DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 62 <-- 62 --> PDF |
B. Vrst uzgoja U 41 gospodarstvenu jedinicu zaveden je uzgoj visoke šume, a u 2 gospodarstvene jedinice uzgoj nizke šume, kao najbolji svrsi odgovarajući iz razloga označenih u poglavlju III. C. Obhodnja Prema razlikosti dobnih razreda morala se je ravnati i obhodnja za visoku šumu. U gospodarstvenih jedinicah, gdje su dobni razredi sječivih površina dobro zastupani tako da se njimi bar prva dva razdoblja podmiriti mogu upotrebijena je 120 godišnja obhodnja. Obzirom na mlade hrastike, koji će u trećem i četvrtom razdoblju, dakle za 60 i 80 godina ogromne drvne gromade pružiti i velike glavnice za gradjevno i cjepko drvo odbacivati, uzeta je i veća obhodnja sa 140 godina. U šumah, koje su tako situirane, da je potreba na gorivu za obližnje pučanstvo velika, dok starih i sječi doraslih sastojina samo za podmirenje prvog razdoblja imade, morala se obhodnja sniziti i na 80 godina, te time doprienjeti žrtve na prirastu, razumieva se bukovih šuma samo. Te žrtve ipak izčezavaju uzev u obzir da je taj slučaj samo u malo gosp. jedinicah, pa da sastojine izpod 70 godina do uporabe ne dolaze. Za nizku šumu gosp, jedinice »Čret« uzeta je obhodnja sa 30 godina, jer johovina u toj dobi još veliku nadoraslu snagu imade dok je u gosp. jedinici »Medjuvodje « uzeta obhodnja sa 40 godina sbog toga, što su tamo potrebiti jači sortimetni drva kao letve, rogovi i druga sitna gradja, a i za to što to tamošnje vrsti zahtjevaju. Iz ovog proizlazi, da je u visokih šumah ove imovne obćine ustanovljena u načelu obhodnja sa 120 godina (za hrast), 100 godina (bukva), a u iznimnih slučajevih i 140 i 180 godina, držeći se u glavnom načela, kad pojedine sastojine prema * svom položaju, obraslu itd. kulminaciju prirasta poručuju. Za nizku šumu odabrana je (u dva slučaja) 30 i 40. godišnja obhodnja, jer najbolje svrsi odgovara. D. Pomladjivanje šuma Već sama oplodila sječa kaže, da se u načelu šume ove imovne obćine naravnim načinom naplodjuju. Dok je ali većina starih i sječivih sastojina slabo obraštena, kako to specialni sastavci pokazuju, to se neobrašteni prostori moraju umjetno kultivirati u nizinah uz potoke Glogovnicu, Česmu i Ilovu, sadnjom hrastovog žira pod motiku i sijanjem brestovog i jasenovog sjemena, dok u bukvicih na podnožju gora i uzvišenih ravnicah zagrtanjem bukvice i sadnjom crnogoričnih biljka. U tu svrhu osnovani su potrebiti šumski vrtovi iz kojih će se potreba na biljkah namirivati imati. U predzabranu stavljene sječine ogradjuju se živicom ili u pomanjkanju takove prošćenom gracijom, odnosno po medjah kopanjem grabe. Da se ovome dost skupocjenom zagajivanju izbjegne, gdje je to iole moguće, a naročito u nizinah i starih riedkih hrasticih, preduzimlje se u novije doba način ogradjivanja sječina uz ovaj postupak. 416 |