DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Jer proredjivanje mladih sastojina uvjetuje izvježbane radnike i veliki nadzor, to je kulturnom osnovom predvidjen, da se proredjivanja pod neposrednih nadzorom upravnog i čuvarskog osoblja obavljaju. 9. Da se manjkajuće gorivo drvo, u koliko ga pravoužitnikom etat podavati ne može, iz svota polučenih za cjepku i gradju, nabavi iz državnih šuma ili od onih posjednika šuma. — III. RAZLOZI NA KOJIH SE OSNIVA NAČIN UREDJENJA ŠUMSKOGA GOSPODARSTVA. Da se u predidućem poglavlju spomenuta svrha postići uzmogne valjalo je riešiti pitanje, koja bi vrst uzgoja takovom šumskom gospodarstvu najbolje odgovarala. Obzirom na razmjer dobnih razreda, kao i na gore istaknute potrebštine pravoužitnika na gorivu i gradji, zatim na pašarini i žirovini, te konačno unovčenje suvišaka za namaknuće potrebitog novca u svrhu pokrića upravnih i inih troškova, nakon svestranog promatranja svih uplivajućih okolnosti, usvojio se kao najbolje svrsi odgovarajući uzgoj »visoke šume«. Uzgoj srednje šume nije se mogao usvojiti za podlogu gospodarstva ove imovne obćine iz razloga skupocjenog nadzora, koji uvjetuje zagajivanje velikih šumskih komplekta, što sa sobom povlači pomanjkanje paše i žirovine i dohoda proredjivanja. Ovim načinom stvorilo bi se potrajno šumsko gospodarenje u dvojbu, jer bi pravoužitnici pričuvke odnosno ostavljena nadstojna stabla izsjekli, ter time oblik i svrhu srednje šume osujetili, s kojim faktorom se polak iskustva računati mora. Nizko šumarenje zavedeno je u dvije gospodarstvene jedinice obzirom na poplavi izvržen terrain, nepotpuno obrasle površine, le veliku potrebu na gorivu drvu obližnjeg pučanstva. Razlog, što se uzgoj nizke šume i u ostalih gospodarskih jedinicah zaveo nije suvišno bi napominjati bilo, kad se znade, da nizka šuma ne pruža gradjevno i cjepko drvo. IV. UREDJENJE ILI GOSPODARSTVENI SUSTAV A. Izbor vrsti drveća U poglavlju I, pod točkom C navedene vrsti drveća, koje ti je sama narav izabrala, te koje ovdje izvrstno uspijevaju, pridržane su i nadalje, jer je i u šumskoj znanosti važna dogma, da se tlu ne namiču druge vrsti, no što po na ravi postoje. U nizinah i dolovih, u koliko se oplodnom sječom prema slabom obrastu napiodili ne bi, sadi se hrastov žir i sije briestovo i jasenovo sjeme u svrhu uzgoja mješovite šume. Na mjestih, gdje se naravnim naplodom sječine naploditi ne mogu radi bujice, vjetroloma ili šumskom kradjom načinjenih plešina sade se omorikove i ariževe biljke, koje vrlo dobro uspijevaju obzirom na okolnosti sadržane u poglavlju I. pod toč. C glede emogorica. 415 |