DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 75 <-- 75 --> PDF |
REVUE FORESTIfcRE FRANNumćro special 1981 Sastavni dio pojedinog godišta časopisa »Revue forestiere francaise« je i posebni svezak (numero special) posvećen nekoj značajnijoj temi. Poseban broj za 1981. godinu prema intencijama Uredništva trebao je obraditi »suvremene teorije i praksu proređivanja visokih šuma listača s ekološkog, uzgojnog, ekonomskog i administrativnog stanovišta«. No to je, kako navode urednici J. Guillard i J. Parde, samo djelomično uspjelo te ovaj svezak R. F. R. sadrži, »zahvaljujući razumijevanju odličnih autora, ... široku panoramu, od Quebeca do Jugoslavije, rezultate uzgajanja visokih šuma listača«. U ovom svesku od 160 stranica nalaze se prikazi: — o razvoju i suvremenoj primjeni selektivne prorede po Schädelingu (J. Ph. SCHÜTZ, prof, ficole Politechnique Federale, Zürich), — o njezi hrastovog i bukovog mladika (J. LANIER, prof, ficole National du Genie Rural, des Eaux et des Forets, Nancy), — o rezultatima istraživanja koja su obavljena od 1882. do 1976/80. godine na pokusnim plohama u državnoj bukovoj šumi Haye (J. PARDfi. direktor Stanice za uzgajanje šuma i proizvodnju koja je u sklopu Centre National de Recherches Forestieres, u suradnji s A. TISSERAND- om iz iste Stanice), — o glavnim rezultatima s pokusnih ploha u sastojinama hrasta lužnjaka navedenog Centra za istraživanje u šumarstvu (H. OSWALD), — o uzgajanju žute breze (Betulla alleghaniensis Britt.) u pokrajini Quebec (Kanada) od autora L. ROBITAILLE i M. ROBERGE iz Službe za istraživanja u šumarstvu Ministarstva za energiju i resurse odnosno Centra za istraživanja u šumarstvu u Laurentidesu, — o uzgajanju prebornih šuma ili sastojina sličnih prebornim u Belgiji (P. ROISIN, prof, na Faculte des Sciences Agronomiques de l´fitat, Glemboux), — o visokim šumama listača u Luxembourgu (P. DECKER, direktor Uprave za vode i šume Luxenbourga), — o uzgajanju šuma mediteranskih hrastova (R. MORANDINI, direktor Institute sperimentale per la selvicoltura, Arrezzo, Italija), — o odnosu, u Francuskoj, privatnih šumoposjednika prema visokim šumama listača (M. HUBERT, Institut pour le Developement Forestier, Paris), — o gospodarenju visokim šumama listača, u Francuskoj, u vlasništvu države i općina (P. MARTINOT — LAGARDE, tehnički direktor u Office National des Forets, Paris). U ovom je svesku i članak o gospodarenju s hrastovim šumama u Slavoniji, koji je, na zamolbu Uredništva R. F. R., napisao prof. D. KLEPAC*. U Pogovoru pod naslovom »Budućnost visokih šuma listača u Francuskoj« J. F. CARREZ, direktor šuma (u Parizu) konstatira, da se danas glavna pažnja posvećuje proizvodnji celuloznog drva ali, gle dajući u budućnost, do 2050. ili 2100 godine, za šumarstvo je jedini razumni izbor uzgajanje visokih šuma. O. Piškorić ZNANSTVENI RADOVI INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA ZVOLEN SR SLOVAČKA br. 33—1982. Ovaj svezak Znanstvenih radova izašao je pod naslovom »Progresivne metode rada u šumskim rasadnicima « , dakle tematski je svezak o istraživanjima metoda za unapređenje proizvodnje sadnica šumskog drveća. *) Prijevod ovog članka nalazi se u ovom broŠumarskog lista (str. 489). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 76 <-- 76 --> PDF |
L i p t ä k, J. i K r e j č i, E.: Dosadašnji razvoj, sadanje stanje i perspektive proizvodnje sadnica u Slovačkoj (str. 13—34) Najvažniji građevinski i organizacioni zahvat šumskog gospodarstva u Slovačkoj je preorijentacija rasadničke proizvodnje na rasadničke centre. U tom poslu pojavilo se mnoštvo problema o čemu neizravno svjedoči i činjenica, da je ova problematika od 1975. do 1980, godine razmatrana na tri zemaljske konferencije (od toga dvije s međunarodnim učešćem). To su: 1) o koncepciji razvoja rasadničke proizvodnje (1975 g. Spišska Nova Ves), 2) nove tehnologije u šumskim rasadnicima (1978 g. Hradec Kralove) 3) Tehnologija velikih rasadnika (1980 g. Košiće). Dalje je ostvareno pet monotematskih seminara za odabrane radnike istraživanja i prakse o najaktualnijim problemima, koje je organizirala potkomisija za rasadničarstvo i pošumljavanje odjela šumskog gospodarstva Čehoslovačke akademije, kao i brojni podhvati organizirani na razini poduzeća, šumskih uprava i si. Dosadanji tok preorjentacije je pokazao, da su njezini osnovi određeni pravilno te vrijede i nadalje. U skladu s modernizacijom rasadničarske proizvodnje u ČSR i inozemstv´u aktualizira se na osnovi najnovijih saznanja znanosti i prakse. Pokazalo se, da se prepreke uspjevaju savladavati samo zahvaljujući uskoj suradnji istraživanja i prakse u obje republike. Loefler, A.: Optimalizacija mineralnog prihranjivanja biljaka obične smreke (Picea abies Karst.) (str. 35—61) Pokus gnojenja u više varijanti, osnovan metodom slučajnih blokova, dopunjen analizom tla ; asimilacionih organa, služio je za objašnjenje stohastičko- kauzalnih odnosa između količina čistih hranjiva dodanih u obrađenu zemlju u industrijskim gnojivima i odabranih morfoloških oznaka (visina, debljina) biljaka obične smreke. Gnojenje je izrazito po boljšavalo visinski i debljinski rast, kao i cjelokupan razvoj biljaka istraživane vrste drva. Stupnjevanje doza hranjiva (geometrijskim redom) omogućilo je odrediti maksimalne dopuštene i najmanje — još izražajne i ekološki zadovoljavajuće doze hranjiva. Optimalno doziranje hranjiva osigurava na mineralno slabijim tlima pravilan i neporemećen razvoj biljaka i sadnica za vrijeme cijelog ciklusa uzgoja. Odgovara mu povoljan intenzitet fotosinteze, kao i dobra i harmonički usklađena konstelacija biogenih i praćenih elemenata u asimilacionim organima. Harmonički odvagnuto stanje hranjiva u tlu u njegovom sorpcionom kompleksu i u otopinama tla blagodarno utječe na pravilan rast i razvoj biljaka. Gnojenje u intenzivnom rasadničarstv´u jest i ostat će integrirajući sastavni dio uzgajanje kvalitetnih sadnica. Hu m lovä, M.: Utjecaj razne gustoće uzgajanja biljaka na kvalitetu sadnog materijala (str. 63 —- 87) U pokusu se pratio utjecaj različite gustoće sjetve u pravilnom razmaku na razvoj biljaka i sadnica obične smreke, bijelog bora i ariša kod njihovog uzgajanja pod polietilenskim pokrovom. Biljke i sadnice iz raznih gustoća vrednovane su prema visini, debljini, težini suhe tvari te broju i dužini bočnih izbojaka. Istraživanja su potvrdila, da visinski razvoj biljaka i sadnica zavisi o gustoći njihovog uzgajanja i to različito prema vrsti drva. Dok je visina biljaka smreke s gustoćom padala, kod ariša s povećanom gustoćom se umjereno povećavala, kod bora se od gustoće 150/m2 do gustoće 2.500/m2 povećavala a kod daljnjeg povećanja gustoće visina se smanjivala. Kod vrednovanja 1/1 sadnica svih istraživanih vrsta drveća utvrđen je visinski skok kod sadnica uzgojenih iz biljaka u najmanjoj gustoći. 506 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Debljina biljaka i sadnica svih vrsta drva se povećavanjem gustoće smanjivala. Masa nadzemnog dijela i korjenovog sistema, izražena težinom suhe tvari, bila je različita prema gustoći uzgajanja. Težina suhe tvari nadzemnog dijela, bočnih izbojaka i korjena biljaka uzgojenih u najrjeđoj gustoći, je višekratno premašivala težinu suhe tvari biljaka iz većih gustoća. Stvaranje bočnih izbojaka biljaka svih vrsta drva je bilo najpovoljnije u najređem rasponu. Na osnovi rezultata pokusa preporučuju se pod polietilenskim pokrovima ove gustoće sjetve: 1) Smreka obična a) 1600 sjemenki/m2 (razmak oko 2,5 X 2,5 cm) klijavosti sjemenki iznad 90%, b) 2500 sjemenki/m2 (razmak 2,0 x 2,0 cm) klijavosti punih sjemenki ispod 90%> i za pretežnu upotrebu biljaka za školovanje; 2) bijeli bor 900 sjemenki po m2 (razmak cea 3,5 X 3,5 cm); 3) ariš sudetski a) 900 sjemenki po m2 (razmak 3,5 x 3,5 cm) klijavosti punih sjemenki iznad 90%, b) 1200 sjemenki po m2 (razmak 3,0 X 3,0 cm) klijavosti punih sjemenki ispod 90%. Steinhuebel, G.: Dužina pokrivanja folijama i razlike u biološkim pojavama biljaka četinjača prema nadmorskoj visini sakupljanja sjemena (str. 90—105) U ovom radu pokušalo se dokazati vrijednost predpostavke, da biljke Uzgojene iz sjemena bijelog bora i evropskog ariša sabranih iz različitih nadmorskih visina reagiraju s različitom osjetljivošću na zadržavanje u polietilenskim rastilištima. Razlike takvog zadržavanja su simu lirane sjetvom sjemena na isti način u jednaki supstrat u po dva sandučića u rokovima 7, 14, 21. i 28. lipnja i 31. srpnja i stavljanjem jednog sandučića u polietilensko rastilište a drugoga na slobodni nezaštićeni položaj izvan rastilišta. Na taj način razlikuju se upoređivanje terminske varijante, kod potpune analogije ostalih uslova rasta, samo dužinom ekspozicije pokrivanja folijom i mogućih mikroklimatskih promjena. Uporedni pokus s visinskim subvarijantama borova s nadmorske visine 410 do 850 m je pokazao, da je materijal iz nižih položaja manje osjetljiv na dužinu pokrivanja. Suprotno tome pokazao je ponik iz sjemena nadmorske visine od 850 m kod pokrivanja do 21. lipnja najveći prirast biomase, dok je materijal iz pokrivanja do 28. lipnja lošije rastao, a kod pokrivanja do 31. srpnja su vrijednosti prirasta pale gotovo na razinu kontrole iz nepokrivenog prostora. U uporednom pokusu s visinskim subvarijantama ariša sa 450, 700 i 900 m nadmorske visine pokazala se negativna reakcija rasta biljaka iz sjemena najvišeg položaja (900 m n.v.) na produžavanje pokrivanja znatno slabije nego kod bora. Zabilježeno je usporavajuće djelovanje rastilišta na veličinu razlika u biološkim manifestacijama visinskih subvarijanata, koje se zapažaju na nepokiivenoj gredici. U slučaju obiju vrsta razvijala se ü rastilištu najbolje ona visinska subvarijanta, koja je ležala najbliže nadmorskoj visini optimalnog razvoja odnosne vrste u naravi. Kod ariša je to očitije, jer na nepokrivenom položaju vrijednosti ove subvarijante očito zaostaju iza vrijednosti materijala iz najnižih položaja — 450 m n.v., tako da su vrijednosti u rastilištu inverzne vrijednostima na gredici. Na kraju autor upozorava da, iako u ovim ispitivanjima nije bilo većih razlika u razvoju biljaka iz sjemena različitih nadmorskih visina, ipak treba u praksi voditi računa i o ovoj okolnosti. Također je nužno pratiti razvoj biljaka ka 507 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ko u toku školovanja tako i nakon sadnje na terenu, osobito na ekstremnim položajima. Lip tak, J. — Saniga, M.: Uzgajanje biljaka obične smreke (Picea Abies Karst.) na kombiniranom substratu iz treseta i perlita (srt, 107 — 131) Treset čini osnovni materijal za osnivanje šumskih rasadnika. Budući da su zalihe treseta u ČSSR ograničene, traženi su drugi materijali, koji bi mogli treset nadomjestiti ili u najmanju ruku sniziti njegovu potrošnju. Pored hidroponije, koja predstavlja specijalnu tehnologiju, poduzimani su pokusi s korom, piljevinom, duhanskom prašinom, steljom i perlitom. Budući da perlit pokazuje slična fizikalna svojstva kao treset, izabran je kao komponenta tresetnog supstrata sa ciljem da se potrošnja treseta smanji i upotrebivost treseta produži. Za ovu svrhu osnovana je serija pokusa sa supstratom treseta i perlita s različitim primjesom perlita. Dosadanji rezultati su pokazali, da čisti perlit, iako obogaćen s dovoljno hranjiva, kao supstrat ne zadovoljava, jer je njegova propusnost velika i problematično je zadržavanje optimalne važnosti i zaliha hranjiva, što ima za posljedicu nižu produkciju biljaka, manju homogenost i slabiju morfološku građu biljaka. Kao i u prošlim godinama postignuti sU dobri rezultati na čistim tresetnim supstratima. U kombinaciji s tresetom dao je perlit to bolje rezultate, što je bio veći udio treseta. Dodavanje perlita u treset smanjio se doduše maksimalni kapilarni kapacitet, ali je povišena prisutnost zraka, što je omogućilo, da se supstrati treseta i perlita upotrebe više godina. S obzirom na produkciju i njenu kvalitetu, kao i pogonske probleme preporuča se upotrijebiti perlit u kombinaciji s tresetom u odnosu 1:1. U tom slučaju postignuta je tražena produkcija i smrekove biljke su nakon četiri mjeseca ispu njavale kriterije CSN normi 482211 za preškolavanja. Vađenje je bilo znatno lakše nego kod čistih tresetnih substrata. S proizvodnog stajališta mora se računati s većim utroškom vode nego kod tresetnih supstrata i češće zalijevanje kao i s kontrolom zaliha hranjiva. Nužna je i preventivna zaštita biljaka. Steinhuebel, G.: Fiziološka svojstva biljaka i sadnica uzgojenih raznim tehnologijama (str. 133 — 157) Ubrzani rast i razvoj kao i veće dimenzije biljaka i sadnica uzgojenih u polietilenskim rastilištima usko su povezani s morfološkim i strukturalnim (histološkim) promjenama. U promjenjenim strukturama teku ipak fiziološki procesi s različitim intenzitetom i imaju naknadili utjecaj na daljni rast biljke i na promjene u proporcionalnosti njezinih dijelova. U godinama 1973 — 1978. proveden je veći broj testova o fotosintezi, transpiraciji, vodnom potencijalu i njihovom naknadnom djelovanju na rast juvenilnih smreka, borova i ariševa nakon napuštanja rastilišta. U priloženom radu one su svestrano ocjenjene i pokazale se slijedeće karakteristike fiziološke aktivnosti PE — biljaka, upoređeno s materijalom uzgojenim na nepokrivenom prostoru, bilo na mineralnoj zemlji ili djelomice poboljšanom tlu: 1) Ukupna fotosintetička produkcija individua je zbog obilnijeg aparata viša, brzina fotosinteze je pak niža nego kod tradicionalnog materijala; 2) ukupno transpiriranje je zbog veće gornje transpiracione površine veća, ali intenzit je niži zbog rjeđe podjele pUči; 3) vodni potencijal je kod PE materijala znatno viši nego kod tradicionalno uzgojenog materijala; 4) promjenjena struktura i fiziološka aktivnost su atributi povećanih dimenzija, neovisno o tome, čime su uzrokovane. Stoga nalazimo također neka od |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 79 <-- 79 --> PDF |
stupanja u intenzitetu procesa i izgradnji PE — biljaka, koja mogu biti označena kao umjereno negativna, isto tako kod individua, čije su veće dimenzije uzrokovane povoljnim uslovima staništa, nasljednom ili individualnom varijabilnošću; 5) ni u jednom jedinom slučaju nije opaženo da je umjereno mehanički slabljenje drvnog skeleta ili relativno smanjenje intenziteta fotosintetičkog procesa utjecalo na biološku vrijednost sadnog materijala. Naprotiv, većim presjecima drvnih žila PE—biljaka pripisuje se veći kapacitet translokacije vode i mineralnih hranjiva, a isto tako se može održati povišeni vodni potencijal za povoljno jačanje otpornosti protiv suše, što je od značenja s obzirom na opasnost poremećenog vodnog režima sadnica kod presadnje. Umanjenom kvantitativnom udjelu podzemnog dijela u ukupnoj težini ili ukupnim dimenzijama biljaka pripisujemo djelovanju veoma bogatom snabdjevanju vodom i njegovu stadiju se mora i nadalje posvetiti pažnja; 6) djelovanje folija je različito već prema trajanju pokrivanja i dugo produžavanje pokrivanja može kod smreke nepovoljno djelovati na daljnji rast, bor je na produžavanje pokrivanja razmjerno malo osjetljiv a ariš zauzima srednju poziciju; 7) razlike u dimenzijama i strukturalnim i fiziološkim svojstvima biljaka iz rastilišta i iz nepokrivenih gredica su najznačajnije u stadiju 1/0 na kraju prve godine života, odnosno u stadiju 2/0 prije tjeranja. U daljnjem stadiju razvoja i izgradnje umanjuju se razlike, ali gdjekad su još vidljive nekoliko godina nakon sadnje. Na izravnavanje razlika djeluju jednaki uslovi njege, veća osjetljivost korjenovog sistema PE-biljaka prema šoku presadnje i umjetni zahvati u izdužene korjeno´ve sisteme. Varinsky, J. :Utjecaj dezinfekcije tla prije sjetve na rast biljaka i pojavu korova u šumskom rasadniku Drakšiar (str. 159—195) Tokom dviju godina istraživan je ut jecaj dezinfekcije tla (kratkoročna sterilizacija) prije sjetve preparatima Di Trapex, Basamid granulat i Nematin na rast biljaka četiriju vrsta (Pices abies, Pinus nigra, Larix decidua, Pinus silvestris) na mineralnom tlu šumskog rasadnika Drakšiar. Vrednovano je i herbicidno djelovanje preparata i stupanj pojavljivanja korova. Tlo šumskog rasadnika je ilovasto s S´/o sadržaja humusa. Poslije dezinfekcije smanjio se sadržaj humusa kao i sadržaj CaC03 u tlu, sadržaj pristučnog dušika je porastao gotovo na dvostruko. Gredice su dezinficirane 23. travnja. Ostaei preparata u tlu su kontrolirani biološkim testovima sjemenom Lepidium satium. Sjetva je počela 27. svibnja. Od primjenjenih preparata pokazao se najbolje DI Trapex. U prvom vegetacionom periodu se poboljšala, u poređenju prema kontroli, prosječna proizvodnja bi ljaka oko ć?3/», njihova visina oko 45°/o, dužina korjenja oko 20%, jačina korjenovog vrata oko 19V», težina nadzemnog dijela oko 99°/» i težina korjenja oko 70D/o. Djelovanje Basamida je bilo samo malo manje, ali njegovi ostaci u tlu u vrijeme sjetve su umanjili broj biljaka prosječno oko 93/oi. Nematin je imao najslabiji stimulirajući utjecaj na rast biljaka ali i ovdje su svi praćeni znakovi premašili vrijednost od lOO´Vo. U drugom periodu vegetacije prestao je utjecaj Nematina, razlike prema kontrolnoj gredici izravnale su se (s iznimkom broja). Biljke na gredicama s Dl Trapexom i Basamidom rasle su još bolje nego u prvom vegetacionom periodu. Najbolje herbicidno djelovanje ustanoljeno je na gredici apliciranoj Nemati |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nom natapanjem. Nešto slabiji je bio utjecaj Dl Trapexa. Basamid je smanjio pojavu korova samo za oko 50%. Heškova, A. i sur.:Zaštita sadnog materijala u šumskim rasadnicima (str. 197—209) Kod koncetrirane velikopogonske produkcije sadnog materijala u šumskim rasadnicima svake godine djeluje cijeli kompleks štetnih abiotskih i biotskih faktora. Na slobodnim i nepokrivenim gredicama pojavljuju se više abiotski, oa polietilenom natkrivenim biotski štetni utjecaji. Laboratorijske pretrage tla su pokazale prisutnost patogena koje uzrokuju epifiitozije i slijedeće gubitke. Ovi gubici mogu se izbjeći koordiniranjem šumskouzgojnih zaštitnih mjera samo onda, ako se primjeni preventivna zaštita, koja se sastoji iz tri dijela: 1) močenje sjemena, 2) viševrsna ili kombinirana jedinstvena dezinfekcija substrata i 3) redovno preventivno tretiranje stari jih biljaka na gredicama. Za dezinfekciju substrata i tretiranje biljaka određeni preparati se moraju redovno mijenjati. Sistematska primljena istih preparata vodi padu produkcije i kvalitete biljaka i otpornosti patogena. Bit dezinfekcije substrata je istovremeno potiskivanje biljne i životinjske komponente patogena. Križan, P.:Primjena sintetičkih regulatora rasta u zaštiti biljaka ariša običnog (Larix decidua Mili.) od oštećivanja ranim i kasnim mrazevima (str. 211—238) U ovom radu saopćeni su rezultati ispitivanja zaštite biljaka ariša od oštećivanja ranim i kasnim mrazevima. Ispitivanja su izvršena laboratorijskom metodom neposrednog hlađenja (smrzavanja) biljaka u hladnjači prskanjem sa sintetskim preparatima Retacel (ČSSR) i Flo rdimex (DDR) te primjenom gnojiva Herbasyn br. 5 (ČSSR). Rezultati su bili slijedeći: 1.Retacel je primjenjen u 2-% otopini sa 100 do 150 ml po nr a prskanje je obavljeno u rujnu i listopadu s pozitivnim rezultatom na zaštiti kambija od smrzavanja, posebno u donjem dijelu biljke; 2.Floridimex je primjenjen u otopini s 0,3 do 0,6% koncentracije također s pozitivnim rezultatom tj. povećanom otpornosti kambija na smrzavanje te na ubrzanje završetka rasta i procesa odrvenjavanja. Gnojenje biljaka herbasinom br. 5. bilo je bez utjecaja; 3ikombinirano prskanje naizmjenično s Retacelom i s Flodrimex-om pokazalo je još bolje rezultate nego s primjenom jednog sredstva te je jesenje prskanje pozitivno utjecalo i na otpornost biljaka od oštećivanja kasnih proljetnih mrazeva. Ispitivanja utjecaja prskanja u proljeće još nisu završena, ali se pokazalo da Flordimex oštećuje mlade iglice i negativno utječe na rast. Naizmjenično, kombinirano prskanje Retacelom i Fordimexom (aplikacioni uvjeti kao gore) utjecalo je na dinamiku rezistentnosti na smrzavanje u jesenjem periodu najintenzivnije. Navedene su slijedeće promjene: — kritična temperatura oštećenja povisila se statički signifikantno; — prskanje je povisilo stabilnost rezistentnosti sniženjem osjetljivosti biljaka na promjene temperature temperiranja uzoraka; — jesensko prskanje je pozitivno utjecalo na proljetnu rezistentnost biljaka protiv kasnih mrazeva; — povišenje jesenje rezistentnosti je bilo u gornjoj polovini biljaka brže nego u donjoj polovini; prskanje je povisilo jesenju rezistentnost bez razlike, da li su biljke gnojene Herbasynom br. 5 ili ne. Zakašnjenje sjetve sjemena za 27 dana uzrokovalo je smanjenje jesenske rezis |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 81 <-- 81 --> PDF |
tentnosti kambija za 0,5 do 3°C, a proljetne rezistentnosti za 1,5 do 5°C. Proljetna prskanja sa svrhom povišenja rezistentnosti biljaka protiv proljetnih mrazeva nisu dala željene rezultate. U slučaju primjene Flordimexa oštetili su nove iglice i negativno su utjecali na rast. Problematika proljetnih prskanja nije još zaključena. Lip täk, J. :Preškolavanje biljaka smreke (Picea abies Karst) Nisulovom metodom u zimski mjesecima (str. 239— 255) U nastojanju da se ograniči sezonost radova u rasadnicima i stvore uslovi za zapošljavanje žena kroz cijelu godinu u proizvodnji sadnog materijala osnovane su u rasadničkom centru Smizany dvije serije pokusa školovanja biljaka obične smreke u zimskim mjesecima u omotima tzv. Nisulovom metodom. U svakoj seriji odabrano je 20 rokova školovanja. Preškolavalo se u manipulacionoj hali ručnim načinom. Prva serija je tekla od 24. 08. 1976. do 20. 05. 1977. a druga od 12. 08. 1977. do 22. 05. 1978. Postignuti rezultati su pokazali, da biljke školovane kroz period vegetacije, rasp, u zimi prevladavaju određeni šok od presadnje. Uz pridržavanje ostalih uzgojnozaštitnih mjera su ipak sposobne, da ga prevladaju i gubici na prirastu ne prekoračavaju prema kontroli 20%. Smrtnost preškolovanih biljaka u raznim rokovima je razmjerno izravnana i kreće se od 5—10´%. Na kraju drugog vegetacionog razdoblja sadnice su homogene i kvalitetne, postižu visinu 20—25 cm, debljinu korjenovog vrata 3,0—3,5 mm moguće je njima pošumiti malo zakorovljene površine. Ali za školovanje treba upotrebiti samo homogene i zdrave biljke i to bilo izravno s gredice, pod pokrovom folijom, klimatiziranog skladišta ili iz prirodnog smrekovog podmlatka, ´koje ispunjavaju zahtjeve norme ČSN 482211. Školuje se u vlažan obogaćeni tresetni substrat (Her basyn 7—4 kg po 1 m3) 25 biljaka u omotu promjera 25 cm. Pripravljene omote moguće je odložiti izravno na gredice u rasadniku odnosno za vrijeme jakih golomrazica određeno vrijeme (do 30 dana) ostaviti u manipulacionoj hali, gdje prosječne temperature ne prelaze 5°C i ne dozvoliti isušivanje substrata. Nakon odlaganja omota na gredice u rasadniku treba ih sa strane zasipati tresetom odnosno pilovinom i prikriti snijegom (ograničenje uslova za fiziološku sušu). S biološkog gledišta moguće je gotove omote uložiti i u klimatiziran skladište na 110 dana ,ali s obzirom na njihov veliki obujam ova alternativa skladištenja može se koristiti u ograničenom opsegu. J u r a č k a, J.-H u s a r,J.: Iskustva s klimatiziranim skladištima kod centralne proizvodnje sadnica (str. 257—267) U 1976. godini preuzeto je u pogon klimatizirano skladište za skladištenje biljaka centrale šumskih rasadnika kod šumarskog pogona Poprat. Klimatizirano skladište ima kapacitet od 4,300.000 biljaka i sadnica. Za skladištenje u zimskom razdoblju u godinama od 1976. do 1978. primjenjivano je više metoda i skladištenja i to u metalnim paletama, plastičnim paletama, polietilenskim vrećama i u slobodnom nas toru u tresetnu stelju. Dobivena iskustva su pokazala korisnost klimatizirane hale. Do sada primjenjivane tehnologije skladištenja su nove i zahtijevaju dosljedno nove vrste transporta i nove metode manipulacije na mjestu upotrebe. Baka, B.: Neki pogledi na ekonomiku proizvodnju sadnica (str. 269—290) Autor konstatira, da dovoljno sadnog materijala dobre kvalitete uz dobro provođenje obnove šuma i zaštite šumskih kultura omogućuje brže uključivanje šumske površine u proizvodni proces, i sni |