DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 53 <-- 53 --> PDF |
DOKUMENTA OBCI OPIS ŠUMA IMOVNE OBĆINE KRIŽEVAĆKE. I. GOSPODARSTVENI ODNOSAJI a) Položaj, veličina, omeđašenje i razdioba. Između gora Kalnika sa sjevera, Bila s iztoka i Garjevice s jugozapada, stere se uzvišena ravnica, izprekrižana valovitim brežuljci, koja je sačinjavala bivšu petu Varaždinsko-Križevačku krajišku pukovniju, u obsegu 31 1/2 milju ili 1813 D kilometara. Na toj površini nalaze se u blagom podneblju šume imovne obćine Križevačke, koje međaše napose sa svjevero-zapada potokom Glogovnicom i starim provincijalom, s zapada potokom Lonjom i Zagrebačkom županijom preko gore Garjevice, sa juga Požeškom županijom i potom Ilovom, inače sa bivšom Varaždinsko- Gjurgjevačkom 6. pukovnijom odnosno današnjom imovnom obćinom Gjurgjevačkom. Po iskazu o površinah polag najnovijeg nalaza i izmjeri posjeduje imovna občina Križevačka ukupno 52256,95 rali šumskog tla, od koje površine odpada: 47204,65 rali na šumom obraslo tlo 3735,68 rali na šumske čistine 1316,62 rali na neplodno tlo kao: putevi, potoci, gudure, prosjeke itd. Čitava šumska površina razdieljena je prema mjestnim odnošajim i zahtjevom umnog šumskog gospodarstva u 43 gospodarstvene jedinice i 48 šumsko- čuvarskih srezovah, koji se ipak prama naputku B od godine 1881. niesu mogli dovesti u sklad s gospodarstvenimi jedinicami, bud stoga, jer su pojedini šumski predjeli vrlo udaljeni, bud stoga, jer su šumske površine uvrštene u jednu gospodarstvenu jedinicu, preogromne, konačno pak radi navale pučanstva i radi postojeće komunikacije. Od ovih 48 šumskih srezova odpada na kot. šumariju I. Sv. Ivan Žabno 14 sa površinom od 12406,23 kot. šumariju 11. Čazma 11 sa površinom od 15395,91 kot. šumariju III. Garešnica 11 sa površinom od 12487,86 kot. šumariju IV. Belovar 11 sa površinom od 11966,95 Medje pojedinih šumskih predjela označene su djelomično novimi humkami, koje su god. 1881. po gospodarstvenom uredu sa starimi po državi predatimi izmienjene, i to u obsegu I i III šumarije, dok se omedjašenje, u koliko pojedini medjaši stupovi manjkaju, na ostaloj površini obavlja, gdje to već grabami, oko mladih sastojina učinjeno nije. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 54 <-- 54 --> PDF |
s(t*i /e^ev-ew-/ (sp-t^ći*. ,* 4ĆZ&-ĆA. .c ^ yy´ ^ ´X^*^~€*s<&c´ d^ć*r&e-y?T*-ć&ir*-tS-#*i*%, -ć *Ž&ZG^-e-^-&^-Jtžc*s<^, jt^<^c^c^t^^a-?^yt^ &UZ-J&.´ #-T-«-<*^^ (^-t-*^^>-»´i-s&&/t<4s0*?4-^^-W79t-´^K^Ä*CMji^ L, ***** * ^ ^tAšeŽAM^ ^t^z&t4.´ sattste**-* ^t^y^^A-. 4~<«L~cć-. Faksimil prve stranice Gospodarske osnove za šume Križevačke imovne općine iz 1889. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 55 <-- 55 --> PDF |
b) Tlo i podneblje Izuzev nezasadjene čistine, obraštena je sva prije navedena površina ove imovne obćine šumskim drvećem, iz čega proizlazi, da je tlo svježe i duboko, te da ne sačinjavaju vanjske naslage nigdje hridi ni pećine. Tvorbe gorja u području imovne općine Križevačke jesu ove: 1. Kalnička gora i njezino podnožje pada u tercijarnu formaciju sa certijskimi naslagami, te belvederskim šljunkom. Ovamo se razumjeva sjeverni dio obsega I. kot. Šumarije u Sv. Ivanu sa gospodarstvenimi jedinicami: Ivanova strana, Lipovfca, Topolje — Borje Tulac — Brestojica, Planine i Gaj novi Glog. 2. Moslavačka gora ili Garjevica i njezino podnožje spada u diluvium tvoreći naslage brusnice, glinenog škriljevca, zatim tertiarnu formaciju sa kongerijskim naslagama i belvederskim šljunkom. Ovamo spadaju gospodarstvene jedinice II. i III. šumarije i to: Garjevica — Vočin, Šimljanka, Čičin jarak, Dumani Velika dišnica, konačno Veliki i Mali Pješak. Nizine uz potoke Glogovnica, Ilova i Česma tvori aluvium, kamo spadaju svi lugovi gospodarskih jedinica: Veliki i Mali Jantak, Glogovnica, Čret, Žutica, Komuševački lug, Česma vel., Kreševine, Drljež, Bukovac, Novakuša, Jazmak i Bolčanski lug. Diluvijalne naslage nalazimo kao podlogu šuma gosp. jedinica: Žabljački lug, Bukovci, Bedenik, Marča, Mala Ivanjska, Martinska, Srednje brdo, Trupinski gaj. Sječa, Zdenački gaj. Međuvodje i Ilovski lug. U ostalih je gosp. jedinicah diluvium sa naslagmi brusnice. Podneblja šuma imovne obćine Križevačke tvori prelaz među morskom i baltičkom pokrajinom, te spada u istočno alpinski predjel s ljetnimi kišami. Proljeće počinje vrlo rano, nu kišovito je i nestalno tako, da nastanu često još u svibnju glogove zime i suhi vjetrovi, koji su vrlo škodljivi po urod hrastovog i bukovog žira. Radi rane cvatnje i stoga, što se hrast lužnjak uz potoke po nizinah nalazi, trpi on od mrazova najviše, dok manje trpi hrast kitnjak i bukva, jer su po brežuljcih a i kasnije cvatu. Ljeto je većinom suho i vruće, nu kišu mu nadomještuju jake rose, koje temperaturu znatno ublažuju, a tlo svježim dine. Jesen je obično duga i topla, ali pod konac je kišovita i maglovita. Zima je hladna i mokra i stoga neugodna. Srednje godišnja temperatura iznaša 9,53» C, a godišnje oborine 932 mm. c) Vrsti drveća. U svih nizinah na obalah potoka: Glogovnice, Česme, Velike, Ilove i Lonje nalazimo hrast lužnjak (quercus pedunculata) ne samo u dozrelih ´sječivnih sastojinah, već se on tu pokazao u bujnih mladih hrasticih srednje dobe, koji su za vrijeme vojne krajine od god. 1825. pa sve do njenog razvojačenja iste bud umjetno bud naravno uzgojeni. Pomenuti mladi hrastici sačinjavaju prekrasne guste i jednolike sastojine, koje pokazuju bujni prirast i veliki medjutimne užitke pružaju, kao smjesa hrasta lužnjaka na mjestih poplavi izvršenih dolazi često brest, nemanje jasen i joha. 409 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Jer nam šumarska znanost zagovara uzgoj mješovith šuma, to se ove suvrsti prigodom proredjivanja i vodjenja sječina čuvaju i štede tako, daje za budućnost obstanak mješovitih šuma ove imovne obćine osjeguran. Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih ravnicah, koje tvore prelaz u spomenuto gore, vidimo kao glavnu vrst drva bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih koja se nizinam približuju, umetnut je hrast kitnjak, rjedje pak cer i kesten. Mjesta koja su bud u prelazno doba razvojačenja i diobe šuma poharana, bud pako zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplodjuju se umjetnim načinom omorikovim1 i ariževimi biljkami, koje se potanje djelomice uzgajaju u osnovanih sjemeništih i razsadnjacih, djelomice se pak naručuju uz povoljne ciene iz poznatijih i sjemeništa Cislajtanije. Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time proti žegi mršavo tlo zaštićuje ,a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost tla. Da je tomu doista tako, nalazimo primjera ali malih omorikovih i ariževnih šuma, koje su pokusno u godinah 1830 — 1840. po tadanjem Waldbereiteru Freudu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine s potpunim obrastom tvore. Uz napomenute vrste drveća nalazimo samo na lievoj obali potoka Lonje čistu johovu nizku šumu, pristupnu samo za velike smrzavice i suše. Napomenuv vrsti drveća, koje čiste sastojine tvore ili su bar pretežne u takovih, spominjemo sada umetnute vrste. Naročito su u to u mladih neproredjenih šumah: topola, breza, iva, brekinja, javori, divlje voće, bor itd. U prastarih hrastovih šumah, koje su za vremena vojne krajine i poslije priebornim sjekom tako progaljene, da je sklop krošnja preko polovice i više prekinut, zatim na čistinah, nalazimo ovo grmovlje: glog, crni trn, pasji dren, liesku, trušljiku, borvicu, bazgu, klokoč, zanovjet, žutika, svib, žestar itd. đ) Sadanje gospodarstveno stanje šuma. U koliko su mladi hrastici od državne šumske uprave u najboljem stanju imovnoj općini predani, u toliko se mora požaliti, da su sječi dorasle šume upravo u doba diobe nemilice poharane. Ovomu posliednjemu ima se tražiti razlog uprav u to doba, šumsko-upravnomu i šumsko čuvarskomu osoblju, kojega bijaše malo. Tako su bila u početku imovne općine samo 2 kot. šumara za tentorium od 32 O milje, koji zaista ne bijahu podobni svoje šume u godinu dana točno proputovati, a kamo li sve mane u gospodarstvu i sve silne šumske kvarove prepriečiti. Od kako postoji šumsko-gospodarstveni ured s područnim kot. šumarijami, odnosno četvoricom kot. šumara s potrebitim personalom, prestao je trag haračenju šume bar u toliko, što se većina šumskih kvarova odkriva a štetočinci na platež sile, dok je upravnom osoblju omogućeno nadzirati lugare i prepriečivati zloporabe, koje su od strane njihove već učestale bile. 1) Kod nas rastuću smreku često nazivlju omorikom što ispravno mje, jer je Paučić nepobitno dokazao, da je omorika posebna vrst, a ne istovjetna sa smrekom, pak je za nju poprimi jeno posebno latinsko ime Picea omorika Pančić. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Što se samoga gospodarstva, zatim vodjenja sječina i uporabe glavnog užtika šuma tiče, to se slijedeć, postupak krajiške šumske uprave vodila oplodne sječa, kojom su liepe kulture polučene. Za preprečenje paše na sasječenih površinah sliedilo se takodjer postupak državne šumske uprave, postavljajući oko branjevina grabe odnosno plotove, koji su se uspješnimi pokazali. Razlog slabome obrastu njekojih šuma prvoga dobnoga razreda, tražiti nam je u tom, što su u početku za vrieme ustrojstva imovne obćine često u pomanjkanju šumara upotrebljavani nadlugari i načelnici, koji o načinu vodjenja oplodnih sječa absolutno niti pojma imali niesu, a uz to je narod jatomice blago u branjevine tjerao. Šume drugog dobnog razreda potičući iz dobra krajiške uprave, kad je šumu čuvala i sadila sablja i batina, nalaze se sa malom iznimkom u normalnom stanju tako, da sada imovna obćina iz tih šuma proređivanjem velike međutimne užitke crpi.. Ovo je posljednje svakako već od postanka imovne obćine najnuždnije bilo, jer ne samo, što bi se proređivanjem bio polučio i pospješio što veći godišnji prirast već bi pučanstvo zapale velike drvne gromade za gorivo i sitnu građu, jer time ostale ciele i sječi dorasle šume, na kojih žalibože danas, paša i žirovina kao i ostali nuzgredni užitci sasvim izostaju. Šume III. IV. i V. dobnog razreda nalaze se u dosta dobrom stanju, te zajamčuju imovnoj obćini dohodak, koji će za nekoliko decenija, kad bude u Hrvatskoj i Slavoniji još malo dozrielih hrastovih šumah obzirom na buduće ciene vrlo izdašan biti. Stanje šumah najstarijih dobrih razreda spomenuto je jur uvodno. Kako su površinom zastupani pojedini dobni razredi u šumah ove imovne obćine, pokazuje sliedeći izvadak: I. dobni razred od 1—2 0 godina 14.209,55 rali II. 21 — 40 8.204,73 „ III. 41—60 6.979,77 „ IV. 61 — 80 3.501,30 „ v. 8J — 100 4.351,79 „ VI. 101 — 120 godina 3.798,98 „ VII. 121 i više godina 6.150,63 „ Razmjer dobnih razreda, koji se najnepovoljnijem smatrati ne može, mogao bi ipak mnogo povoljniji biti, da se u početku ustrojstva imovne obćine nisu nerazmjerne šumske površine izsjokle, sjedne strane za namaknuće potrebitog novca za ustrojenje upravnog oparata, za plaćanje poreza itd., s druge pak strane za namirenje potreba na građi i gorivu pravoužitničkih obitelji, koje su se upravo u doba segregacije počele dieliti, trošeći silno građevno drvo za gradnju kuća. — Nije dakle čudo da su se u to doba silne šume izsjekle, kad se uzme u obzir, da se broj kuća i obitelji dvo, tro i višestruko povećao, a šume prigodom segregacije za polovinu umanjile, dok je žiteljstvo bilo još uvijek naučeno ne oskudijevati na gorivu u i gradjevnom drvu, a po tom niti na štednju takovog. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Sbog toga nagomilale su se površine u I. dobni razred na štetu zadnjega. Ukupna drvna gromada iznaša 3.008.366 mfi od toga otpada na tvrdo drvo 2.996.035 m3 od toga otpada na meko drvo 12.331 ms Napomenute množine drvne gromade ustanovile su se po najnovijih izvidih i procjenah glasom specialnih sastojnopisa. Teritorij Križevačke imovne obćine presjeca željeznica Zagreb — Žakanj, kod sela Caredar, tangirajući šume uz potok Glogovnicu kod Gradca i Križevca tako, da je ´transport šumskih proizvoda iz cielog obsega I. šumarije u sv. Ivanu dosta povoljan. U opsegu III. kot. šumarije u Garešnici nalazimo željezničku prugu Zdenci — Pakrac, koja omogućuje transport šumskih proizvoda iz pomenute šumarije. Izim ovih željezničkih pruga presjecaju imovnu obćinu zidane državne ceste, koje ponajviše transport šumskih proizvoda omogućuju. Pošto su šume obkoljene seli odnosno pravoužitnici, kao najglavnijim konsumentom šumskih proizvoda, to se navedene komunikacije osim njekih postrance i u predgorju dosta povoljnim smatrati mogu. Od postanka imovne obćine prodavali su se suvišni na građi i cjepki putem javne dražbe, u svrhu pokrića upravnih, uzgojnih i inih troškova uz popriečnu procjenbenu vriednost od 8 fr. po 1 m´. Ovo drvo dostajale su većim dielom omanje šumsko-trgovačke tvrdke Hrvatske i Slavonije, izradjuju iz njega francezku dužicu, željezničke podvlake, dasku, pintarsku robu, rezanu robu itd. Izradjena roba izvažala se na željezničke postaje Križevac, Vrbovac i Dugo selo, u novije vrijeme na postaju Vel. Zdenci, a nješto i u Sisak. Iz navedenog dade se zaključiti, da će uz nepresatno rastenje ciena dužicom i onoj merkatilnoj robi, sve to više izgrađene cestovne mreže i nestajanje sječivnih lugova po zemlji-imovna obćina Križevačka suviške na gradjevnom drvu u obće, prema § 4. zakona od 11. srpnja 1988., uz visoke ciene u svoje vrieme unovči vati moći. e) Pravni odnosaj i Imovnoj općini Križevačkoj pripale su na temelju diobne odluke c. k. središnjeg povjerenstva za izlučbu šumskih služnosti od 14. srpnja 1874. šume i šumska zemljišta u površini od 51.739 rali 766 Qo u ukupnoj vriednosti 5.415.900 fr. i 78 nč. Od toga prodano je selu Klokočevac po zaključku zastupstva od 15. lipnja 1878. toč. 19 šuma »Lužanjek« u veličini od 66 rali 509 Q° za 3000 fr. Po zaključku zastupstva od 23. rujna 1886. toč. 15., prodan je dio šume Bedenik sa površinom od 4 rali 347 > za svotu od 2.200 fr. c. i kr. vojnom eraru. Gradnjom zemaljske ceste sv. Ivan — Križevci odpalo je zemaljskom eraru u šumah Barica, Lešće i Strana 8,01 rali, za koju je površinu imovna obćina dobila procjenbenu vriednost od 845 fr. i 81 nč. Po zaključku zastupstva imovne obćine Križeva.čke od 25. lipnja 1880. toč. 3, koji je odobren odpisom vis. kr. zem. vlade od 24. VIII. 1880. broj 16665 i po zaključku od 1. XII. 1883. toč. 1 odobrenom naredbom vis, vlade od 23. IV. 1884. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 59 <-- 59 --> PDF |
broj 14878, kupljena je od vlastelinstva Daruvarskog šuma Medjuvodje preko Ilove sa površinom od 596 rali 232 " za svotu od 14.600 fr. Odbiv navedene kupljene šumske površine od šuma, diobnom odlukom imovnoj obćini pripalih, pak pribrojiv ostatku navedenu kupljenu površinu, ukazuje se imovna obćina Križevačka kao vlastnica i posjednica šumske površine od 52.256,95 rali. Imovna općina Križevačka ustrojena zakonom imovnih obćinskih u vojnoj krajini od 15. VI. 1873., započela je nakon primitka svojih šuma djelovanje dne l. rujna 1874, prvom skupštinom. Temeljem gore spomenutog zakona vodilo se poslovanje i uprava kod imovnih obćina sve do 1. siečnja 1884, kad je naredbom vis. kr. zemaljske vlade od 6. prosinca 1883. broj 48193 »naputak A, B i C k zakonu od 11. srpnja 1881, kojirni se razjašnjuju odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 15. VI. 1873. o imovnih obćinah«, uveden. Ustanove naputka A i B imale su se nepromjenjene provadjati, dok se naputak C samo u toliko uvadja u koliko se ne protivi ustanovam zakona od 15. VI. 1873. Ovo potonje je točno označeno naredbom vis. kr. zemalj. vlade broj 48.193 od 6. XII. 1883. odnosno zapisnikom od 17. XII. 1883, koji su nekoji §§ naputku C za službovanje i uporabu imovnih obćina Križevačke i Gjurgjevačke preinačuju. Pravoužitnički kataster, sastavljen na temelju gore spomenutog naputka A IZkazuje 12054 pravoužitničkih obitelji i to: 413 cielih, 541—3/4, 147—2/4 ili 1/2 i 9603—1/4 selišta. Nakon namirenja kompetencije od 3672,56 m° mjestnim župnim i školskim obćinam, te lugarom na ogrievu preostalo je 53933,44 m^ za namirenje potrebe pravoužitnika na gorivu drvu. Kompetencija pravoužitnika polak veličine selišta nije se mogla u onoj veličini kako ju § 7. naputka A naznačuje, iz tako male drvne gromade izvaditi, već se ista restringirala tako, da otpada na 4/4 selišta 8.107 ms 3/4 selišta 6.756 m* 2/4 selišta 5.405 m3 1/4 selišta 4.053 m» Uvaživ tu okolnost, da bi žiteljstvo uz malu kompetenciju bilo prisiljeno drvo za ogriev iz šuma imovne obćine samovlastno si prisvajati, odlučeno je godimice od vis. kr. šumskog erara ili inog vrela za ogriev 22622 m? kupovati tako, da će onda biti moguće na cielo selište 10 m* 3/4 selište 8 m» 2/4 selište 7 m» 1/4 selište 6 m* ogrievnih drva besplatno podavati. Gradjevna drva plaćaju pravoužitnici kao i mjestne, župne i školske obćine uz 50% pristojbu, do katastrom normirane količine za sve po § 6. naputka A opredjeljene objekte. 413 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Pašarija plaća se prama razredu pojedine šume od komada 10 do 50 nč, dok se ciena žirovini po komadu upravnim putem prema urodu za dotičnu godinu posebno ustanovljuje. Nepravoužitnici plaćaju za pašarinu i žirovinu uvjek 1 fr od komada. Izkaz o zašumljenju pravoužtinika nije se mogao sastaviti zbog toga, jer se količina gorivog drva svake godine u pojedinih sječininah prema postojećem postotku gradje mienja tako, da se u godinah — kad je gradja u drvosjeku pretežnija — pravoužitnici u obližnju proredu uvrstiti imadu. Radi toga preduzimlje se svake godine zašumljenje pravoužitnika na novo i svrsi odgovarajuće. Rasprave šumskih šteta počinjeni po pravoužitnicih riešavaju kr. kot. oblasti po svojih izaslanicih kod obć. poglavarstva, dok šumske kradje, počinjene po nepravoužitnicih riešavaju kr. kot. sudovi, oba kao oblasti prve molbe. Dosudjene šumske štete utjeruju obćinski uredi ili ih štetočinci prigodom šumsko- gojitbenih radnja odslužuju. II. SVRHA GOSPODARSTVA. Kod sastavljanja gospodarstvenih osnova šuma imovne obćine Križevačke pazilo se na to: 1. Da se najveći materijalni prihod postigne. 2. Da se godišnji etat na onu visinu digne, koja će moći drvne potrebštine pravoužitnika pokrivati. 3. Da se pravoužitnikom neuzgredni užitci naročito paša i žirovina, kao glavni uvjet obstanka poljodjelskog staleža osjegura. 4. Da je godišnji novčani prihod u stanju šumsku upravu uzdržavati, gojitbene troškove pokriti i porez namiriti. 5. Da se domaćem obrtu i trgovini potrebita zaliha hrastove, obrtne i merkantilne robe osjegura, te sličnoj nevolji — kao što je izčeznuće dragocjene hrastovine u mnogih predjelih naše zemlje predusretne. 6. Da imovna općina racionalnim uzgojem šuma svoje interese dobro pred očima ima, te u ono doba, kad drugdje oskudica na hrastovim nastane, iz svojih krasnih mladih i srednjcdobnih sastojina najveću korist crpi. 7. Da se buduće sječne površine ondje, gdje je to potrebno, po vrstih tla u ravnih predjelih — podsjetvom hrastovog, briestovog i jasenovog sjemenja, dok u predgorju nasadom omorike i ariža — pretvore u mješovite šume. Nasadom omorike i ariža polučila bi se vremenom ta svrha, da bi se potreba na mekom drvu u području ove imovne obćine pokrivala iz domaćih šuma, pak bi tim novac, koji se iz ovog područja za meke letve, daske itd. šalje izvan domovine ovdje ostao. 8. Da se prirast mladih sastojina pospješi, te nastupom dojdućega sjcka najveća drvna gromada poluči. U tu svrhu imadu se sve mlade sastojine što prije prorediti. Strukovnom ovom operacijom ne samo da se posješuje prirast, već je omogućeno razgranjenje krošnja, što opet obilniju i češću žirovinu tvori, a i gorivo i sitnije gradjevno drvo moež se iz proreda pravoužitnikom na njihovu kompetenciju davati. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Jer proredjivanje mladih sastojina uvjetuje izvježbane radnike i veliki nadzor, to je kulturnom osnovom predvidjen, da se proredjivanja pod neposrednih nadzorom upravnog i čuvarskog osoblja obavljaju. 9. Da se manjkajuće gorivo drvo, u koliko ga pravoužitnikom etat podavati ne može, iz svota polučenih za cjepku i gradju, nabavi iz državnih šuma ili od onih posjednika šuma. — III. RAZLOZI NA KOJIH SE OSNIVA NAČIN UREDJENJA ŠUMSKOGA GOSPODARSTVA. Da se u predidućem poglavlju spomenuta svrha postići uzmogne valjalo je riešiti pitanje, koja bi vrst uzgoja takovom šumskom gospodarstvu najbolje odgovarala. Obzirom na razmjer dobnih razreda, kao i na gore istaknute potrebštine pravoužitnika na gorivu i gradji, zatim na pašarini i žirovini, te konačno unovčenje suvišaka za namaknuće potrebitog novca u svrhu pokrića upravnih i inih troškova, nakon svestranog promatranja svih uplivajućih okolnosti, usvojio se kao najbolje svrsi odgovarajući uzgoj »visoke šume«. Uzgoj srednje šume nije se mogao usvojiti za podlogu gospodarstva ove imovne obćine iz razloga skupocjenog nadzora, koji uvjetuje zagajivanje velikih šumskih komplekta, što sa sobom povlači pomanjkanje paše i žirovine i dohoda proredjivanja. Ovim načinom stvorilo bi se potrajno šumsko gospodarenje u dvojbu, jer bi pravoužitnici pričuvke odnosno ostavljena nadstojna stabla izsjekli, ter time oblik i svrhu srednje šume osujetili, s kojim faktorom se polak iskustva računati mora. Nizko šumarenje zavedeno je u dvije gospodarstvene jedinice obzirom na poplavi izvržen terrain, nepotpuno obrasle površine, le veliku potrebu na gorivu drvu obližnjeg pučanstva. Razlog, što se uzgoj nizke šume i u ostalih gospodarskih jedinicah zaveo nije suvišno bi napominjati bilo, kad se znade, da nizka šuma ne pruža gradjevno i cjepko drvo. IV. UREDJENJE ILI GOSPODARSTVENI SUSTAV A. Izbor vrsti drveća U poglavlju I, pod točkom C navedene vrsti drveća, koje ti je sama narav izabrala, te koje ovdje izvrstno uspijevaju, pridržane su i nadalje, jer je i u šumskoj znanosti važna dogma, da se tlu ne namiču druge vrsti, no što po na ravi postoje. U nizinah i dolovih, u koliko se oplodnom sječom prema slabom obrastu napiodili ne bi, sadi se hrastov žir i sije briestovo i jasenovo sjeme u svrhu uzgoja mješovite šume. Na mjestih, gdje se naravnim naplodom sječine naploditi ne mogu radi bujice, vjetroloma ili šumskom kradjom načinjenih plešina sade se omorikove i ariževe biljke, koje vrlo dobro uspijevaju obzirom na okolnosti sadržane u poglavlju I. pod toč. C glede emogorica. 415 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 62 <-- 62 --> PDF |
B. Vrst uzgoja U 41 gospodarstvenu jedinicu zaveden je uzgoj visoke šume, a u 2 gospodarstvene jedinice uzgoj nizke šume, kao najbolji svrsi odgovarajući iz razloga označenih u poglavlju III. C. Obhodnja Prema razlikosti dobnih razreda morala se je ravnati i obhodnja za visoku šumu. U gospodarstvenih jedinicah, gdje su dobni razredi sječivih površina dobro zastupani tako da se njimi bar prva dva razdoblja podmiriti mogu upotrebijena je 120 godišnja obhodnja. Obzirom na mlade hrastike, koji će u trećem i četvrtom razdoblju, dakle za 60 i 80 godina ogromne drvne gromade pružiti i velike glavnice za gradjevno i cjepko drvo odbacivati, uzeta je i veća obhodnja sa 140 godina. U šumah, koje su tako situirane, da je potreba na gorivu za obližnje pučanstvo velika, dok starih i sječi doraslih sastojina samo za podmirenje prvog razdoblja imade, morala se obhodnja sniziti i na 80 godina, te time doprienjeti žrtve na prirastu, razumieva se bukovih šuma samo. Te žrtve ipak izčezavaju uzev u obzir da je taj slučaj samo u malo gosp. jedinicah, pa da sastojine izpod 70 godina do uporabe ne dolaze. Za nizku šumu gosp, jedinice »Čret« uzeta je obhodnja sa 30 godina, jer johovina u toj dobi još veliku nadoraslu snagu imade dok je u gosp. jedinici »Medjuvodje « uzeta obhodnja sa 40 godina sbog toga, što su tamo potrebiti jači sortimetni drva kao letve, rogovi i druga sitna gradja, a i za to što to tamošnje vrsti zahtjevaju. Iz ovog proizlazi, da je u visokih šumah ove imovne obćine ustanovljena u načelu obhodnja sa 120 godina (za hrast), 100 godina (bukva), a u iznimnih slučajevih i 140 i 180 godina, držeći se u glavnom načela, kad pojedine sastojine prema * svom položaju, obraslu itd. kulminaciju prirasta poručuju. Za nizku šumu odabrana je (u dva slučaja) 30 i 40. godišnja obhodnja, jer najbolje svrsi odgovara. D. Pomladjivanje šuma Već sama oplodila sječa kaže, da se u načelu šume ove imovne obćine naravnim načinom naplodjuju. Dok je ali većina starih i sječivih sastojina slabo obraštena, kako to specialni sastavci pokazuju, to se neobrašteni prostori moraju umjetno kultivirati u nizinah uz potoke Glogovnicu, Česmu i Ilovu, sadnjom hrastovog žira pod motiku i sijanjem brestovog i jasenovog sjemena, dok u bukvicih na podnožju gora i uzvišenih ravnicah zagrtanjem bukvice i sadnjom crnogoričnih biljka. U tu svrhu osnovani su potrebiti šumski vrtovi iz kojih će se potreba na biljkah namirivati imati. U predzabranu stavljene sječine ogradjuju se živicom ili u pomanjkanju takove prošćenom gracijom, odnosno po medjah kopanjem grabe. Da se ovome dost skupocjenom zagajivanju izbjegne, gdje je to iole moguće, a naročito u nizinah i starih riedkih hrasticih, preduzimlje se u novije doba način ogradjivanja sječina uz ovaj postupak. 416 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Sve grmlje što se na sječnoj površini nalazi, kojim je u ostalom svaka riedka šuma obraštena, naročito bieli i crni trn, glog, divlja ruža, zakržljali javori, grabovi izdanci i trnje, ter kupinje itd. ima se s korenjem izkrčiti i na sječivne med je izvući. Tu se na gusto naslaže i jakimi oblikovimi potisne i tako zvanim sošicami (kukami) učvrsti do visine jednog hvata. Ovakvim postupkom obavili smo tri važne operacije: 1. Izkrčili i počistili smo sječinu, koju sada bez zapreke i po volji budi kojim su drago umjetnim načinom kultivirati možemo. 2. Ogradili smo sječinu, da bolje ne može biti, jer se kroz to trnje niti, što no rieč, kurjak provući ne može a 3. i najvažnije, prištedili smo skupocjeno prošće, koje takodjer bolju i sigurniju ogradu ne pravi, jer ga često štetočinci pokradu, izkvare itd. Iskustvom došli smo do toga, da je to nauspješniji način ogradjivanja dapače i najjeftiniji, budući da takova ograda s malim popravkom i 5 do 10 godinu traje, a kod toga prištedjen je trošak krčenja sječine, što je svakako uvaženja vriedna okolnost. Ako računamo, da u svaki hvat prošćene ograde sviticom ide 9 kolaca, koji po 3 nč. reprezentiraju vriednost od 27 nč., osim toga da radnja (popikivanje, zapletanje, potucanje) po hvatu najmanje 20 nč. stoji, to nam se ukazuje ogromna razlika u cieni naprama trnovoj gradji, koji jedan hvat zajedno s krčenjem jedva na 8 do 10 novčića dolazi, ne računajući probit, koja čišćenjem sječine nastaje. E. Gospodarstvene jedinice ili uredjajni razredi Šumske površine sa jednom vrsti uzgoja koje su se mogle prema prilikama spojiti pod jednu obhodnju, sačinjavaju gospodarstvenu jedinicu ili uredjajni razred. Ovakovih gospodarstvenih jedinica ima o obsegu ove imovne obćine 43, pak se u svakoj pojedinoj samostalno gospodari, postaviv obćeniti i specijalni sječni red i gojitbenu i prorednu osnovu. Medje gospodarstvenih jedinica zaokružuju se pojedinimi šumskimi kompleksi, izuzev dva slučaja, gdje su se velike šumske površine morale razstaviti svaka u dvie gospodarstvene jedinice i to stranom radi veličine i razprostranjenost, stranom pak, što su to razdielenje zahtjevale mjestne okolnosti. Kod sastavljanja i spajanja šumskih kompleksa u jednu gospodarstvenu cjelinu pazilo se na situaciju sela, izvoz drva, udaljenost puteva, ter potrebu susjednog pučanstva, krajem strukovnih momenta, koji su spajanje uvjetovali. Cesto se je morala ova ili ona okolnost podčiniti važnijoj kao na pr. spojenje raznih vrsti drveća u jednu jedinicu, pretvorba iz nizke u visoku šumu i obratno itd. F. Razdijeljenje u srezove Velike i raztrešene površine jedne gospodarstvene jedinice niesu često dopustile, da se načine pojedini srezovi, pak odatle dolazi, da su ukupno 43 gosp. 417 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 64 <-- 64 --> PDF |
jedinice a 48 srezova, koji su prilagođeni terrainu, blizini sela, obsegu zapremajuće površine ild. V. PROCJENA PRIHODA Po smislu § 4. naputka B od god. 1881., upotrebljeni su za podlogu procjene i uredjenju šuma originalni segregacionalni šumski nacrti, koje je imovna obćina preuzela od bivše državne šumske uprave. Nu doskora su se ukazale manjkavosti i nespretnost razdieljenja u okružja i odsjeke prema današnjim zahtjevom i šumarskoj znanosti tako, da je prvobitni procjenitelj c. k.r u. šumarnik Franjo Kadić preduzeo posve novo izlučivanje, preurediv postojeće već prosjeke a urisao i u naravi izveo nove, koji će služiti za puteve pučanstvu, za jednolično vođenje sječina, za laglji nadzor, za slabljenje vjetra, za laglje tamanjenje zareznika, za postignuće pravilnih šumskih likova, za lov itd. Prema tome je sadanji procjenitelj preuzeo izlučbu svih od vremena segregacije pa do danas sječnjom nastalih promjena tako, da je postavljanje gospodarstvenoga sustava preduzeto na sigurnoj i točnoj podlozi. Okružja toga novoga razdieljenja označena su rimskimi a odsjeci arapskimi brojevi. Pošto su ovi stari nacrti urisovanjem novih sječina, prosjeka, obračunavanjem površina, prenašanjem i odbadanjem prosjeka u naravi sa stolom i mnogogodišnjim rukovanjem iztrošili, moralo se preduzeti prerisavanje istih tako, da ta imovna obćina posjeduje nove na platno nategnute i za šumsku porabu upriličene nacrte. Procjena u segregacionalnom operatu nije se uzela u obzir prigodom novoga uredjenja šumskoga gospodarstva već takova na licu mjesta preduzeta po c. k. u. šumarniku Kadiću, a popunjena po sadanjem procjenitelju, izkolčujući pokusne plohe i pruge u malo ne svakom okružju i odsjeku, naročito kod mladih i srednjodobnih sastojina, dok je procjena sječivih i starih sastojina preduzeta »izbrajanjem, rušenjem i računanjem uzornih stabala«. Pokusnimi plohami, koje su u naravi mjerene na najtočniji način, konstatovale su se za podlogu obračunavanja i ucjenjivanja vrsti drva i način kako su promiešane, drvna gromada glavne i nuzsastojine i obrast, a pomoću rušenja uzornih stabala, oblični brojevi debla i stabla, postotak gradje i goriva i starost. Izračunavajući ovako sve potrebito za specialni sastavak, prispodablja se pronadjena drvna gromada u toj starosti sa skrižaljkami od »Feistmantla« te ustanovio stojbinski podrazred, po kojem su se ocjenile i ostale drvne gromade istog razreda. Na temelju ovoga vidi se, da je preduzeta procjena drvnih gromada iziskivala ogromnoga posla i truda, te da je na najtočniji način provedena i izračunata ne pustiv iz vida niti najmanju važnu i uplivajuću okolnost. Pošto bi potanko razjašnjenje i opisivanje procjene za pojedine slučajeve iziskivalo mnogo mjesta i vremena, a strogo na stvar ne spada, jer nas to uči šumarska znanost, to ovime prelazimo na posliednje poglavlje. 418 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 65 <-- 65 --> PDF |
VI. SASTAVLJANJE POJEDINIH GOSPODARSTVENIH OSNOVA A. Obći dio Na temelju opisa i procjene sastojina sastavljena je za svaku gospodarstvenu jedinicu generalna, specijalna, ogojna i proredna osnova ter zapisnik o omeđašenju. B. Generalna osnova Proračunavanje etata za podlogu sastavka obćenite i generalne sječne osnove za cielu ophodnju obavilo se poleg § 38. naputka B po austrijskoj kameralnoj metodi, koja izražena u formuli glasi: (N. V. — W. V.) E = Z x p n gdje je Z = normalni godišnji sječivi prirast, koji obhodnoj dobi odgovara po rali p = reducirana površina gosp. jedinice i to obzirom na normalnu sastojinsku dobrotu pomoćju skrižaljka Feistmantela N. V. = normalna zaliha tj. ona, koju bi gospodarstvena jedinica imati morala, kad bi razmjer dobrih razreda i oblast normalan bio, W. V. = sadašnja faktična i pronadjena drvna gromada, n = broj godina, tečajem kojih se ima postojeći manjak zalihe drva poprimiti ili možebitni višak zalihe potrošiti. U svih slučajevih, gdje je normalna zaliha veća od sadanje zalihe, postavljen je n = obhodnji, u protivnom slučaju pako višak je prema okolnostima, koje su to uvjetovale, razdieljen na prvo razdoblje, a samo u dva slučaja na cielu ophodnju i to posliednje tamo, gdje V., VI. i VII. dobni razred nije u vrieme kada se sječa njima primakne za sječi još podpunoma dorasla šuma ter bi se sječom tih još nedozrelih sastojina na prirastu dopriniele veće žrtve. Tako isto gdje bi obzirom na slabo zastupane srednjedobne sastojine premladi kompleksi do uživanja došli time, što bi se višak i etat starimi sastojinami u prvom razdoblju već iscrpio. Ovim načinom pronadjeni etat postignut je na obhodno vrieme i razdieljen u periode po dvadeset godina, tako, da su u prvu periodu uvrštene sve šume slabo obraštene, kod kojih se na prirastu gubi, zatim poharani od prije šumski kompleksi i nastarije sastojine, prateći time valjan sječni red i pazeći osobito na to, da premlade i sječi nedorasle šume do uporabe prerano ne dolaze. Ovo je posliednje razlogom, da je iskazani etat uvijek manji od onoga, koji formula kameralne taksacije pokazuje, jer su se srednjedobne sastojine morale pomicati napred u drugu, a često i u treću periodu i obratno sve dotle dok se nije polučila drvna gromada u sječnoj dobi svake pojedine periode do rastućeg razmjera. U prvoj je periodi iskazana najmanja, a u posljednjoj najveća gromada, čemu se opet razlog ima tražiti u tom, što će tečajem vremena obhodnje elemen |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 66 <-- 66 --> PDF |
tarne eventualne nepogode šume u prirastu spriečiti, što će šumski štetami u buduće gromade biti manje. Naravno je, da se u njekojih gospodarstvenih jedinicah nije moglo izbjeći žrtvam, koje su se morale dopustiti radi velikog nerazmjera dobnih razreda, nu tu se je pridržalo načelo: »biraj između dva zla manje«, jer bi se u protivnom slučaju morala bila zavesti u drugoj periodi stagnacija, što bi s obzirom na potrebe pravoužitnika još štetnije bilo. C. Specijalna sječa i proredna osnova Na temelju generalne sječne osnove sastavljena je specialna za polovicu prvog razdoblja tj. za prvih 10 godina tako, da je drvna gromada prvoga razdoblja podieljena na polovicu, a ova na 10 jednakih dielova tako, da svake godine jednaka drvna gromada do uporabe dolazi. Okružja kako ih redom glavna osnova sačinjava dolaze i u specijalnoj osnovi do uporabe sa svojimi gromadaml na gradj i i cjepki ter gorivu. Prema tomu su u nacrtih urisane razmjerne godišnje sječine, koje su označene crvenkom podvučenimi međašnicami i brojem ter godinom drvosjeka. Iz ovog ne će biti teško načiniti izvadak svake godine po § 34. naputka C. od god. 1881., kamo će se obzirom na vrst sječe periodične sječine izpisati, ter svake godine jednaka gromada drva vaditi. Istim postupkom izvadili su se proredivi kompleksi u specialnu osnovu, koji se u prvih 10 godinah upotrebiti moraju. D. Gojidbena osnova Poput specialne sastavljena je i gojitbena osnova za prvih 10 godina. Ova se osnova nije mogla sastaviti tako, da se za svaku pojedinu godinu izkaže trošak gojidbe, kako to naputak B. § 49. propisuje. Razlog je tomu, što će se prema oplodnim godinam razmjerni broj sječina u predzabranu stavljati, pak se ne može unapred znati koliko će se sječina zagajiti, ter kolika površina naravnim naplodom svake godine kultivirano bude, a iz ovoga kolika je potreba umjetnih kultura. Isto se tako nezna unapred, koliko će svake pojedine godine na starih zabrana bitni popravaka, plotova, graba itd. a najposlje se ne može znati, kako će se uprav godine umjetno kultiviranje sadnjom žira pod motiku poduzeti, jer svake godine žir ne rodi. Stoga se gojitbena osnova sastavila kumulativno za svaku gospodarstvenu jedinicu na 10 godina, uzev u račun stare branjevine, popravke plotova, graba i umjetno kultiviranje novih sada neobraštenih površina, koje do sječe dolaze, kao i kopanje graba, pravljenje novih plotova, živica itd. oko novih sječina. Od vajkada u obsegu ove imovne obćine postojeći način ogradjivanja i ograbanja branjevine morao se i nadalje pridržati pored nerazmjera u kom stoji trošak ogradjivanja s dohodkom, jer je narod naučen bez brige blago u šume utjerati pak si branjevina bez plota i grabe niti pomisliti ne može. Kad se uzme u obzir, da se pored graba i plotova navale s blagom u branjevinah dogadjaju, te godinice na hiljade prijava u tom pogledu stigne, kako li bi istom branjevine izgledale bez ogradjivanja, jer što bi u potonjem slučaju značilo računanje prirasta za cielu obhodnju? |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U glavnom se imadu sve površine u načelu naravnim načinom naplodjivan, u koju je svrhu zavede na u dvie gosp. jedinice ophodna sječa. Nu jer su naši sječivi hrastici, kako je to već na drugom mjestu spomenuto, slabo obrašteni, ter se naravno samo radi težkog sjemena obrašteni dio površina naploditi može, to se je moralo misliti i na umjetni naplod. U brdovitih bukovih i grabovih ter mještovitih sastojina na podnožju gora sade se dvogodišnje i trogodišnje crenogorične biljke u redove, u koju svrhu dva odnosno tri šumska vrta uzdržavati valja. Sadnje ove obavljaju se rano u proljeće, dok im još suhi vjetrovi i sunčani žar naškoditi ne može, najjednostavnijim načinom sa šiljci pod nadzorom upravnog osoblja za to jur izvježbani radnici, koji taj posao bud uz gotov novac bud na račun šumskih šteta obavljaju. U dolinah i nizinah, gdje su pretežnije vrsti hrast lužnjak, briest i grab, kultiviraju se čistine i neobrašteni prostori sadnjom žira pod motiku, izuzev močvarna mjesta i tresetišta gdje se briestovo, jasenovo i johovo sjeme sije. Što se tiče skupoće umjetnog načina naplodjivanja šuma, to se takova ne može povoljnom smatrati, budući da je nadnica dosta velika, pak se radnik izpod 60 do 70 novčića na dan bez hrane dobiti ne može. Razlog tomu su doseljenici naročito u kotaru Garešničkom od kojih se i naš seljak naučio cieniti nadnicu, obradjujući svaki komadić svojih zemljišta. Za podlogu obračunavanja uzeto je po dosadanjem izkustvu ovo mjerilo: 1. Jedan hvat običnog prošćenog plota sa 9 kolaca i viticom radnja 25 nč., kolje i prut po 3 nč. = 27 nč. 2. Za izbacivanje 1 ms zemlje 12 nč. 3. Živičanje i rietka građa po hvatu 8 nč. 4. Branje i hl. žira pri srednjem urodu 2 radnika 5. Sadnja 1 hl. žira pri srednjem urodu 4 radnika Ostale su radnje oko sadnje crnogoričnih biljki itd. računate po različitih skrižaljkah iz prakse. Valja ovdje naročito još naglasiti, da je trošak proredjivanja mladih šuma vrlo važna kulturna grana, na koju se prigodom sastavljanja kulturnih osnova velika važnost polagala. Uvaži li se okolnost, da se sva budućnost stavlja u mlade sastojine, jer su stare jur na izmaku, dužnost je šumara posvetiti pažnju uzgoju, obliku, vrstnoći i kolikoći mladih područnih hrastika, koji nam najsjajniju budućnost proriču. Pažnja ta sastoji se ponajviše u valjanom proredjivanju, koje nam uz prije navedene svrhe podaje osim dobrog goriva još i svakovrstne sitne gradje i time pokriva veliki dio potreba našega seljaka oko ogradjivanja vrtova, letve i prut, kolje za vinograd itd. Pa kad seljak sve to iz prorede dobiti može nije onda prinužden praviti šumsku štetu. Ova toli važna operacija u mladih šumah, koje 30. godinu prekoračile nisu, ne može se povjeriti seljaku, već se u tu svrhu moraju doprinieti žrtve, pak taj posao s vještim radnici pod velikim nadzorom uz plaću provesti. U tu svrhu preliminirane su u pojedini gosp. jedinicah svote prema izkustvu računajući popriečno od rali 1 fr. 50 nč. 421 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Uredjenje šuma prema ovom kako je u kratko opisano u gornjih VI poglavjih, po kom je potraj no šumarenje za imovnu obćinu Križevačku za sva vremena osigurano, temelj je budućem gospodarenju, pak se pored načela, koja nam šumarska znanost namiče, držimo rečenice: »Čuvaj, njeguj i goji šumu, to najveće blago naroda i najvažniji uvjet obstanku njegovom.« Kao student 1931. godine bio sam na ferijalnoj praksi kod Križevačke imovne općine i prevrćući hrpu papira, koji je bio odbačen, našao tekstovni dio gospodarske osnove za šume te Imovne općine. To je tekst kojeg sada objavljujemo kao jedan od izvora za povijest hrvatskog šumarstva. U materijalu kojeg sam našao nije navedena ni godina izrade osnove ni njezin autor — taksator. Međutim prema B-u (Ivan Beck, šumarski procjenitelj, Bjelovar — ?)2 osnova je dovršena 1889. godine, Prema tome podatak u monografiji o Imovnim općinamas, da je osnova rađena 1879. ne stoji. Predradnje za uređenje šuma bio započeo je šumarnik Franjo Kadić, a osnovu izradio Eduard (Slavoljub) Slapničar, koji je 1886. godine imenovan za »procjetelja šuma imovne općine križevačke« (Š. 1., 1911, str. 325. i 371). Dodajem, da sam našao i pedesetak stranica teksta bez naslova, koji, uz ostalo sadrži i opise metoda uređivanja šuma u pojedinim tadašnjim njemačkim državama (kraljevinama) Pruske, Saksonije, Bavarske i Württenberske te Velike vojvodine Heska), u Francuskoj, Rusije te Austro-ugarskoj monarhiji, podijeljenoj na austrijski i ugarsko-hrvatske. To dokazuje, da su tada taksatori pratili zbivanja i u drugim zemljama. Ante Kvaternik, dipl. inž. šum. 2) Križevačka imovna općina u slovu i broju (Socijalno-ekonomskamarski list, XXXV — 1911, sv. I—XIX, a navedeni podaci na str. 322. i 325. 3) Šumsko gospodarstvo Imovnih opštinn, uredio S. Baranac, Beograd monografija). 1933. ´ . . Piše B. šu422 |