DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Sve grmlje što se na sječnoj površini nalazi, kojim je u ostalom svaka riedka šuma obraštena, naročito bieli i crni trn, glog, divlja ruža, zakržljali javori, grabovi izdanci i trnje, ter kupinje itd. ima se s korenjem izkrčiti i na sječivne med je izvući. Tu se na gusto naslaže i jakimi oblikovimi potisne i tako zvanim sošicami (kukami) učvrsti do visine jednog hvata. Ovakvim postupkom obavili smo tri važne operacije: 1. Izkrčili i počistili smo sječinu, koju sada bez zapreke i po volji budi kojim su drago umjetnim načinom kultivirati možemo. 2. Ogradili smo sječinu, da bolje ne može biti, jer se kroz to trnje niti, što no rieč, kurjak provući ne može a 3. i najvažnije, prištedili smo skupocjeno prošće, koje takodjer bolju i sigurniju ogradu ne pravi, jer ga često štetočinci pokradu, izkvare itd. Iskustvom došli smo do toga, da je to nauspješniji način ogradjivanja dapače i najjeftiniji, budući da takova ograda s malim popravkom i 5 do 10 godinu traje, a kod toga prištedjen je trošak krčenja sječine, što je svakako uvaženja vriedna okolnost. Ako računamo, da u svaki hvat prošćene ograde sviticom ide 9 kolaca, koji po 3 nč. reprezentiraju vriednost od 27 nč., osim toga da radnja (popikivanje, zapletanje, potucanje) po hvatu najmanje 20 nč. stoji, to nam se ukazuje ogromna razlika u cieni naprama trnovoj gradji, koji jedan hvat zajedno s krčenjem jedva na 8 do 10 novčića dolazi, ne računajući probit, koja čišćenjem sječine nastaje. E. Gospodarstvene jedinice ili uredjajni razredi Šumske površine sa jednom vrsti uzgoja koje su se mogle prema prilikama spojiti pod jednu obhodnju, sačinjavaju gospodarstvenu jedinicu ili uredjajni razred. Ovakovih gospodarstvenih jedinica ima o obsegu ove imovne obćine 43, pak se u svakoj pojedinoj samostalno gospodari, postaviv obćeniti i specijalni sječni red i gojitbenu i prorednu osnovu. Medje gospodarstvenih jedinica zaokružuju se pojedinimi šumskimi kompleksi, izuzev dva slučaja, gdje su se velike šumske površine morale razstaviti svaka u dvie gospodarstvene jedinice i to stranom radi veličine i razprostranjenost, stranom pak, što su to razdielenje zahtjevale mjestne okolnosti. Kod sastavljanja i spajanja šumskih kompleksa u jednu gospodarstvenu cjelinu pazilo se na situaciju sela, izvoz drva, udaljenost puteva, ter potrebu susjednog pučanstva, krajem strukovnih momenta, koji su spajanje uvjetovali. Cesto se je morala ova ili ona okolnost podčiniti važnijoj kao na pr. spojenje raznih vrsti drveća u jednu jedinicu, pretvorba iz nizke u visoku šumu i obratno itd. F. Razdijeljenje u srezove Velike i raztrešene površine jedne gospodarstvene jedinice niesu često dopustile, da se načine pojedini srezovi, pak odatle dolazi, da su ukupno 43 gosp. 417 |