DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dio šumarstvom u cilju obnove naše zemlje poslije rata. Velika je ovdje zasluga naših starijih šumara, a naročito Josipa Radoševića, jer je on kao odličan stručnjak — znao podmiriti tadašnje goleme potrebe na drvu a da šume ne budu upropaštene. Najveći doprinos u obnovi naše zemlje dale su šume iz Slavonije i Gorskog Kotara. Ipak su te šume ostale u dobru stanju i danas se njima ponosimo, premda su iz njih posječene stotine i stotine hiljada kubičnih metara drva. Tu je odigrao važnu ulogu Josip Radošević, jer je znao i htio reći do koje mjere se mogu koristi naše šume i kada se mora prijeći na normalnom gospodarenje. Dakako, da se to nije radilo bez plana i bez računa. Što više, odmah poslije rata provedena je u Hrvatskoj »Inventarizacija šuma« pod rukovodstvom načelnika Josipa Radoševića. U svom odjelu tadašnjeg Ministarstva okupio je vrsne šumarske stručnjake: D. Gjukića, I. Lončara, M. Majnarića, I. Navratila, Z. Perca, B. Kraljića, D. Klepca, A. Horvata i druge, koji su pod njegovim rukovodstvom u kratkom roku izvršili inventarizaciju šuma SR Hrvatske i tako utvrdili stanje šumskog fonda na temelju kojeg su se izrađivali planovi sječe poslije rata. Nakon te tzv. brze inventarizacije, pristupilo se redovnim taksacijskim radovima kojima je opet rukovodio Josip Radošević. Kad je zagrebački šumarski fakultet 1950. godine dobio od Izvršnog Vijeća Sabora SR Hrvatske određene šumske objekte u Slavoniji i Gorskom Kotaru za potrebe šumarske nastave i znanosti, Josip Radošević je na prijedlog našeg Fakulteta imenovan za direktora tih šuma. U svojstvu direktora, Josip Radošević, kao odličan stručnjak, pun iskustava i znanja a još uvijek snažan i čio prionuo je na novi posao oko organiziranja Šumskog gospodarstva zagrebačkog Šumarskog fakulteta. Kako su te šume imale 430 u prvom redu didaktičnu i pedagošku svrhu, direktor Radošević se punim žarom dao na praktičnu izobrazbu šumarskih kadrova, jer mu je uz redovitu dužnost povjereno od Šumarskog fakulteta da rukovodi terenskom nastavom, Na tom je području njegova inteligencija, oštroumnost, logičnost i lucidnost došla do punog izražaja. Radošević se znao približiti studentima, znao ih je zainteresirati za šumu i što je najvažnije inzistirao je na mjerenju. Njegova je zasluga da se od deskripcije šuma prešlo na mjerenje i dijagnosticiranje. Struktura sastojine, frekvencijske krivulje broja stabala, drvne mase, temeljnice i prirasti — to su bile veličine s kojima je on operirao i koje je usađivao u mlade studente. Generacije i generacije studenata upoznao je s radom na terenskoj nastavi, a kad su završili Fakultet, opet ih je čekao na praktičnom ispitu za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Tako je dao veliki prilog u izobrazbi šumarskih kadrova na čemu smo mu svi zahvalni i zbog čega ga se njegovi đaci rado sjećaju. Josip Radošević imao je veliki udio i u ostalim šumarskim aktivnostima. Izradio je prve gospodarske osnove za fakultetske šume, organizirao je izgradnju komunikacija, nastambi, meteoroloških stanica i dr. u fakultetskim šumama. Osim terenske nastave drug Josip Radošević bio je aktivni nastavnik na Šumarskom fakultetu. Redovito je predavao »Organizaciju šumarstva« a neko vrijeme »Uređivanje šuma«. Bio je član različitih stručnih komisija na Fakultetu i učestovao je uvijek u rješavanju najvažnijih pitanja i problema na zagrebačkom Šumarskom fakultetu gdje je u svojoj sedamdesetoj godini dočekao mirovinu. Josip Radošević bio je i aktivan društveni radnik te je, uz ostala, od početka 1950. do početka 1952. godine bio predsjednik najprije Šumarske sekcije DIT NR Hrvatske, a zatim Šumarskog društva NR Hrvatske. |