DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 64 <-- 64 --> PDF |
jedinice a 48 srezova, koji su prilagođeni terrainu, blizini sela, obsegu zapremajuće površine ild. V. PROCJENA PRIHODA Po smislu § 4. naputka B od god. 1881., upotrebljeni su za podlogu procjene i uredjenju šuma originalni segregacionalni šumski nacrti, koje je imovna obćina preuzela od bivše državne šumske uprave. Nu doskora su se ukazale manjkavosti i nespretnost razdieljenja u okružja i odsjeke prema današnjim zahtjevom i šumarskoj znanosti tako, da je prvobitni procjenitelj c. k.r u. šumarnik Franjo Kadić preduzeo posve novo izlučivanje, preurediv postojeće već prosjeke a urisao i u naravi izveo nove, koji će služiti za puteve pučanstvu, za jednolično vođenje sječina, za laglji nadzor, za slabljenje vjetra, za laglje tamanjenje zareznika, za postignuće pravilnih šumskih likova, za lov itd. Prema tome je sadanji procjenitelj preuzeo izlučbu svih od vremena segregacije pa do danas sječnjom nastalih promjena tako, da je postavljanje gospodarstvenoga sustava preduzeto na sigurnoj i točnoj podlozi. Okružja toga novoga razdieljenja označena su rimskimi a odsjeci arapskimi brojevi. Pošto su ovi stari nacrti urisovanjem novih sječina, prosjeka, obračunavanjem površina, prenašanjem i odbadanjem prosjeka u naravi sa stolom i mnogogodišnjim rukovanjem iztrošili, moralo se preduzeti prerisavanje istih tako, da ta imovna obćina posjeduje nove na platno nategnute i za šumsku porabu upriličene nacrte. Procjena u segregacionalnom operatu nije se uzela u obzir prigodom novoga uredjenja šumskoga gospodarstva već takova na licu mjesta preduzeta po c. k. u. šumarniku Kadiću, a popunjena po sadanjem procjenitelju, izkolčujući pokusne plohe i pruge u malo ne svakom okružju i odsjeku, naročito kod mladih i srednjodobnih sastojina, dok je procjena sječivih i starih sastojina preduzeta »izbrajanjem, rušenjem i računanjem uzornih stabala«. Pokusnimi plohami, koje su u naravi mjerene na najtočniji način, konstatovale su se za podlogu obračunavanja i ucjenjivanja vrsti drva i način kako su promiešane, drvna gromada glavne i nuzsastojine i obrast, a pomoću rušenja uzornih stabala, oblični brojevi debla i stabla, postotak gradje i goriva i starost. Izračunavajući ovako sve potrebito za specialni sastavak, prispodablja se pronadjena drvna gromada u toj starosti sa skrižaljkami od »Feistmantla« te ustanovio stojbinski podrazred, po kojem su se ocjenile i ostale drvne gromade istog razreda. Na temelju ovoga vidi se, da je preduzeta procjena drvnih gromada iziskivala ogromnoga posla i truda, te da je na najtočniji način provedena i izračunata ne pustiv iz vida niti najmanju važnu i uplivajuću okolnost. Pošto bi potanko razjašnjenje i opisivanje procjene za pojedine slučajeve iziskivalo mnogo mjesta i vremena, a strogo na stvar ne spada, jer nas to uči šumarska znanost, to ovime prelazimo na posliednje poglavlje. 418 |