DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Pašarija plaća se prama razredu pojedine šume od komada 10 do 50 nč, dok se ciena žirovini po komadu upravnim putem prema urodu za dotičnu godinu posebno ustanovljuje. Nepravoužitnici plaćaju za pašarinu i žirovinu uvjek 1 fr od komada. Izkaz o zašumljenju pravoužtinika nije se mogao sastaviti zbog toga, jer se količina gorivog drva svake godine u pojedinih sječininah prema postojećem postotku gradje mienja tako, da se u godinah — kad je gradja u drvosjeku pretežnija — pravoužitnici u obližnju proredu uvrstiti imadu. Radi toga preduzimlje se svake godine zašumljenje pravoužitnika na novo i svrsi odgovarajuće. Rasprave šumskih šteta počinjeni po pravoužitnicih riešavaju kr. kot. oblasti po svojih izaslanicih kod obć. poglavarstva, dok šumske kradje, počinjene po nepravoužitnicih riešavaju kr. kot. sudovi, oba kao oblasti prve molbe. Dosudjene šumske štete utjeruju obćinski uredi ili ih štetočinci prigodom šumsko- gojitbenih radnja odslužuju. II. SVRHA GOSPODARSTVA. Kod sastavljanja gospodarstvenih osnova šuma imovne obćine Križevačke pazilo se na to: 1. Da se najveći materijalni prihod postigne. 2. Da se godišnji etat na onu visinu digne, koja će moći drvne potrebštine pravoužitnika pokrivati. 3. Da se pravoužitnikom neuzgredni užitci naročito paša i žirovina, kao glavni uvjet obstanka poljodjelskog staleža osjegura. 4. Da je godišnji novčani prihod u stanju šumsku upravu uzdržavati, gojitbene troškove pokriti i porez namiriti. 5. Da se domaćem obrtu i trgovini potrebita zaliha hrastove, obrtne i merkantilne robe osjegura, te sličnoj nevolji — kao što je izčeznuće dragocjene hrastovine u mnogih predjelih naše zemlje predusretne. 6. Da imovna općina racionalnim uzgojem šuma svoje interese dobro pred očima ima, te u ono doba, kad drugdje oskudica na hrastovim nastane, iz svojih krasnih mladih i srednjcdobnih sastojina najveću korist crpi. 7. Da se buduće sječne površine ondje, gdje je to potrebno, po vrstih tla u ravnih predjelih — podsjetvom hrastovog, briestovog i jasenovog sjemenja, dok u predgorju nasadom omorike i ariža — pretvore u mješovite šume. Nasadom omorike i ariža polučila bi se vremenom ta svrha, da bi se potreba na mekom drvu u području ove imovne obćine pokrivala iz domaćih šuma, pak bi tim novac, koji se iz ovog područja za meke letve, daske itd. šalje izvan domovine ovdje ostao. 8. Da se prirast mladih sastojina pospješi, te nastupom dojdućega sjcka najveća drvna gromada poluči. U tu svrhu imadu se sve mlade sastojine što prije prorediti. Strukovnom ovom operacijom ne samo da se posješuje prirast, već je omogućeno razgranjenje krošnja, što opet obilniju i češću žirovinu tvori, a i gorivo i sitnije gradjevno drvo moež se iz proreda pravoužitnikom na njihovu kompetenciju davati. |