DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U glavnom se imadu sve površine u načelu naravnim načinom naplodjivan, u koju je svrhu zavede na u dvie gosp. jedinice ophodna sječa. Nu jer su naši sječivi hrastici, kako je to već na drugom mjestu spomenuto, slabo obrašteni, ter se naravno samo radi težkog sjemena obrašteni dio površina naploditi može, to se je moralo misliti i na umjetni naplod. U brdovitih bukovih i grabovih ter mještovitih sastojina na podnožju gora sade se dvogodišnje i trogodišnje crenogorične biljke u redove, u koju svrhu dva odnosno tri šumska vrta uzdržavati valja. Sadnje ove obavljaju se rano u proljeće, dok im još suhi vjetrovi i sunčani žar naškoditi ne može, najjednostavnijim načinom sa šiljci pod nadzorom upravnog osoblja za to jur izvježbani radnici, koji taj posao bud uz gotov novac bud na račun šumskih šteta obavljaju. U dolinah i nizinah, gdje su pretežnije vrsti hrast lužnjak, briest i grab, kultiviraju se čistine i neobrašteni prostori sadnjom žira pod motiku, izuzev močvarna mjesta i tresetišta gdje se briestovo, jasenovo i johovo sjeme sije. Što se tiče skupoće umjetnog načina naplodjivanja šuma, to se takova ne može povoljnom smatrati, budući da je nadnica dosta velika, pak se radnik izpod 60 do 70 novčića na dan bez hrane dobiti ne može. Razlog tomu su doseljenici naročito u kotaru Garešničkom od kojih se i naš seljak naučio cieniti nadnicu, obradjujući svaki komadić svojih zemljišta. Za podlogu obračunavanja uzeto je po dosadanjem izkustvu ovo mjerilo: 1. Jedan hvat običnog prošćenog plota sa 9 kolaca i viticom radnja 25 nč., kolje i prut po 3 nč. = 27 nč. 2. Za izbacivanje 1 ms zemlje 12 nč. 3. Živičanje i rietka građa po hvatu 8 nč. 4. Branje i hl. žira pri srednjem urodu 2 radnika 5. Sadnja 1 hl. žira pri srednjem urodu 4 radnika Ostale su radnje oko sadnje crnogoričnih biljki itd. računate po različitih skrižaljkah iz prakse. Valja ovdje naročito još naglasiti, da je trošak proredjivanja mladih šuma vrlo važna kulturna grana, na koju se prigodom sastavljanja kulturnih osnova velika važnost polagala. Uvaži li se okolnost, da se sva budućnost stavlja u mlade sastojine, jer su stare jur na izmaku, dužnost je šumara posvetiti pažnju uzgoju, obliku, vrstnoći i kolikoći mladih područnih hrastika, koji nam najsjajniju budućnost proriču. Pažnja ta sastoji se ponajviše u valjanom proredjivanju, koje nam uz prije navedene svrhe podaje osim dobrog goriva još i svakovrstne sitne gradje i time pokriva veliki dio potreba našega seljaka oko ogradjivanja vrtova, letve i prut, kolje za vinograd itd. Pa kad seljak sve to iz prorede dobiti može nije onda prinužden praviti šumsku štetu. Ova toli važna operacija u mladih šumah, koje 30. godinu prekoračile nisu, ne može se povjeriti seljaku, već se u tu svrhu moraju doprinieti žrtve, pak taj posao s vještim radnici pod velikim nadzorom uz plaću provesti. U tu svrhu preliminirane su u pojedini gosp. jedinicah svote prema izkustvu računajući popriečno od rali 1 fr. 50 nč. 421 |