DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UDC: 331.214.7 : 630* (497/1).001/2 Sum. list 106 (1982): 453 UTVRĐIVANJE I RASPODJELA OSOBNIH DOHODAKA NA OSNOVI MINULOG RADA U ŠUMARSTVU PREMA ZAKONU O PROŠIRENOJ REPRODUKCIJI I MINULOM RADU Prof. đr Branko KRALJIĆ, dipl. ing. šum. šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. Nakon izlaska Zakona o proširenoj reprodukciji i minulom radu koji se čekao pet godina, autor ovim radom usaglašava svoj rad (objavljen u »Šumarskom listu«, broj 6—8/1982.) s novim zakonskim propisima. Oba autorova rada čine cjelinu. Očekuje se da će autorov prijedlog metodike utvrđivanja i raspodjele osobnih dohodaka na osnovi minulog rada pomoći pri usklađivanju samoupravnih općih akata (koji se odnose na tu problematiku) udruženog rada materijalne proizvodnje, pa i šumarstva i prerade drva, s novim zakonskim propisima. UVOD U Šumarskom listu broj 6—8. godine 1982. objavili smo naš rad pod sličnim naslovom (vidi literaturu pod 2). Taj rad smo sastavili nakon što smo pet godina čekali na najavljeni zakon o minulom radu. Taj zakon trebao je razjasniti i dopuniti niz ne jasnoća i nedorečenosti u vezi s oskudnim odnosnim odredbama Ustava (3, 4) i Zakona o udruženom radu (5). Objavljenim radom namjeravali smo detaljnije načeti tu problematiku i tako djelovati na tok sastavljanja očekivanog zakona, kao i na pokušaje prvih provedbi intencija Ustava i ZUR-a u udruženom radu, posebno šumarstvu. Četiri dana nakon što smo Uredništvu Šumarskog lista dostavili (sada već objavljeni) rad, objavljen je »Zakon o proširenoj reprodukciji i minulom radu« (Službeni list SFRJ broj 21, 1982, str. 612—627). Propisi tog Zakona stupili su na snagu 29. travnja 1982. i s njima treba uskladiti samoupravne opće akte najkasnije do 31. prosinca 1983. Prema tome, ukazala se potreba da i mi uskladimo naš objavljeni rad s odredbama navedenog Zakona (6). Pokazalo se da je naša prethodna obrada te problematike dobrodošla, jer je obuhvatila znatan i bitan dio odnosne problematike i tehniku kalkuliranja i raspodjele prvog dijela osobnih dohodaka na osnovi minulog rada iz minulih godina (ODmm). Ta bi tehnika inače znatno opteretila i komplicirala kompletnu razradu te problematike u smislu propisa novog Zakona (6). U ovom nastavku našeg već objavljenog rada (2) nećemo parafrazirati sve odredbe novog Zakona zbog ograničenosti prostora tiska. Te odviše detaljne odredbe čitalac mora säm proučiti čitajući studiozno novi Zakon. Pretpo 453 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 24 <-- 24 --> PDF |
stavljajući to, prelazimo »in medias res«, ali ćemo za svaki slučaj navesti glavne odredbe najrelevantnijih članova Zakona (6). NAŠ VEĆ OBJAVLJENI RAD KOJI JE USAGLAŠEN S NOVIM ZAKONSKIM PROPISIMA Naš već objavljeni rad (2) može se usaglasiti s naknadno objavljenim zakonskim propisima (6) tako da se novi zahtjevi u njega »ugrade« ovim redom: A) Utvrđivanje sumarnih osobnih dohodaka na osnovi minu1 o g rada (ODm): 1) To će se utvrditi najprije na temelju netto novih investicija (brutto investicije minus amortizacija), uloženih od strane samoupravljača (NNIV), tj. u šumarstvu od 1961. pa do pretposljednje godine (koja prethodi godini obračuna osobnih dohodaka). Taj prvi dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada iz minulih godina (ODmm) namijenjen je u tom razdoblju zaposlenim radnicima (R´), prema godinama njihova radnog staža u kojima su stjecali i ulagal i te netto nove investicije bez obzira da li su oni još zaposleni u godini obračuna osobnih dohodaka ili im je ranije prekinut radni odnos ali potonji do isteka roka utvrđenog samoupravnim općim aktom (član 78. Zakona). To će se utvrditi kako smo to opisali u našem već objavljenom radu (2). Prilikom utvrđivanja, odnosno odabiranja, odnosnog postotka p — uvažit će se kriteriji, koje Zakon traži u članu 61, 62. stavka 1. alineja 6, 65. Prema članu 61 sredstva za osobne dohotke po osnovi minulog rada radnici u osnovnoj organizaciji udruženog rada (OOUR-u) utvrđuju u okviru ukupnih sredstava za osobne dohotke — ovisno o povećanju dohotka koji je rezultat privređivanja društvenim sredstvima. Prema članu 62 stavka 1 alineja 6 radnici utvrđuju osobne dohotke na osnovi minulog rada ovisno o opsegu sredstava koja su raspoređena iz čistog dohotka osnovne organizacije za proširivanje i unapređenje materijalne osnove rada i rezultata ostvarenih u privređivanju investicijskim sredstvima (alineja 6). Prema članu 65, pri utvrđivanju osobnih dohodaka na osnovi minulog rada primjenjivat će se i ovi pokazatelji: D Iv S S S´ R ´ R pri čemu: A označuje akumulaciju, S označuje sredstva rada i poslovanja kojima osnovna organizacija samostalno raspolaže; D označuje povećani dohodak ostvaren privređivanjem investicijskim sredstvima (značaja proširene reprodukcije), S´ označuje društvena sredstva koja su uložena u razvoj materijalne osnove rada; Iv označuje ostvarena vlastita investicijska sredstva, R označuje broj radnika, u godini obračuna osobnih dohodaka. Pri navedenom utvrđivanju dolaze u obzir osobito drugi i treći pokazatelj. U navedene netto nove investicije ubrajaju se i vlastite investicije samoupravljača u proširenoj biološkoj reprodukciji. 454 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 25 <-- 25 --> PDF |
2) Zatim će se utvrditi drug i dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada (ODmp) na temelju sredstava rada i poslovanja kojima osnovna organizacija samostalno raspolaže (S) u godini obračuna osobnih dohodaka (posljednjoj). Taj dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada namijenjen je svima radnicima zaposlenima u toj godini (R), bez obzira na njihove godine radnog staža, a zbog minulog rada koji su ostvarili putem samoupravljanja efikasnim korištenjem svih društvenih sredstava raspoloživih u toj godini. Prilikom utvrđivanja tog drugo g dijela osobnih dohodaka na osnovi minulog rada, predlažemo da se utvrdi, odnosno odabere, znatno manji postotak p´, uvažavajući kriterije, koje Zakon traži u članu 61, 62. stavka 1 alineje 1, 2, 3, 5, članu 65. Sadržaj člana 61 već smo naveli, kao i člana 65; pri kojem treba uvažiti osobito prvi i treći pokazatelj. Prema članu 62 stavka 1, radnici utvrđuju osobne dohotke na osnovi minulog rada također ovisno o1 uspješnosti: a. u upravljanju poslovanjem (odlučivanjem o rekonstrukciji, modernizaciji itd. i podjeli rada) (alineja 1), b. u upravljanju kojim se pridonosi prilagođavanju djelatnosti uvjetima tržišta (alineja 2), c. u korištenju sredstava rađa (alineja 3) d. društveno i ekonomski svrsishodnog i racionalnog korištenja prirodnih i drugih uvjeta rada (alineja 5). U navedena sredstva rada i poslovanja ubrajaju se i zatečene šume, odnosno šumske sastojine. Budući da se one reproduciraju radom, mogu se izraziti u novcu, po vrijednosti. No, one »grosso modo« ne sadrže minuli rad (koji treba platiti) jer se pretežno u dugom razdoblju sjeklo više od drvnog prirasta (koji je efekt živog rada). Izuzetak čine samo ostvarene biološke netto nove investicije uglavnom u obliku pošumljivanja i šumskih melioracija te manjih sječa od drvnog prirasta. (Usporedi 1, str. 31—33.) Prema tome, ako treba voditi računa samo o uloženom minulom radu, »grosso modo« (s tim u vezi) ga u šumi nema; ali pri konkretnom šumskogospodarskom OOUR-u može ga biti u obliku navedenih bioloških investicija značaja proširene biološke reprodukcije drva koje još uvijek pozitivno sudjeluju u privređivanju. Taj minuli rad trebalo bi uzeti u obzir. O tome treba naknadno sastaviti posebna uputstva. B) Prva raspodjela sumarnih osobnih dohodaka na osnovi minulog rada (ODm) za određene namjene odnosno grupe radnika: 3) Zatim će se od sumarnih iznosa, navedenih pod 1) i 2), eventualno odvojiti , tj. odbiti , ovi dijelovi osobnih dohodaka na osnovi minulog rada, po principu uzajamnosti i solidarnosti: — dio za samoupravne fondove ili druge samoupravne oblike udruživanja sredstva za ostvarenje osobnih prava na osnovi minulog rada (član 68. stavka 3. Zakona), a obavezno dio za mirovine i druga osobna prava iz člana 59. točke 2. ZUR-a (član 7. stavka 2. Zakona); — dio za radnu organizaciju (član 67. Zakona); — dio za OOUR-e u sastavu drugih radnih organizacija (član 68. stavke 1. i 2. Zakona); |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— dio kojim se osigurava radna i socijalna sigurnost radnika, osobito za prekvalifikaciju i zapošljavanje (član 69. Zakona). Navedeni dijelovi odvojit će se u pravilu proporcionalno, tj. u istom postotku, od iznosa pod 1) i onog pod 2). Odbivši ih, utvrdit će se preostal i dijelovi iznosa 1) i 2) osobnih dohodaka na osnovu minulog rada. 4) Tako preostal i dio 1) tih sumarnih iznosa — ponavljamo — namijenjen je za raspodjelu radnicima (R´) koji su u minulim godinama stekli i uložil i netto nove investicije tj. prema njihovim godinama radnog staža, bez obzira da li su oni zaposleni u godini obračuna osobnih dohodaka (posljednjoj) ili im je već ranije prekinut radni odnos. Tako preostal i dio 2) tih sumarnih iznosa — ponavljamo — namijenjen je za raspodjelu radnicima (R) tj. svima koji su zaposleni u posljednjoj godini, bez obzira na njihove godine radnog staža, a zbog minulog rada koji su ostvarili putem samoupravljanja efikasnim korištenjem svih društvenih sredstava raspoloživih u toj godini. Dio pod 1) i dio pod 2) treba zatim razdvojiti na dva dijela: jedan za grupu radnika OOUR-a, a drugi za grupu radnika RZ (radne zajednice) koja redovito poslužuje viš e OOUR-a. Zbog toga joj svaki OOUR treba ustupiti stanoviti iznos svojih osobnih dohodaka na osnovi minulog rada, radi usluge odnosno poslova ili djelatnosti koje je obavila u odnosima slobodne razmjene rada i tako povećala dohodak OOUR-a. Apsolutni iznosi njoj namijenjenih osobnih dohodaka na osnovi minulog rada iz dijela pod 1) i iz dijela pod 2) odvojit će se prema kriterijima i odredbama članova 63, 70, 72, 80. Zakona. U članu 63. stavka 1. Zakona određuje se da se osobni dohoci na osnovi minulog rada za radnike u radnoj zajednici utvrđuju u skladu s opsegom, kvalitetom i vrstom rada kojim su u odnosima slobodne razmjene rada pridonijeli rezultatima privređivanja društvenim sredstvima, a ovisno o povećanju dohotka osnovnih organizacija materijalne proizvodnje s kojima ostvaruju slobodnu razmjenu rada, porastu društvene proizvodnosti rada odnosno povećanju društvenog dohotka. U članu 70. stavka 3. Zakona određuje se raspodjela osobnih dohodaka na osnovi minulog rada radnicima radne zajednice prema njihovom doprinosu koji svojim radom i upravljanjem zajedno s drugim radnicima dali uspješnom obavljanju usluga, odnosno poslova ili djelatnosti u odnosima slobodne razmjene rada i tako povećanju dohotka osnovnih organizacija materijalne proizvodnje, osobito proširivanjem materijalne osnove rada i efikasnijem privređivanju društvenim sredstvima, porastu društvene proizvodnosti rada odnosno povećanju društvenog dohotka (član 63). U članu 72. Zakona navedeni doprinos pojedinog radnika radne zajednice utvrđuje se mjerilima po kojima se vrednuje doprinos rezultatima u privređivanju društvenim sredstvima, u razdoblju u kojem je sudjelovao u privređivanju tim sredstvima. U članu 80. stavke 1. i 2. Zakona ponavljaju se odredbe iz člana 63. i 70, dodajući da se doprinos radne zajednice (iz člana 95. ZUR-a) utvrđuje osobito stvaranjem uvjeta za uspješnije odlučivanje u privređivanju društvenim sredstvima. U tim članovima odredbe se djelomično ili u cijelosti ponavljaju pa i dopunjuju, međutim ostaju uglavnom teško mjerljive i nedovoljno određene za praktičnu primjenu. 456 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Pri tome se možemo poslužiti onom tehnikom kojom bi se za grupu radnika radne zajednice odvojio određeni postotak od sumarnih kalkulativnih (startnih) osobnih dohodaka na osnovi živo g rada radnika te radne zajednice i to prema navedenim odredbama i kriterijima Zakona. Tako će se utvrđeni osobni dohoci na osnovi minulo g rada za grupu radnika radne zajednice rasporediti zatim na pojedine OOUR-e koje ta radna zajednica uslužuje, po pravilu upravno proporcionalno njihovim čistim dohocima. C) Druga raspodjela preostalih osobnih dohodaka na osnovi minulog rada na pojedine radnike: 5) Najprije treba iz preostalog dijela iznosa 2) odbit i pa dodijeliti pojedinom radniku ovako: a) Pojedinom radniku OOUR-a, čija je radna sposobnost za vrijeme trajanja radnog odnosa smanjena zbog razloga navedenih u članu 73. Zakona, dodijelit će se određen dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada. To će se učiniti u skladu s kriterijima utvrđenim društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumom koji je zaključila ili kojem je pristupila njegova osnovna organizacija. b) Pojedinom radniku, koji je dao znatan doprinos povećanju dohotka putem privređivanja društvenim sredstvima izumilaštvom, inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblikom stvaralaštva, dodijelit će se određen dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada. Time se ne dira u njegovo pravo na posebnu naknadu, ni u druga prava autorstva (član 74. Zakona). To će se utvrditi na temelju donijetih pravilnika o premijama. c) Pojedinom radniku OOUR-a koji je unaprijedio tehničku i tehnološku osnovu rada i time stvorio uvjete za racionalnije korištenje prirodnih, tržišnih ili drugih iznimnih pogodnosti, dodijelit će se određen dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada (član 75. Zakona). To će se financirati na teret ekstradohodaka zbog iznimnih pogodnosti ali za zapošljavanje, prekvalifikaciju i stručno usavršavanje radnika. d) Pojedinom radniku, dio njegovih ušteda u materijalu, sirovinama, energiji i drugih ušteda (član 62. stavka 1. alineja 4. Zakona), pa i dio povećanja čistog dohotka zbog individualne uspješnosti u korištenju sredstava rada (član 62. stavka 1. alineja 3. Zakona), dodijelit će se kao određen dio osobnih dohodaka na osnovi minulog rada. Navedeni dio ušteda, odnosno povećanja čistog dohotka, utvrdit će se na temelju donijetih pravilnika o premijama. D) Treća raspodjela konačno preostalih osobnih dohodaka na osnovi minulog rada na radnike-pojedince: 6) Napokon treba: — preostali dio iznosa 1) raspodijeliti na pojedin e radnika R´ koji su stekli i uložili vlastite investicije (NNIV), — konačno preostali dio iznosa 2) raspodijeliti na pojedin e radnike R koji su u posljednjoj godini obračuna osobnih dohodaka samoupravljali tj. privređivali raspoloživim društvenim sredstvima. 457 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Še/-fA VrMĐ/VAMJA / XASPODJLlL 0S03///// DO//ODAA/A A/A OS//OW /i/MULOG PADA A) (/ / 1/ r c// / /. &) O c/v oj / ć / (o /´reo s r đj e: Jj/z 2) 1 /? <=? Z (J V O J ///. I za OOC//? i za PZ za ooi/p zaPZ I —I I 1 I! I! CJ o& ö / t/ za poje I , L i 5/ 1—i T I I I P) Preosfe/o rsspoof/je//// na raa/r>//te-\ -p> o j e c/ / r> c e, c/pravno proporc/ona/no | . n///>ov/m osoön/m c/o6oc//r>a na osnov/ r _L zafiz za 00(/P 6/ 1 r u rado rac?n/c/-pq/ec//nc/ /?´ nac/n/c/´-po/fcf/nc/ P /z m/ni///f> poof/na u pos/Zeđnjoj $oc//n/ prema raonom s/azc čez oćz/ra /7a rađn/ s/až |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 29 <-- 29 --> PDF |
To će se izvršiti (kako smo to opisali u našem već objavljenom radu) upravno proporcionalno ostvarenim osobnim dohocima na osnovi živo g rada pojedinih radnika (član 71. stavka 1. Zakona). Te osobne dohotke na osnovi živo g rada treba utvrditi na temelju odnosnih propisa ZUR-a, društvenog dogovora, samoupravnih sporazuma, ugovora i pravilnika. U tom slučaju, oni radnici koji su dali veći doprinos putem živo g rada redovito su dali i veći doprinos putem minulo g rada! Postavlja se pitanje da li je uopće moguć e da neka grupa radnika ili pojedini radnik radi dobr o u tekućem (živom) radu, a loš e u minulom radu (privređivanje netto novim investicijama, odnosno investicijskim sredstvima ili društvenim sredstvima rada i poslovanja). Nezamislivo je da se to događa u stvarnosti! Ako je ipak grupa radnika ili pojedini radnik pri minulom radu pod bacio, ili se osobito iskazao prema razini njegova tekućeg (živog) rada, samo u svrhu adekvatne raspodjele osobnih dohodaka na osnovi minulog rada — mogu mu se razmjerno smanjiti ili povećati njegovi kalkulativni osobni dohoci na osnovi tekućeg (živog) rada. Da bi metodika utvrđivanja i raspodjele osobnih dohodaka na osnovu minulog rada (ODm) koju smo u ovom radu predložili bila jasnija, prilažemo »SHEMU UTVRĐIVANJA I RASPODJELE OSOBNIH DOHODAKA NA OSNOVI MINULOG RADA« u kojoj veličine iznosa tih dohodaka nisu prikazane u realnim razmjerima. Unijete brojke u shemi odnose se na točke koje smo naveli u tekstu ovog rada. ZAKLJUČAK Uspoređujući naš prvi objavljeni rad (2), kojeg je problematika ista kao i ovog drugog, možemo zaključiti: a) Naš prvi rad (stvarno) se odnosio samo na minuli rad koji je definiran u obliku netto novih investicija (brutto investicija minus amortizacija), stečenih i uloženih od samih samoupravljača, koji se još koriste u godini obračuna osobnih dohodaka dajući dodatni dohodak, čisti dohodak i akumulaciju. Odnosio se dakle na sadržaj člana 62. stavka 1. alineja 6. i člana 70. stavka 2. alineja 3. Zakona. Te nove investicije stečene su i uložene od strane samoupravljača u minulim godinama, tj. u šumarstvu od godine 1961. pa do (u pravilu) pretposljedne godine, a u posljednjoj godini obračuna osobnih dohodaka još daju pri njihovu korištenju pozitivne financijske efekte. Od tih efekata, jedan dio pripada radnicima u obliku osobnih dohodaka na osnovi minulog rada iz minulih godina (ODmm) i to kao naknada za privređivanjebudući da su oni te netto nove investicije stekli i uložili do pretposljednje godine. Taj dio im pripada po radnom stažu ulaganja tih sredstava bez obzira da li su u radnom odnosu ili je on prestao do roka utvrđenog samoupravnim općim aktom. Naprotiv, rad u korištenju tih i drugih društvenih sredstava, sa moupravljanju i privređivanju njima, smatrali smo oblicima dijela živo g (tekućeg) rada. Stoga bi radnicima zaposlenim u posljednjoj godini obračuna osobnih dohodaka za to pripadali sam o osobni dohoci na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 30 <-- 30 --> PDF |
osnovi živog (tekućeg) rada. Tä suvremeni živ i rad je jednostavno nije moguće zamisliti bez korištenja minulog rada (u uvjetima našeg udruženog rada bez društvenih sredstava); što bi, dakle, inače preostalo da se tretira kao živ i rad, koji uzrokuje osobne dohotke na osnovi živo g rada?! b) Zakonski propisi, koji su naknadno objavljeni, definirali su minuli rad znatno šire. Oni su obuhvatili u njemu ne samo materijale, sirovine, energiju i si. nego i korištenje te samoupravljanje i privređivanje ne samo »vlastitim« nego uopće zatečenim ukupnim »društvenim« sredstvima. To posljednje treba biti izvor osobnih dohodaka na osnovi minulog rada svi h radnika zaposleni h u (posljednjoj) godini obračuna osobnih dohodaka, iako navedene korištene netto nove investicije možda nisu svojim radom ni stekli ni uložili u privređivanje. c) Prihvaćajući nove zakonske propise, bez diskusije i kritike, predlo žil i smo da se u vezi s navedenim pod a) primijeni postotak p na »vlastite« korištene netto nove investicije, a u vezi s navedenim pod b) da se primijeni znatno niži postotak p´ na sve korištene »društvene« investicije, odnosno sredstva. Naime, smatrali smo da je mnogo teže steći i uložiti »vlastite« netto nove investicije (»otkidajući ih od svojih ustiju«) nego zatečena »društvena« sredstva koristiti i njima samoupravljati i privređivati, zbog čega radnici ionako dobijaju osobne dohotke za živ i (tekući) rad. Međutim, o tome treba sama osnovna organizacija udruženog rada doni^ jeti mjerodavnu odluku tako da se drži zakonskih propisa te odnosnih društvenih dogovora, samoupravnih sporazuma, ugovora. d) Metodika koju smo u ovom radu predložili prema novim zakonskim propisima — nužno postaje mnogo kompliciranija od one koju smo predložili u našem prvom radu (2). To svakako ne predstavlja prednost za njenu uspješnu primjenu u našoj sadašnjoj praksi.. e) Novi zakonski propisi (6) nisu uvijek potpuno jasni. Ne jasnoće se mogu izbjeći pomoću autentičnih razjašnjenja, uredaba, pravilnika i si., čemu će pridonijeti i ovaj naš prilog. f) Oba naša rada o toj problematici, zajedno, čine cjelinu. Smatramo da će ona pružiti stanovitu pomoć u našem udruženom radu u materijalnoj proizvodnji, pa i šumarstvu i preradi drva, pri njihovim prvim koracima primjene odnosnih novih zakonskih propisa u njihovim samoupravnim općim aktima. Razumljivo, računali smo s tim da će mnoge pojedinosti trebati još naknadno autentično razjasniti, odnosno adekvatnije riješiti.. LITERATURA 1. Kraljić , B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb, 1952, str. 1—802 + I—XXI s 11 tabličnih priloga. 2. Kraljić , B.: »Utvrđivanje osobnih dohodaka na temelju efekata minulog rada d njihova raspodjela na pojedine radnike u šumarstvu«, Šum. list, 6—8, 1982, str. 221—229. 3. »Ustav SFRJ«, Službeni list SFRJ broj 9/1974. 4. »Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974. 5. »Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb, 1976. 6. »Zakon o proširenoj reprodukciji i minulom radu«, Službeni list SFRJ broj 21/1982. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Prof. dr Branko Kraljić: Sum. list 106 (1982): 461 Bestimmung und Verteilung persönlicher Einkommen auf Grund der vergangenen (materialisierten) Arbeit laut des Gesetzes über die erweiterte Reproduktion und die vergangene (materialisierte) Arbeit Zusammenfassung Nach der Veröffentlichung des neuen Gesetzes über die erweiterte Reproduktion und die vergangene (materialisierte) Arbeit das fünf die Jahre erwartet wurde, schägt der Verbasser die Methodik für die Bestimmung und die Verteilung der persönlichen Einkommen auf Grud der vergangenen (materialisierten) Arbeit vor, und bringt auf diese Weise seine früher publizierte Arbeit über diese Problematik in Einklang mit ensprechenden neuen Gesetzvorschriften. Im Sinne neuer Vorschriften behandelt der Verfasser seinen Vorschlag folgendermassen: A) Bestimmung der summarischen persönlichen Einkommen auf Grund der vergangenen (materialisierten) Arbeit B) Erste Verteilung der summarischen persönlichen Einkommen auf Grund der vergangen (materialisierten) Arbeit für bestimmte Zwecke, bzw. für die Arbeitergruppen C) Zweite Verteilung der übriggebliebenen persönlichen Einkommen auf Grund der vergangenen (materialisierten) Arbeit an einzelne Arbeiter D) Dritte Verteilung der zuletzt übriggebliebenen persönlichen Einkommen auf Grund der vergangenen (materialisierten) Arbeit an einzelne Arbeiter. Neben dem Text gibt der Verfasser auch ein entsprechendes Schema der vorgeschlagenen Methodik. In den Schlussfolgerüngen erklärt der Verfasser die Unterschiede zwischen seiner ersten publizierten Arbeit und dieser, in Einklang mit den Gesetzvorschriften gebrachten Fortsetzung und schliesst dass beide Arbeiten eine Ganzheit darstellen. |