DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Što se samoga gospodarstva, zatim vodjenja sječina i uporabe glavnog užtika šuma tiče, to se slijedeć, postupak krajiške šumske uprave vodila oplodne sječa, kojom su liepe kulture polučene. Za preprečenje paše na sasječenih površinah sliedilo se takodjer postupak državne šumske uprave, postavljajući oko branjevina grabe odnosno plotove, koji su se uspješnimi pokazali. Razlog slabome obrastu njekojih šuma prvoga dobnoga razreda, tražiti nam je u tom, što su u početku za vrieme ustrojstva imovne obćine često u pomanjkanju šumara upotrebljavani nadlugari i načelnici, koji o načinu vodjenja oplodnih sječa absolutno niti pojma imali niesu, a uz to je narod jatomice blago u branjevine tjerao. Šume drugog dobnog razreda potičući iz dobra krajiške uprave, kad je šumu čuvala i sadila sablja i batina, nalaze se sa malom iznimkom u normalnom stanju tako, da sada imovna obćina iz tih šuma proređivanjem velike međutimne užitke crpi.. Ovo je posljednje svakako već od postanka imovne obćine najnuždnije bilo, jer ne samo, što bi se proređivanjem bio polučio i pospješio što veći godišnji prirast već bi pučanstvo zapale velike drvne gromade za gorivo i sitnu građu, jer time ostale ciele i sječi dorasle šume, na kojih žalibože danas, paša i žirovina kao i ostali nuzgredni užitci sasvim izostaju. Šume III. IV. i V. dobnog razreda nalaze se u dosta dobrom stanju, te zajamčuju imovnoj obćini dohodak, koji će za nekoliko decenija, kad bude u Hrvatskoj i Slavoniji još malo dozrielih hrastovih šumah obzirom na buduće ciene vrlo izdašan biti. Stanje šumah najstarijih dobrih razreda spomenuto je jur uvodno. Kako su površinom zastupani pojedini dobni razredi u šumah ove imovne obćine, pokazuje sliedeći izvadak: I. dobni razred od 1—2 0 godina 14.209,55 rali II. 21 — 40 8.204,73 „ III. 41—60 6.979,77 „ IV. 61 — 80 3.501,30 „ v. 8J — 100 4.351,79 „ VI. 101 — 120 godina 3.798,98 „ VII. 121 i više godina 6.150,63 „ Razmjer dobnih razreda, koji se najnepovoljnijem smatrati ne može, mogao bi ipak mnogo povoljniji biti, da se u početku ustrojstva imovne obćine nisu nerazmjerne šumske površine izsjokle, sjedne strane za namaknuće potrebitog novca za ustrojenje upravnog oparata, za plaćanje poreza itd., s druge pak strane za namirenje potreba na građi i gorivu pravoužitničkih obitelji, koje su se upravo u doba segregacije počele dieliti, trošeći silno građevno drvo za gradnju kuća. — Nije dakle čudo da su se u to doba silne šume izsjekle, kad se uzme u obzir, da se broj kuća i obitelji dvo, tro i višestruko povećao, a šume prigodom segregacije za polovinu umanjile, dok je žiteljstvo bilo još uvijek naučeno ne oskudijevati na gorivu u i gradjevnom drvu, a po tom niti na štednju takovog. |