DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 55 <-- 55 --> PDF |
b) Tlo i podneblje Izuzev nezasadjene čistine, obraštena je sva prije navedena površina ove imovne obćine šumskim drvećem, iz čega proizlazi, da je tlo svježe i duboko, te da ne sačinjavaju vanjske naslage nigdje hridi ni pećine. Tvorbe gorja u području imovne općine Križevačke jesu ove: 1. Kalnička gora i njezino podnožje pada u tercijarnu formaciju sa certijskimi naslagami, te belvederskim šljunkom. Ovamo se razumjeva sjeverni dio obsega I. kot. Šumarije u Sv. Ivanu sa gospodarstvenimi jedinicami: Ivanova strana, Lipovfca, Topolje — Borje Tulac — Brestojica, Planine i Gaj novi Glog. 2. Moslavačka gora ili Garjevica i njezino podnožje spada u diluvium tvoreći naslage brusnice, glinenog škriljevca, zatim tertiarnu formaciju sa kongerijskim naslagama i belvederskim šljunkom. Ovamo spadaju gospodarstvene jedinice II. i III. šumarije i to: Garjevica — Vočin, Šimljanka, Čičin jarak, Dumani Velika dišnica, konačno Veliki i Mali Pješak. Nizine uz potoke Glogovnica, Ilova i Česma tvori aluvium, kamo spadaju svi lugovi gospodarskih jedinica: Veliki i Mali Jantak, Glogovnica, Čret, Žutica, Komuševački lug, Česma vel., Kreševine, Drljež, Bukovac, Novakuša, Jazmak i Bolčanski lug. Diluvijalne naslage nalazimo kao podlogu šuma gosp. jedinica: Žabljački lug, Bukovci, Bedenik, Marča, Mala Ivanjska, Martinska, Srednje brdo, Trupinski gaj. Sječa, Zdenački gaj. Međuvodje i Ilovski lug. U ostalih je gosp. jedinicah diluvium sa naslagmi brusnice. Podneblja šuma imovne obćine Križevačke tvori prelaz među morskom i baltičkom pokrajinom, te spada u istočno alpinski predjel s ljetnimi kišami. Proljeće počinje vrlo rano, nu kišovito je i nestalno tako, da nastanu često još u svibnju glogove zime i suhi vjetrovi, koji su vrlo škodljivi po urod hrastovog i bukovog žira. Radi rane cvatnje i stoga, što se hrast lužnjak uz potoke po nizinah nalazi, trpi on od mrazova najviše, dok manje trpi hrast kitnjak i bukva, jer su po brežuljcih a i kasnije cvatu. Ljeto je većinom suho i vruće, nu kišu mu nadomještuju jake rose, koje temperaturu znatno ublažuju, a tlo svježim dine. Jesen je obično duga i topla, ali pod konac je kišovita i maglovita. Zima je hladna i mokra i stoga neugodna. Srednje godišnja temperatura iznaša 9,53» C, a godišnje oborine 932 mm. c) Vrsti drveća. U svih nizinah na obalah potoka: Glogovnice, Česme, Velike, Ilove i Lonje nalazimo hrast lužnjak (quercus pedunculata) ne samo u dozrelih ´sječivnih sastojinah, već se on tu pokazao u bujnih mladih hrasticih srednje dobe, koji su za vrijeme vojne krajine od god. 1825. pa sve do njenog razvojačenja iste bud umjetno bud naravno uzgojeni. Pomenuti mladi hrastici sačinjavaju prekrasne guste i jednolike sastojine, koje pokazuju bujni prirast i veliki medjutimne užitke pružaju, kao smjesa hrasta lužnjaka na mjestih poplavi izvršenih dolazi često brest, nemanje jasen i joha. 409 |