultura privatnim šumovlasnicima (5). S obzirom da su
u nas šuma i šumarstvo priznati kao dobro odnosno djelatnost od općeg
društveno interesa — država u ime društva može priznati da se u konkretnom
slučaju odstupi od realizacionog načela priznavanja ostvarenih osobnih
dohodaka (na temelju minulog rada). Tako npr. ulaganje sredstava u brodogradnji
traje samo 2—4 godine pa se ipak toj industrijskoj djelatnosti dozvoljavaju
periodski obračuni s periodskim realizacijama pojedinih faza
brodogradnje — barem svake godine trajanja te proizvodnje. U protivnom,
radni kolektivi ostali bi bez financijskih sredstava potrebnih za daljnji rad
pa i bez samih osobnih dohodaka za faktično već ostvaren rad.. Slično se
događa i u građevinarstvu pri izgradnji većih građevinskih objekata. Iz
tih primjera se vidi — kako se mož e voditi računa o specifičnostima neke
djelatnosti kada se to hoće . Pri takvim specifičnostima uopće pa i u
šumarstvu treb a se povesti računa — s obzirom na propise ustava, Zakona
o udruženom radu te Zakona o proširenoj reprodukciji i minulom radu
koji su odredili ovisnost osobnih dohodaka o živom i minulom radu te o
ostvarenim rezultatima rada.


4) Nema sumnje da bi najstimulativnije djelovalo na autofinanciranje
bioloških dugoročnih investicija kad bi država odobrila stanoviti postotak
uime dijela osobnih dohodaka na temelju minulog rada samoupravljačima
koji su financirali te investicije — iz njezinih općih sredstava (odnosno na
teret inače propisanih zakonskih obveza koje radni kolektiv plaća u ime
općih potreba društva). Time bi država barem djelomično izašla u susret
šumarskim radnim kolektivima koji zbog objektivnih specifičnosti šumarstva
moraju faktično u korist daljih budućih generacija ne samo ostavljati znatan
d´o ostvarenog drvnog prirasta nego i znatna financijska investicijska sred


362




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 9     <-- 9 -->        PDF

stva u toku dugog niza godina u proizvodnom procesu, a bez ikakvih svojih
koristi.. To što društvo zasad ne financira niti proizvodnju neposječenog
drvnog prirasta (već eventualno dozvoljava da se njome terete potrošači
posječenog drva) niti ne financira biološke dugoročne investicije — iako i
jedno i drugo ide u korist gotovo isključivo budućim generacijama — nepravedno
tereti šumarske radne kolektive, odnosno potrošače drva. Time ujedno
znatan dio živog i minulog rada šumarskih radnih kolektiva — ostaje
protuustavno neplaćeno. Stoga bi to trebalo svakako nekim načinom
riješiti. Smatramo da smo u tu svrhu ovime predložili dosta prikladan način.
To, da se nekom radnom kolektivu društveno onemogućuje
da ostvari svoje ustavo m zagarantirano pravo dobijanja osobnih dohodaka
prema živom i minulom radu, pa i ostvarenim rezultatima rada (mogućnost
svojedobne realizacije drva ni sada ni ubuduće nije u pitanju!) — predstavlja
u n i c u m u našem samoupravnom društvu!


D I S K U S I JA


— Navedeno pod toč. 1) i 2) predstavlja jednokratne dodatne osobne
dohotke (dijelove osobnih dohodaka) na biološke dugoročne netto nove investicije
koje je radni kolektiv autofinancirao i uložio ist e godine ili, eventualno,
prošl e godine. Ako se odluči to posljednje, onda se efikasnost
može provjeriti kolaudacijama uspjelih šumskokulturnih radova; u tom
slučaju bi se trebalo uložene investicije reducirati na uspjele šumskokulturne
radove. U našim uvjetima razumije se, trebalo bi eventualno reducirane
lanjske takve netto nove inevsticije revalorizirati u dinarima obračunske
godine. Ako se odluči ono prvo, financijski bi se stimuliralo samo autofinanciranje
ulaganja netto novih bioloških dugoročnih investicija, tj. minulog
rada radnog kolektiva, ali bez ikakve provjere efekata tog ulaganja.
To je s marksističkog stanovišta pogrešno, neekonomsko, jer sam minuli rad
nema vlastitu osobinu rađanja novih efekata (to je stanovište vulgarne buržoaske
ekonomije) već efekti nastaju tek onda kada ga radnici (živi rad)
prikladno upotrijebe! Prema tome, ako se efekti ulaganja minulog rada kolaudiraju
i tek tada uzmu za temelj navedenih dodatnih osobnih dohodaka
— riječ je faktično o dijelu osobnih dohodaka na temelju minulo g
rada. Ti osobni dohoci u tom slučaju imaju ekonomsko značenje, ali dosta
su grubo izračunati — na temelju samo jedne godine iza samog ulaganja
netto novih investicija!
Navedeno pod toč. 3) predstavlja mnogokratne osobne dohotke na temelju
minulog rada u toku niza godina postojanja u naturi i korisnog
djelovanja nekoć autofinaciranjem uloženih bioloških dugoročnih netto novih
investicija. Pri tom rješenju vodi se računa pri prvoj kolaudaciji o
uspjelim šumskokulturnim radovima (na isti način kako je navedeno u prethodnoj
stavci!) a u daljnjim godinama samo o postojanju u naturi i korisnom
djelovanju (stvaranju drvnog prirasta) nekoć auto financiranjem uloženih
bioloških dugoročnih netto novih investicija, pretvorenih u uspjele
šumske kulture. Razumljivo, svake godine financijski iznosi se trebaju revalorizriati
u dinare te godine. To rješenje je potpuno ekonomsko, a dijelovi




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 10     <-- 10 -->        PDF

osobnih dohodaka na temelju minulo g rada po njemu se izračunavaju
pouzdanije nego što je navedeno u prethodnoj stavci i — dovoljno točno
za djelatnost šumarstva.


Navedeno pod toč. 4) predstavlja opet jednokratne dijelove osobnih dohodaka
koje samo zbog stimulansa autofinanciranja ulaganja bioloških
dugoročnih netto novih investicija od strane samoupravljača šumarskih organizacija
udruženog rada — daje društvo. I ovdje se mogu izraditi alternative:
da se tako nagrađuje autofinanciranje ovogodišnji h bioloških
dugoročnih investicija; da se tako nagrađuju uspjel i šumskokulturm
radovi (kolaudacija!) iz bioloških dugoročnih investicija prošli h godina
. Posebnu alternativu predstavljalo bi kada bi mnogokratne dijelove
osobnih dohodaka na temelju minulog rada, prema navedenom rješenju pod
toč. 3), šumarskim radnim kolektivima isplaćivalo društvo (a ne njihova
OOUR). Ta alternativa ne samo da bi bila najstimulativnija nego
i potpuno ekonomsk a — jer se tu radi o dijelovima osobnih dohodaka
na temelju minulog rada! To, što društv o isplaćuje te dijelove osobnih
dohodaka šumarskim radnim kolektivima — najmanj e je što ono treba
učiniti, jer bi zapravo samo društvo trebalo financirati ulaganje u
biološke dugoročne investicije, budući da sami radni kolektivi šumarstva
od toga neće predugo imati nikakve svoje koristi, tj. realizacije!!!
Takvo autofinanciranje, inače, društvo ne traži ni od jednog
drugog radnog kolektiva. Zašto to, dakle, dosad traži samo


od šumarskih radnih kolektiva? Zbog toga što je uredilo privredno-
financijski sistem koji n e vod i dovoljno računa o specifičnostima
kojima se šumarstvo bitno razlikuje od ostale privrede, osobito industrije.
Na drugom mjestu mi smo obradili 14 biološko-tehničkih i 24 ekonomskih,
odnosno ukupno 38, specifičnosti šumarstva (5). 0 njima treba povesti
ozbiljnog računa, ako se uistinu misli na opći društveni interes za šume
i šumarstvo (9—11).
ZAKLJUČCI


Na temelju svega što smo naprijed naveli — zaključujemo da je n a j stimulativnije
i ekonomski najopravdanije da dijelove osobnih
dohodaka, kojima se radni kolektivi šumarskih organizacija stimuliraju
za uspješno autofinanciranje ulaganja bioloških dugoročnih investicija,
svake godine isplaćuje država , odnosno društvo (SIZ-ovi), po predloženom
našem modificiranom rješavanju navedenom pod toč. 3) i u posebnoj
alternativi u diskusiji za toč. 4). Temelji za to rješenje jesu: osobni dohoci
na osnovi m i n u 1 og rada; vođenje računa o minulim autofinanciranjima
ulaganja u biološke dugoročne investicije do uključivo pretpo sljednj
e godine; kolaudaci j e uspjelih šumskokulturnih radova
drug e godine iza izvršenog ulaganja bioloških dugoročnih investicija;
revalorizacij a minulih autofinanciranih uspjelih šumskokulturnih ra
dova prema dinarima obračunske godine.


S obzirom što se predloženo temelji na osobnim dohocima na osnovi
minulo g rada — o tome već postoje propisi ustava, ZUR-a, te Zakona o
proširenoj reprodukciji i minulom radu. Jedino državni organi trebaju pri




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 11     <-- 11 -->        PDF

stat i na plaćanje tih dodatnih osobnih dohodaka iz opći h financijskih
sredstava. To je najmanj e što društvo treba učiniti da se oduži nesebičnom
financiranju ulaganja bioloških dugoročnih investicija od strane samoupravljača
šumarskih organizacija udruženog rada te da omogući i u šumarstvu
poštivanje propisa o opravdanim osobnim dohocima iz ustava, Zakona


o
udruženom radu te Zakona o proširenoj reprodukciji i minulom radu.
LITERATURA


1.
Kraljić , B.: »Trajno iskorištavanje šumskog bogatstva FNRJ u cilju podizanja
proizvodnih snaga«, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 1962, str.
1—840 + I — XVI. Disertacija iz godine 1956.
2.
Kraljić , B.: »Kontinuirana evidencija proizvodnih snaga, privrednih tokova
i uspjeha poslovanja djelatnosti i cjeline šumskoprivredne organizacije — u
cilju ekonomske analize«, zajedno s Tomanićem S. d Subotićem I., studija izrađena
putem Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu za Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i
šumarstvo. Zagreb 1963. Umnoženo u 7 primjeraka, str. 1—288 + 47 stranica
uputa 4- 90 obrazaca (na 64 normalne i 98 velikih stranica). Umnoženo mašinom
za pisanje.
3.
Kraljić , B.: »Stimulativna unutrašnja raspodjela dohotka na radne jedinice
u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum. list 11/12, 1967, Zagreb, str. 433—
—451.
4.
Kraljić , B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, metodološka studija, Zavod za
istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I i II
izdanje, Zagreb 1971, str. 1—173 + I — IV. Ofset-tisak.
5.
Kraljić , B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija,
objavljen u knjizi ´Ekonomika Jugoslavije´, posebni dio, Informator, u
redakciji Sirotkovića J. i Stipetića V., Zagreb, IV izdanje, 1975, str. 121—166
te V izdanje 1982, str. 121—179.
6.
Kraljić , B.: »Aktualni ekonomsko-financijski i organizacijski problemi u
reprodukciji šumarstva«, Šum. list 9 — 10, 1979, Zagreb, str. 411 —428.
7.
Kraljić , B.: »Četiri glavna aktualna ekonomsko-financijska i organizacijska
problema u šumarstvu«, predano u tisak, Zagreb 1981, str. 1—40. Napisano
mašinom za pisanje.
8.
Kraljić , B.: »Utvrđivanje osobnih dohodaka na temelju efekata minulog
rada i njihova raspodjela na pojedine radnike u šumarstvu«, Šum. list 6/8, 1982,
str. 221—229.
9.
»Ustav SFRJ«, Službeni list SFRJ broj 9/1974.
10.
»Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974.
11.
»Zakon o šumama SR Hrvatske«, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Hrvatske, Zagreb 1977.
12.
»Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb 1976.
13.
»Zakon o proširenoj reprodukciji i minulom radu«, Službeni list SFRJ broj
21/1982.
365




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 12     <-- 12 -->        PDF

14.
Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne
i Hercegovine, publikacija
sa savjetovanja održanog 22 — 23. X 1982., Donji Vakuf,
str. 1 — 46. Ofset-tisak.


Anregung zu langfristigen biologischen Investitionen
in Forstwirtschaft


Zusammenfassung


Arbeitskollektive in Jugoslawien die in den forstwirschaftlichen Organisationen
der assoziierten Arbeit selbst verwalten, sind bisher für die Selbstfinanzierung
netto neuer Investitionen von biologish langfristiger Bedeutung finanziell nicht stimuliert
worden.


Zusammenfassend gibt der Verfasser seine frühere und jetzige vier Vorschläge
wie die Selbstverwalter für die Selbstfinanzierung langfristiger biologischer Investitionen
in der Forstwirschaft stimuliert werden können.


In der Diskussion werden diese Vorschläge kritisch betrachtet und nachträglich
mit verschiedenen Alternativen vervollkommen.


In den Schlussfolgerungen entscheidet sich der Verfasser für diejenige Losung,
bei der der Staat jedes Jahr zusätzliche persönliche Einkommen auszahlt
auf Grund vergangener (materialisierter) Arbeit, d. h. der Leistungen von Selbstverwalter
selbstfinanzierten ehemaligen gelungenen biologischen langfristigen Investitionen.
Diese Leistunge sind auf den Kolaudationen der Forstkulturarbeiten
ein Jahr nach der Investierung und auf den Revalorisationen der vergangenen biologischen
langfristigen gelungenen Investitionen auf das Geld des Abrechnungsjahres
dieser Teilen der persönlichen Einkommen gegründet.


Biologisch langfristige Investitionen — da sie den Forstwirstchaftskollektiven
zusätzliche Einkommenrealisation zu lang nicht ermöglichen — sollten von dem
Staat, bzw. von der Gesellschaft finanziert werden. Der Vorschlag des Verfassers
ist in denjenigen Übereinstimmung mit Vorschriften der Staatsverfassung, des
Gesetzes der assozzierten Arbeit und des Gesetzes über die erweiterte Reproduktion
und die vergangene (materialisierte) Arbeit, die sich auf die rechtmässigen
persönlichen Einkommen beziehen.


ERRATA CORRIGE!


In der letzen Nummer unserer Zeitschrift in der Zusammenfassung das Artikles von prof.
Kraljić sind einige Druckfehler zu korigieren. Der genaue Titel lautet: »Die Bestimmung persönlicher
Einkommen auf Grund der Leistungen der vergangenen (materialisierten) Arbeit und die Einkommenverteilung
und einzelne Arbeiter in Forstwirtswirtschaft« und der vorletze Satz:


»Kurzgefasst führt der Verfasser die Voraussetzungen für die Verwirklichung seines Vorschlags
an. Zum Schluss stellt er fest dass dafür vorgeschriebene gesetzliche Grundlagen bestehen und dass
sein Vorschlag die Arbeitskollektive in der Waldwirtschaft finanziell richtig stimulieren und die
Vertcillung persönlicher Einkommen vervollkommen wird.«