DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 65 <-- 65 --> PDF |
VI. SASTAVLJANJE POJEDINIH GOSPODARSTVENIH OSNOVA A. Obći dio Na temelju opisa i procjene sastojina sastavljena je za svaku gospodarstvenu jedinicu generalna, specijalna, ogojna i proredna osnova ter zapisnik o omeđašenju. B. Generalna osnova Proračunavanje etata za podlogu sastavka obćenite i generalne sječne osnove za cielu ophodnju obavilo se poleg § 38. naputka B po austrijskoj kameralnoj metodi, koja izražena u formuli glasi: (N. V. — W. V.) E = Z x p n gdje je Z = normalni godišnji sječivi prirast, koji obhodnoj dobi odgovara po rali p = reducirana površina gosp. jedinice i to obzirom na normalnu sastojinsku dobrotu pomoćju skrižaljka Feistmantela N. V. = normalna zaliha tj. ona, koju bi gospodarstvena jedinica imati morala, kad bi razmjer dobrih razreda i oblast normalan bio, W. V. = sadašnja faktična i pronadjena drvna gromada, n = broj godina, tečajem kojih se ima postojeći manjak zalihe drva poprimiti ili možebitni višak zalihe potrošiti. U svih slučajevih, gdje je normalna zaliha veća od sadanje zalihe, postavljen je n = obhodnji, u protivnom slučaju pako višak je prema okolnostima, koje su to uvjetovale, razdieljen na prvo razdoblje, a samo u dva slučaja na cielu ophodnju i to posliednje tamo, gdje V., VI. i VII. dobni razred nije u vrieme kada se sječa njima primakne za sječi još podpunoma dorasla šuma ter bi se sječom tih još nedozrelih sastojina na prirastu dopriniele veće žrtve. Tako isto gdje bi obzirom na slabo zastupane srednjedobne sastojine premladi kompleksi do uživanja došli time, što bi se višak i etat starimi sastojinami u prvom razdoblju već iscrpio. Ovim načinom pronadjeni etat postignut je na obhodno vrieme i razdieljen u periode po dvadeset godina, tako, da su u prvu periodu uvrštene sve šume slabo obraštene, kod kojih se na prirastu gubi, zatim poharani od prije šumski kompleksi i nastarije sastojine, prateći time valjan sječni red i pazeći osobito na to, da premlade i sječi nedorasle šume do uporabe prerano ne dolaze. Ovo je posliednje razlogom, da je iskazani etat uvijek manji od onoga, koji formula kameralne taksacije pokazuje, jer su se srednjedobne sastojine morale pomicati napred u drugu, a često i u treću periodu i obratno sve dotle dok se nije polučila drvna gromada u sječnoj dobi svake pojedine periode do rastućeg razmjera. U prvoj je periodi iskazana najmanja, a u posljednjoj najveća gromada, čemu se opet razlog ima tražiti u tom, što će tečajem vremena obhodnje elemen |