DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 9     <-- 9 -->        PDF

stva u toku dugog niza godina u proizvodnom procesu, a bez ikakvih svojih
koristi.. To što društvo zasad ne financira niti proizvodnju neposječenog
drvnog prirasta (već eventualno dozvoljava da se njome terete potrošači
posječenog drva) niti ne financira biološke dugoročne investicije — iako i
jedno i drugo ide u korist gotovo isključivo budućim generacijama — nepravedno
tereti šumarske radne kolektive, odnosno potrošače drva. Time ujedno
znatan dio živog i minulog rada šumarskih radnih kolektiva — ostaje
protuustavno neplaćeno. Stoga bi to trebalo svakako nekim načinom
riješiti. Smatramo da smo u tu svrhu ovime predložili dosta prikladan način.
To, da se nekom radnom kolektivu društveno onemogućuje
da ostvari svoje ustavo m zagarantirano pravo dobijanja osobnih dohodaka
prema živom i minulom radu, pa i ostvarenim rezultatima rada (mogućnost
svojedobne realizacije drva ni sada ni ubuduće nije u pitanju!) — predstavlja
u n i c u m u našem samoupravnom društvu!


D I S K U S I JA


— Navedeno pod toč. 1) i 2) predstavlja jednokratne dodatne osobne
dohotke (dijelove osobnih dohodaka) na biološke dugoročne netto nove investicije
koje je radni kolektiv autofinancirao i uložio ist e godine ili, eventualno,
prošl e godine. Ako se odluči to posljednje, onda se efikasnost
može provjeriti kolaudacijama uspjelih šumskokulturnih radova; u tom
slučaju bi se trebalo uložene investicije reducirati na uspjele šumskokulturne
radove. U našim uvjetima razumije se, trebalo bi eventualno reducirane
lanjske takve netto nove inevsticije revalorizirati u dinarima obračunske
godine. Ako se odluči ono prvo, financijski bi se stimuliralo samo autofinanciranje
ulaganja netto novih bioloških dugoročnih investicija, tj. minulog
rada radnog kolektiva, ali bez ikakve provjere efekata tog ulaganja.
To je s marksističkog stanovišta pogrešno, neekonomsko, jer sam minuli rad
nema vlastitu osobinu rađanja novih efekata (to je stanovište vulgarne buržoaske
ekonomije) već efekti nastaju tek onda kada ga radnici (živi rad)
prikladno upotrijebe! Prema tome, ako se efekti ulaganja minulog rada kolaudiraju
i tek tada uzmu za temelj navedenih dodatnih osobnih dohodaka
— riječ je faktično o dijelu osobnih dohodaka na temelju minulo g
rada. Ti osobni dohoci u tom slučaju imaju ekonomsko značenje, ali dosta
su grubo izračunati — na temelju samo jedne godine iza samog ulaganja
netto novih investicija!
Navedeno pod toč. 3) predstavlja mnogokratne osobne dohotke na temelju
minulog rada u toku niza godina postojanja u naturi i korisnog
djelovanja nekoć autofinaciranjem uloženih bioloških dugoročnih netto novih
investicija. Pri tom rješenju vodi se računa pri prvoj kolaudaciji o
uspjelim šumskokulturnim radovima (na isti način kako je navedeno u prethodnoj
stavci!) a u daljnjim godinama samo o postojanju u naturi i korisnom
djelovanju (stvaranju drvnog prirasta) nekoć auto financiranjem uloženih
bioloških dugoročnih netto novih investicija, pretvorenih u uspjele
šumske kulture. Razumljivo, svake godine financijski iznosi se trebaju revalorizriati
u dinare te godine. To rješenje je potpuno ekonomsko, a dijelovi