DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 66 <-- 66 --> PDF |
tarne eventualne nepogode šume u prirastu spriečiti, što će šumski štetami u buduće gromade biti manje. Naravno je, da se u njekojih gospodarstvenih jedinicah nije moglo izbjeći žrtvam, koje su se morale dopustiti radi velikog nerazmjera dobnih razreda, nu tu se je pridržalo načelo: »biraj između dva zla manje«, jer bi se u protivnom slučaju morala bila zavesti u drugoj periodi stagnacija, što bi s obzirom na potrebe pravoužitnika još štetnije bilo. C. Specijalna sječa i proredna osnova Na temelju generalne sječne osnove sastavljena je specialna za polovicu prvog razdoblja tj. za prvih 10 godina tako, da je drvna gromada prvoga razdoblja podieljena na polovicu, a ova na 10 jednakih dielova tako, da svake godine jednaka drvna gromada do uporabe dolazi. Okružja kako ih redom glavna osnova sačinjava dolaze i u specijalnoj osnovi do uporabe sa svojimi gromadaml na gradj i i cjepki ter gorivu. Prema tomu su u nacrtih urisane razmjerne godišnje sječine, koje su označene crvenkom podvučenimi međašnicami i brojem ter godinom drvosjeka. Iz ovog ne će biti teško načiniti izvadak svake godine po § 34. naputka C. od god. 1881., kamo će se obzirom na vrst sječe periodične sječine izpisati, ter svake godine jednaka gromada drva vaditi. Istim postupkom izvadili su se proredivi kompleksi u specialnu osnovu, koji se u prvih 10 godinah upotrebiti moraju. D. Gojidbena osnova Poput specialne sastavljena je i gojitbena osnova za prvih 10 godina. Ova se osnova nije mogla sastaviti tako, da se za svaku pojedinu godinu izkaže trošak gojidbe, kako to naputak B. § 49. propisuje. Razlog je tomu, što će se prema oplodnim godinam razmjerni broj sječina u predzabranu stavljati, pak se ne može unapred znati koliko će se sječina zagajiti, ter kolika površina naravnim naplodom svake godine kultivirano bude, a iz ovoga kolika je potreba umjetnih kultura. Isto se tako nezna unapred, koliko će svake pojedine godine na starih zabrana bitni popravaka, plotova, graba itd. a najposlje se ne može znati, kako će se uprav godine umjetno kultiviranje sadnjom žira pod motiku poduzeti, jer svake godine žir ne rodi. Stoga se gojitbena osnova sastavila kumulativno za svaku gospodarstvenu jedinicu na 10 godina, uzev u račun stare branjevine, popravke plotova, graba i umjetno kultiviranje novih sada neobraštenih površina, koje do sječe dolaze, kao i kopanje graba, pravljenje novih plotova, živica itd. oko novih sječina. Od vajkada u obsegu ove imovne obćine postojeći način ogradjivanja i ograbanja branjevine morao se i nadalje pridržati pored nerazmjera u kom stoji trošak ogradjivanja s dohodkom, jer je narod naučen bez brige blago u šume utjerati pak si branjevina bez plota i grabe niti pomisliti ne može. Kad se uzme u obzir, da se pored graba i plotova navale s blagom u branjevinah dogadjaju, te godinice na hiljade prijava u tom pogledu stigne, kako li bi istom branjevine izgledale bez ogradjivanja, jer što bi u potonjem slučaju značilo računanje prirasta za cielu obhodnju? |