DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Jer nam šumarska znanost zagovara uzgoj mješovith šuma, to se ove suvrsti prigodom proredjivanja i vodjenja sječina čuvaju i štede tako, daje za budućnost obstanak mješovitih šuma ove imovne obćine osjeguran. Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih ravnicah, koje tvore prelaz u spomenuto gore, vidimo kao glavnu vrst drva bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih koja se nizinam približuju, umetnut je hrast kitnjak, rjedje pak cer i kesten. Mjesta koja su bud u prelazno doba razvojačenja i diobe šuma poharana, bud pako zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplodjuju se umjetnim načinom omorikovim1 i ariževimi biljkami, koje se potanje djelomice uzgajaju u osnovanih sjemeništih i razsadnjacih, djelomice se pak naručuju uz povoljne ciene iz poznatijih i sjemeništa Cislajtanije. Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time proti žegi mršavo tlo zaštićuje ,a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost tla. Da je tomu doista tako, nalazimo primjera ali malih omorikovih i ariževnih šuma, koje su pokusno u godinah 1830 — 1840. po tadanjem Waldbereiteru Freudu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine s potpunim obrastom tvore. Uz napomenute vrste drveća nalazimo samo na lievoj obali potoka Lonje čistu johovu nizku šumu, pristupnu samo za velike smrzavice i suše. Napomenuv vrsti drveća, koje čiste sastojine tvore ili su bar pretežne u takovih, spominjemo sada umetnute vrste. Naročito su u to u mladih neproredjenih šumah: topola, breza, iva, brekinja, javori, divlje voće, bor itd. U prastarih hrastovih šumah, koje su za vremena vojne krajine i poslije priebornim sjekom tako progaljene, da je sklop krošnja preko polovice i više prekinut, zatim na čistinah, nalazimo ovo grmovlje: glog, crni trn, pasji dren, liesku, trušljiku, borvicu, bazgu, klokoč, zanovjet, žutika, svib, žestar itd. đ) Sadanje gospodarstveno stanje šuma. U koliko su mladi hrastici od državne šumske uprave u najboljem stanju imovnoj općini predani, u toliko se mora požaliti, da su sječi dorasle šume upravo u doba diobe nemilice poharane. Ovomu posliednjemu ima se tražiti razlog uprav u to doba, šumsko-upravnomu i šumsko čuvarskomu osoblju, kojega bijaše malo. Tako su bila u početku imovne općine samo 2 kot. šumara za tentorium od 32 O milje, koji zaista ne bijahu podobni svoje šume u godinu dana točno proputovati, a kamo li sve mane u gospodarstvu i sve silne šumske kvarove prepriečiti. Od kako postoji šumsko-gospodarstveni ured s područnim kot. šumarijami, odnosno četvoricom kot. šumara s potrebitim personalom, prestao je trag haračenju šume bar u toliko, što se većina šumskih kvarova odkriva a štetočinci na platež sile, dok je upravnom osoblju omogućeno nadzirati lugare i prepriečivati zloporabe, koje su od strane njihove već učestale bile. 1) Kod nas rastuću smreku često nazivlju omorikom što ispravno mje, jer je Paučić nepobitno dokazao, da je omorika posebna vrst, a ne istovjetna sa smrekom, pak je za nju poprimi jeno posebno latinsko ime Picea omorika Pančić. |