DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 33 <-- 33 --> PDF |
(JDC: 631.543 : 633.88 : 581.5 Šum. list 106 (1982) : 463 REZULTATI ISTRAŽIVANJA O PRILAGOĐAVANJU NEKIH VRSTA LJEKOVITIH BILJAKA NA PROMJENJENE EKOLOŠKE UVJETE Dragomir BRKIĆ, prof. biol. Doc. dr Ljuba BARBALIC Zavod za farmaceutsku botaniku Farmaceutsko-biokemij skog fakulteta u Zagrebu, Šrotova 39 SAŽETAK. U botaničkom vrtu ljekovitog bilja »Fran Kušan-« Zavoda za farmaceutsku botaniku FBF-a vrše se pokusi adaptacijei introdukcije ljekovitog i potencijalno ljekovitog našeg autohtnogbilja. Svrha tog rada je u tome da se doprinese rješavanju problematike uzgoja tog bilja u većim razmjerima, kako bi uzgoj zamijenio sabiranje a time se sačuvala naša flora i povećao broj radnih organizacija koje se sabiranjem bave kao dodatnim izvorom prihoda. U našem dosadašnjem radu razmatrali smo proces adaptacijeoko 70 biljnih vrsta i ispitivali njihovu vitalnost u njemu, odnos prema reakciji tla, sadržaju karbonata u njemu, te djelomično na klimatske faktore. Postignuti rezultati ukazuju na vrste čija adaptilnost na uvjete navedene u radu zadovoljava te mogu doći u obzir za uzgoj u takvim prilikama, dok se neke vrste ne mogupreporučiti. Također je ukazano na uočene amplitude obrađivanogbilja u pogledu reakcija tla i sadržaja karbonata, što može povećati mogućnost uzgoja i pridonijeti rajonizaciji naših područja u te svrhe. UVOD Već je prije tridesetak godina prilikom osnivanja botaničkog vrta Zavoda, njegov osnivač, prof. Fran Kušan isticao da vrt osim obavljanje svoje znanstveno-nastavne funkcije mora služiti i istraživanju problema adaptacije i introdukcije ljekovitog bilja. Gledajući sa stručne strane ta su pitanja u botaničkom vrtu stalno prisutna, jer su vezana za uspješan razvoj bilja koje se u njega unosi, a bez znanstvenog objašnjenja otežano je njihovo racionalno rješavanje. Rad na tom području pomoći će danas razvoju uzgoja traženog ljekovitog bilja u zemlji i inozemstvu. Uzgojem će se smanjiti sabiranje ljekovitog u prirodi, jer se već sada očituje smanjenje tog biljnog fonda, a za neke vrste ugrožava njihov opstanak, a osigurati potrebna sirovina za farmaceutsku industriju. Pored toga realno je pretpostaviti, da bi zainteresirane organizacije postigle uzgojem i veći financijski efekat. 463 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Naša istraživanja koja se vrše na terenu i u botaničkom vrtu imaju za cilj ustanoviti neke ekološke amplitude ljekovitog i potencijalno ljekovitog bilja, koje bi mogle poslužiti kao parametri njegovom racionalnom uzgoju. Zbog toga je pri uzgoju bilja ispitana reakcija tla, količina karbonata u tlu i praćeni su neki klimatski faktori, a kao kriterij uspjeha uzgoja vrednovana je vitalnost bilja po Braun-Blanquetu. OBJEKTI RADA I NJEGOVE METODE Ovim radom obuhvaćeno je 68 biljnih vrsta podijeljenih u četiri grupe i prikazanih tako na tablicama. Trećina njih uzgajano je bar desetak posljednjih godina na svom stalnom mjestu u vegetacijskom dijelu vrta. Ispitivani parametri, kojima su se one pretežno prilagodile vidljivi su iz podataka u tablici 1, prikaza klima te ostalih navedenih uvjeta. Osim zatečenih biljnih vrsta, tijekom proteklih godina sabirane su na prirodnim staništima i prenošene u vrt biljke s odabranih lokaliteta sjevernog Velebita, eumediteranskog dijela Istre, Medvednice, Hrvatskog zagorja i drugih područja. U tabl. 2. navedeni su podaci o biljkama koje su u pokusnom uzgajanju i već pokazuju rezultate procesa adaptacije a u tabl. 3. one vrste koje pokazuju minimalne znakove adaptacije. U tabl. 4. svrstane su biljke koje nisu ispitivane istim načinom kao ostale, ali su pružile indikativne podatke o učinku klime na njihovu vitalnost. Pri istraživanju adaptabilnosti u ovoj fazi bilo je potrebno uzeti u obradu razmjerno veći broj svojti ljekovitog i potencijalno ljekovitog bilja, koje je često čak i suprotnih ekoloških zahtjeva. Takva obrada omogućava odabiranje najprikladnijih objekata koji se onda mogu podvrći intenzivnoj obradi. Eksperimentalni uzgoj provodio se u tri faze: I faza: Oporavak biljke od oštećenja prilikom prenošenja (smanjivanja fotosinteze i adekvatan supstrat), koja se provodi prema karakteru i stanju biljke u otvorenom ili zatvorenom prostoru. U toj fazi često je pod sličnim uvjetima obavljano i vegetativno razmnožavanje bilja. II faza: Kontrolirani uzgoj u klijalištima koji je bitan dio adaptacije bilja, a ujedno i najpogodnije vrijeme za uočavanje njegovih ekoloških amplituda, jer se tu faktori mogu u velikoj mjeri po volji mijenjati. III faza: Uzgoj na otvorenom, bez naročite njege i u uvjetima koji su povoljni za lokalitet na kojem je vrt smješten. Tu biljka dovršava proces adaptacije koji se već odvijao u klijalištima. To je odlučujuća faza prilagođivanja biljke. Kod jednog dijela ispitivanog bilja već je ranije provedena. Vitalnost kao mjera stupnja adaptacije ocjenjivanja je kriterijima po Braun-Blanquetu, a aktualna reakcija tla određivana je u vodenoj suspenziji uzoraka uzetih iz dubine 5—10 cm, odnosno područja korijena, pH-metrom s kombiniranom elektrodom. Kalcij ev karbonat i dolomit određivani su u istim uzorcima tla Scheiblerovim kalcimetrom. Klimatski podaci dobiveni su mjerenjima u samom vrtu. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Supstrat za uzgoj bilja u klijalištima priređen je u raznim omjerima od kompostirane zemlje, ilovastog tla iz samog vrta i pijeska, relativno bogat hranjivima te pretežno jedva do slabo alkalične reakcije, koja se u većini slučajeva s vremenom pojačava. Botanički vrt ljekovitog bilja »Fran Kušan«, u kojem se obrađuje bilje navedeno u tablicama, smješten je na kraju jednog ogranka Medvednice na nadmorskoj visini od 195 m. Teren je blago nagnut, od 0 do 17°, zapadne ekspozicije. . Tlo je ilovača, neutralne reakcije i siromašno kalcijevim karbonatom. Klimatske prilike, na osnovu podataka mjerenja od 1966. do 1974. godine, karakterizirane su ovim podacima: Srednja dnevna temperatura zraka 11,1* C Srednja temperatura zraka najhladnijeg mjeseca (I) — 0,5° C Srednja temperatura zraka najtoplijeg mjeseca (VII) 20,8° C Srednja minimalna temperatura zraka najhladnijeg mjeseca — 2,7" C Srednja maksimalna temperatura zraka najtoplijeg mjeseca 26,4° C Najviša apsolutna temperatura zraka (7. 8. 1971.) 34,9° C Najniža apsolutna temperatura zraka (12. 01. 1968.) — 17,4° C Srednja godišnja relativna vlaga zraka 74,0% Srednja godišnja naoblaka (0—10) 6,6 Srednji godišnji broj vedrih dana 37,0 Srednji godišnji broj oblačnih dana 149,0 Srednja godišnja količina oborina 892,0 mm Srednji godišnji broj dana s rosom 155,0 Ovi klimatski uvjeti bitni su za bilje navedeno u tabl. 1. tj. koje se već niz godina uzgaja na otvorenom. Bilje koje se eksperimentalno uzgaja u klijalištima tj. u početku prve faze adaptacije izloženo je bitno različitim mikroklimatskim uvjetima, ali: se oni tokom uzgoja postepeno približavaju uvjetima koji inače vladaju u vrtu. Potencijalna vegetacija ovog područja je šuma hrasta kitnjaka s grabom — Querco-Carpinetum croaticum Horv. Za adaptaciju bilja na uvjete novog staništa važan je klimatski faktor. U 1978. i 1979.-oj godini vršena su mjerenja temperature zraka na visini od 2 m iznad tla. Naročito se pazilo na zimsko razdoblje nakon kojeg su zabilježena indikativna oštećenja na uzgajanom bilju. To oštećenje prouzrokovano je hladnim valom u prvom tjednu siječnja 1979.-e godine zajedno sa snježnim pokrivačem od 3 do 7 cm koji je mjestimično nestao. Za to razdoblje navodimo minimalne dnevne vrijednosti temperature jer su one odlučujuće u zimskom periodu. Značajno je da su minimalne dnevne temperature posljednjih deset dana prosinca 1978. bile od —1,2 do 7,0 ° C, nakon čega je uslijedio nagli pad od 16° C u jednom danu (1. 1. 1979.), te prvih sedam dana siječnja 1979. s minimalnim dnevnim temperaturama konstantno između —10,1° C i —13,8° C. Kao posljedica takvih uvjeta od smrzavanja, odnosno fiziološke suše, u raznom su stupnju bile oštećene prije svega mediteranske, ali i ostale ljekovite vrste koje navodimo, jer je to indikativno za njihovu sposobnost adaptacije, odnosno uzgoj: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 36 <-- 36 --> PDF |
o a c/l OÖ o o ps | o 0 \ \ 0 i o *-*_ r o I O ^ " ( N rt Oi—t *-i *-1 ( N f O**** * vO^ O m vo * r*^ O T}-^ a # rj-^ lf> rO <—t oC ^ rt d O OO »-^ \ 0 o »—i ^ <7\ r o CN^ ©" rt* L ´51 ft3 \0 o^ l > 0 0 t > r** 0 \ h Os^ N IO hCO r*" 0O^ t> " ^ *o ©_ ©_ od" cd" °°L. ^ *** Q. ´H ""l. t-T tC [C co" t^i>~ rt bfi tu 60 O L> N 3 i fNrOfNrtrt^H CNrOrt(NrtrtfN)rtr^^-i(Nr t r*i *-< r* C*t I ,-H M (U :r>O rt+ « ™ (U cn -—j 01 tu Š ftrt " j 3 o> tu ft < H 3 ^f^rH^^^HfSi-irotNtNrt L < OJ U) tfl 33 Cl > T 3 tL) s_ Ü pSi rt>M tu ft < < tu 3 3 i n rt rt MO Ö 4 rt 0Ü ( N rt ! w rt oo rt o\ > i-H O . „ Š | N5 3L > oi eE rt rn O O ^a rS ft C o N > ,2 o E 3 > rt CQ > o tu M s o t/3 1 tr t i G ns .3 Ö "§ rt ft ´§ JI 3 u rt IH u 3 ft o 3 ft J « rt tu cu a p Ö cd ^b .y 3 E a j tu -J J L 1 J 3 ü rt E rt ja u -3 M 3 t/) G d o IH a tu a o a t/j o i—i 0 5 3 O G u E rt rt bo S «i O (H 2 "Š H3 rt s IH a 43 H 0 « ft 3 Q M >> rt ft i 6 rt rt o IH .2,2 ft "3 t u tfl rt II ft s o a osj os u >-l Ä I t/3 I H 2 cu I .& rt HG 2 CJ e CU rt 6 rt -G UG< X> i3 °b =, (A) tu ´G P< tu « ° "3 0» L "° «´S « M O U tn O I E ft K 0) 1-1 >N N l i tu ^ "Ö JO rt rt u t« u tu w PH + o M C/D |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 37 <-- 37 --> PDF |
§; W ^ Ifl N CO vo in ^H ON *} _, es fN H 0 « in e> vq_ in i?; o <-H TO_ OO m 3 oo CO CN, -H cs* *-T o" ro O o 3-a vo O, TO IO (N O ro u\ 0\ CvJ vq^ vo" r^ vo c- r-^" so r-~ in vo" IT) CM OO rt °,- *. IO "* ro vO * r-* oo TO r-" 0 M ro -H ^ ro (N —< -H D. n *> —H ro ~H ro ^ ^* *-i >e/> O «*) H (N o es +-> § » 1) . & TO a U B es .sag g E *-> o *^3 fi es in O O .´J 0 o ^8 > 0 in -S eu ro L >F-4 0 3 S -H 3 3 o a > -" 3 es to n 22 c cj" a bn 8:8. > w B o 8 I a a « ft E I Ia i i ll t/> 3 Id 3 E 3 . g J es "-J es Cfl eS i es w C0 »—J O 1 & CD J a -as bo ^ 8 .2 O 3 _cs (U 3 « li es ej > 3 es J CS (X i B S ,L? CS ´S ej o O E E o es o IH ´1 -1 3 tu +3 3 es es 3 es > U CD 3 a B 3 s § es es CO Q fcVt svi ´3 IS vT) 3 3 J8 ´S o< ´C ´G ´o 3 ,ß _rt 2 03 T3 o o eu J as "3 ctj "čej cS O 0 E & CS tt I 3 o a, > :> > Ü z |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 38 <-- 38 --> PDF |
0 nin 3 -M (8 H o a X)0 3 ^_ j o1/1 in qin in os CM * ,_|CO CN *-H * H CM oo NO ^H **ON CN C I N O o — C I CM CM i n CM i n NO ~^ i n *""i es o\ f- m »-H C j < N m O U eo o rt U n t—, l> oo NO NO NO NO" o . i n O N NO" i n oo 3 (Tt 00 NO_ o \ i n CM_ i n i n i n i n aa N 1 3 ON r -r-" oo 0 0 r—" "1 s0-NO r-" i n -** I-H f l f S rt —I ,-, r o t—i *—t *—I i—i i—i *-< r o O 3 o o S-! 03 M N 3 > 3 N ffl rt H rt § 2 .§ 1 P i <" a 03 a 03 1 03 03 1 3 .a AS 0 o ft N 3 ; M 03> « o E ´ o <3 03 t —1 a) +- ft 8 i> 03 IS o E o 03 IS 0 o1 > a) s & s 3 to 5 -D m d a° S CQ 3 Ä J J W cJ3 fe S o 06 5I > 03 B CQ 3 o3 3SUC 1) a C o 2 eg b s 2 Sä .u m fa s ^-^ d w oj U u tH Ü s rte o 3 0J) B rt CO C3 C) 3 H´ n n 1 tyi 3 B ^3 ^ ^ 03 j U ö T3 03 S ´S. s> 1 3 03 > 03 | | 3 ´Ü 33 B 03 U U O Ift 1 tn S 3 J d3 ´B 13 03 ft B 03 J3 O -B o -B ^ 03 —< CO 3 ä ft ft o3n3 03 as 3 S 3 S a B BB "3 o3 § ´8 g § CO E 3 fi 13 E 3 3 ftÖEI M CQ |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tablica 5 Biljna vrsta Oštećenje Salvia officinalis L. 30% Salvia officinalis L. f. pallida Pant. 60% Teucnium flavum L. 50V« Marrubium vulgare L. 75% Marrubium incanum Desr, 25»/» Satureja montana L. 25% Satureja subspieata Vis. 50% Spartium junceum L. 30% Ulex europaeus L. 75% * Valeriana officinalis L. 25% * Valeriana sambucifolia Mikan f. 50% Atropa belladona L. var. lutea 75% * bez snijega Procjena oštećenja odnosi se na količinu smrznutih nadzemnih dijelova, odnosno postotak uginulih primjeraka. ZAKLJUČAK Promatrajući rezultate ispitivanja izložene u tablicama može se zaključiti slijedeće: Tablica 2. Male promjene u vitalnosti obrađivanih biljaka ukazuju na stabiliziranost njihovih procesa adaptacije. Može se uočiti da su se neke biljke zaustavile na određenom stupnju adaptacije i usprkos dovoljnoj starosti više ga ne prelaze. Tako se npr. kvarnerska Iris germanica L u uvjetima zasjene i blago kiselog tla razmnožava samo vegetativno. Ephedra fragilis Desf. subsp. campylopoda također godinama vegetira bez cvatnje, dok Juniperus oxycedrus L. postiže dobar uzrast, ali ni on ne plodonosi. Takve vrste ne mogu se preporučiti za uzgoj na područjima i lokalitetima sličnih karakteristika kao što je botanički vrt »Fran Kušan«. S druge strane, niz vrsta s ocjenom vitalnosti 1, pa i neke (kod kojih se traži biomasa) s ocjenom 2, mogle bi se, s biološke strane gledano, uspješno uzgajati u sličnim uvjetima. Karakteristično je za uzgoj bilja u samom vrtu između ostalog i to brdske i planinske vrste adaptiraju u većem postotku nego mediteranske. Niske temperature povezane s većom vlagom očito su kod mediteranskih vrsta jači ograničavajući faktor, nego što su to ljetne suše ili smanjena insolacija kod planinskog bilja (navedimo samo neke od mnogih činilaca uzgoja). Tablica 3. i 4. Kod tih je biljaka već očit pravac procesa adaptacije premda još nije dovršen. Poslije 2 do 4 godine eksperimentalnog uzgoja biljke su se izdiferencirale na one koje napreduju i one, koje se uz ovaj tretman nisu mogle adaptirati. Naš cilj i nije bio da ih specijalnim tretmanom što dulje održavamo na životu, nego da ih postepeno privikavamo na uvjete kakvi postoje kod slobodnog rasta u vrtu, što će biti slijedeća faza i definitivna provjera njihove adaptiranosti. U tablici 3. smo zbog usporedbe unijeli i vrijednosti pH te kalcijeva karbonata s autohtonih staništa tih biljaka na Velebitu. Razlika u vrijednostima |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 40 <-- 40 --> PDF |
ukazuje na značajnu činjenicu da biocenotski optimum nekog faktora ne mora za određenu vrstu biti isti kao i njen fiziološki optimum. Neke velebitske vrste s kiselih supstrata u monokulturnom eksperimentalnom uzgoju uspijevaju i na neutralnim, pa čak i blago alkaličnim supstratima; kao npr. Geranium silvaticum L., Polygonatum verticillatum (L.) All., Rubus saxatilis L., Trollius europaeus L. Takvi pokazatelji mogli bi proširiti mogućnost uzgoja ljekovitog bilja i utjecati na rajonizaciju naših područja u te svrhe. LITERATURA 1. Bal ab as et al. (1965): Introdukcija lekarstvennih, aromatičeskih i tehničeskih rastenii. Moskva—Lenjiiingrad. 2. Bertović , S. (1975.): Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u Sjevernom Velebitu. Anali za šumske pokuse XVIII. 3. Bertović , S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica VII/2. 4. Braun-Blanquet , J. (1964): Pflanzensoziologie. Wien—New York. 8. Degen, A. (1936—38.): Flora velebitica. Budapest. 6. Ellenberg , H. (1978.): Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen. Stuttgart. 7. Fiori , A. (1923—29.): Nuova flora analitica d´Italia. Firenze. 8. G a r d n e r, W. (1972.): Soil Physics. New York. 9. Gračanin , M. (1951.): Pedologija III. Zagreb. 10. Hayek , A. (1923—33.): Prodromus florae peninsulae balcanicae, Berlin. 11. Heeger , E. F. (1956.): Handbuch des Arznei- und Gewürzplanzenbaues mit Drogengewimnung. 12. Horvat , I. (1963.): Šumske zajednice Hrvatske — posebni otisak iz Šumarske enciklopedije II. JAZU Zagreb. 13. Kirigin , B. (1966.): Klimatske karakteristike Velebita. Naše planine 5—6. Zagreb. 14. Larher , V. (1978.): Ekologija rastenii. Moskva. 15. Stepanović , B. et al.: Gajenje lekovitog i aromatičnog bilja. Beograd. 16 : Botanical Garden of the Pharmaceutical Faculty in Zagreb. Delectus seminum. Zagreb, 1958. Investigation Results About Adaptation of Some Medicinal Plant Species to the Changed Ecological Conditions Summary The experiments on üor autochtonic medicinal plants adaptation and introduction are being carried out in the botanical garden of medicinal plants »Fran Kušan« of the Department for Pharmaceutical Botany at the Faculty of Pharmaceutics and Biochemistry. The aim is to contribute the planting of such plants to the greater exent, rather than collecting them in the nature, and by this way to save our flora. We also hope to encourage different firms engaged in planting to develope their work in this field as one more possibility of extra income sources. We have benn examining the process of adaptation of 68 species of plants, i.e. their planting vitality in regard to soil reaction, the concentration of carbonate in the soil and partly climatic conditions. The results obtained distinguish the species which can be adapted from the others that can not be planted under given conditions. The amplitudes concerning the soil reaction and the carbonate concentration are given in order to increase the planting possibilities and help the area categorization. 470 |