DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 59 <-- 59 --> PDF |
broj 14878, kupljena je od vlastelinstva Daruvarskog šuma Medjuvodje preko Ilove sa površinom od 596 rali 232 " za svotu od 14.600 fr. Odbiv navedene kupljene šumske površine od šuma, diobnom odlukom imovnoj obćini pripalih, pak pribrojiv ostatku navedenu kupljenu površinu, ukazuje se imovna obćina Križevačka kao vlastnica i posjednica šumske površine od 52.256,95 rali. Imovna općina Križevačka ustrojena zakonom imovnih obćinskih u vojnoj krajini od 15. VI. 1873., započela je nakon primitka svojih šuma djelovanje dne l. rujna 1874, prvom skupštinom. Temeljem gore spomenutog zakona vodilo se poslovanje i uprava kod imovnih obćina sve do 1. siečnja 1884, kad je naredbom vis. kr. zemaljske vlade od 6. prosinca 1883. broj 48193 »naputak A, B i C k zakonu od 11. srpnja 1881, kojirni se razjašnjuju odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 15. VI. 1873. o imovnih obćinah«, uveden. Ustanove naputka A i B imale su se nepromjenjene provadjati, dok se naputak C samo u toliko uvadja u koliko se ne protivi ustanovam zakona od 15. VI. 1873. Ovo potonje je točno označeno naredbom vis. kr. zemalj. vlade broj 48.193 od 6. XII. 1883. odnosno zapisnikom od 17. XII. 1883, koji su nekoji §§ naputku C za službovanje i uporabu imovnih obćina Križevačke i Gjurgjevačke preinačuju. Pravoužitnički kataster, sastavljen na temelju gore spomenutog naputka A IZkazuje 12054 pravoužitničkih obitelji i to: 413 cielih, 541—3/4, 147—2/4 ili 1/2 i 9603—1/4 selišta. Nakon namirenja kompetencije od 3672,56 m° mjestnim župnim i školskim obćinam, te lugarom na ogrievu preostalo je 53933,44 m^ za namirenje potrebe pravoužitnika na gorivu drvu. Kompetencija pravoužitnika polak veličine selišta nije se mogla u onoj veličini kako ju § 7. naputka A naznačuje, iz tako male drvne gromade izvaditi, već se ista restringirala tako, da otpada na 4/4 selišta 8.107 ms 3/4 selišta 6.756 m* 2/4 selišta 5.405 m3 1/4 selišta 4.053 m» Uvaživ tu okolnost, da bi žiteljstvo uz malu kompetenciju bilo prisiljeno drvo za ogriev iz šuma imovne obćine samovlastno si prisvajati, odlučeno je godimice od vis. kr. šumskog erara ili inog vrela za ogriev 22622 m? kupovati tako, da će onda biti moguće na cielo selište 10 m* 3/4 selište 8 m» 2/4 selište 7 m» 1/4 selište 6 m* ogrievnih drva besplatno podavati. Gradjevna drva plaćaju pravoužitnici kao i mjestne, župne i školske obćine uz 50% pristojbu, do katastrom normirane količine za sve po § 6. naputka A opredjeljene objekte. 413 |