DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 82     <-- 82 -->        PDF

žavanja troškova osiguranja mladih sastojina.
Međutim za donošenje konačnih
zaključaka o ekonomičnosti primjene nove
tehnologije još nema dovoljno dokaznog
materijala, pa je nužno vođenje točnih
evidencija i praćenje proizvodnih i
drugih troškova i uspoređivati ih s prihodima.
Na koncu konstatira, da su veleprodajne
cijene sadnica šumskog drveća
manje od proizvodnih troškova te bi ih
trebalo povisiti i omogućiti materijalnu
stimulaciju radnika.


Ing. Bernard Ilruška


RADOVI INSTITUTA ZA ŠUMARSKA


I LOVNA ISTRAŽIVANJA JILOVIŠTE


— STRNADI BR. 59 —1981.
Mraz, K.: Utjecaj načina sječe smrekovih
sastojina na brežuljkastim terenima
na vodni režim tla (str. 7—30)


Utjecaj načina sječe, čiste i oplodne,
smrekovih sastojina, ispitivan je na glinenom
tlu blagih nagiba. Nakon čiste
sječe znatno se ubrzava vertikalni tok vode
te se povećava vlažnost tla kao i zalihe
podzemne vode. Utjecaj je u raznim
godinama različit, a najizrazitije razlike,
prema sklopljenoj sastojim, bile su u oborinama
normalnoj godini (1978).


Oplodnom sječom moguće je prema
prvim rezultatima iz 1979. godine postići
sličan učinak kao i čistom sječom, ako
se posječe 50% drvne mase najjačih stabala.
Jednako intenzivnom sječom najslabijih
stabala iste godine nije postignut
takav efekat, pa prema tome je nužno
vršiti daljnja ispitivanja.


Langkrame r, O. — Lettl, A.:
Promjene ekoloških odnosa u tlu smrekovih
sastojina zahvaćenih industrijskim
imisijama (Str. 31—48)


Na pet lokaliteta u Slakovskoj šumi
i na njezinim rubovima ispitivan je utjecaj
industrijskih imisija s visokim sadržajem
S02 na rasprostranjenost i aktivnost
mikrobne biocenoze tla. Utjecajem imisija
snižena je ukupna koncentracija


aerobnih i amonizacionih bakterija a povećana
koncentracija mikomiceta u horizontu
S. Snižena je bazalna i potencijalna
respiracija i rastvaranje celuloze. Iz
ciklusa dušika nije dotaknuta nitrifikacija,
ali je markantno inhibirana amonizacija
čak do dubine horizonta A te je
snižen sadržaj NH4+. Veoma je povećan
sadržaj SO42—, tšo ima za posljedicu progresivno
zakiseljavanje horizonta A. i prilagođavanje
mikrobiocenoze novim uslovima.


Lok vene, T.: Utjecaj kvalitete sadnica
smreke na ekonomiku pošumljavanja
(str. 65—82)


U području smrekovo-bukovih šuma analiziran
je rast kultura osnovanih sadnicama
smreke visokih od 10 do 60 cm na
zakorovljenom zemljištu s različito visokim
korovom. U razmatranje su uzeti gubici
sadnica uginućem te rast terminalnog
i lateralnih izbojaka. Prema stanju 7-
godišnjih kultura pokazalo se, da su za
navedene uslove najpogodnije sadnice visoke
40 cm. Korišćenje sadnica s obloženim
korjenom (kontejnerskim uzgojem)
povećavaju se troškovi pošumljavanja, pa
ih treba koristiti samo na površinama ekstremnog
karaktera.


V i n š, B. — Š i k a, A.: Biomasa smrekove
sastojine u brežuljkastom području
(str. 83—100)


Značajan dio integralnog istraživanja
šumskih ekosistema obuhvaća i morfometričko
istraživanje drvne biomase. U
ovom radu saopćuju se rezultati biomase
smrekove kulture u brežuljkastom terenu.
Utvrđena je težina suhe tvari nadzemne
i podzemne biomase stabala iz predrasta,
potištenog i vladajućeg sloja stabala
te godišnji prirast biomase.


Paf ez, J.: Intenzitet proreda u smrekovim
sastojinama na srednjim i višim


položajima (str. 117—134)
U radu je prikazan utjecaj intenziteta
proreda u smrekovim sastojinama glavnih
gospodarskih cjelina na srednjim




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 83     <-- 83 -->        PDF

višim položajima u ČSR u toku deset
godina. Utjecaj proreda najjače se očitovao
na kiselim i oglejenim staništima,
a slabije na zamočvarenim i siromašnijim
oglejenima tlima. Pokazalo se, da je utjecaj
proreda ovisan i o bonitetu staništa
kao i starosti sastojine. U nedozrelim
smrekovim sastojinama povoljniji je bio
utjecaj na boljim staništima, dok u dozrelim
sastojinama razlika prema bonitetu
staništa nije bilo.


Vacek, S.: Kvaliteta fruktifikacije autohtone
smrekove brdske šume u Krkonošama
(str. 135—154)


U radu su prikazani rezultati istraživanja
kvalitetnih osobina sjemena u autohtonoj
brdskoj šumi u predjelu Strma
strana u dolini Labe u Krkonošama u sastojinama
na različitim nadmorskim visinama.
Istražena su ova svojstva: rodnost,
udio sjemenki u plodovima, čistoća sjemena,
udio punih sjemenki, apsolutna težina,
klijavost i energija klijanja sjemenki
te njihova životna snaga. Klijavost je
ispitivana skraćenim postupkom, koji je
kombinacija pokusa klijavosti s pokusom
vitalnog obojenja.


Dressler, N. i Michl, V.: Rezultati
pokusa s novim tipovima noževa strojeva
za kresanje grana (str. 155—178)


Na strojevima za kresanje grana oborenih
stabala OVP-1 ispitivan je utjecaj
nagiba raznih naprava prema površini stabla
i utvrđeno, da se dobrim nagibom
može postići znatna ušteda snage. U konkretnim
ispitivanjima na cea 10 000 m3
okresanih stabala ušteda kod traktora
IKT-80D iznosila je između 15 i 20%.


Pol eno, Z.: Razvoj mješovitih sastojina
(str. 179—202)


Predmet istraživanja u ovom slučaju
bile su mješovite sastojine bora i smreke,
dviju vrsta različitog ritma rasta. U prvo
vrijeme smreka se u odnosu na bor nalazi
u podređenom položaju da kasnije
prvenstvo preuzme smreka ne samo uzrastom
nego i drvnom masom.


Prudič, Z.: Prilog metodici istraživanja
proizvodnih sposobnosti mješovitih
sastojina (str. 203—214)


U ovom radu autor je iznio metodiku
istraživanja obradivši:


a) cilj istraživanja proizvodnosti,


b) veličinu pokusnih ploha,


c) obrast mjerenih sastojina,


d) razlučivanje glavne od sporedne sa


stojine,


e) zastupljenost vrsta na pokusnim


plohama i


f) obradu rezultata.


Zaključno su dane preporuke za način
praćenja proizvodnosti mješovitih sastojina.


Bezdech, J.: Težina smrekovog drva
kao novi elemenat evidencije (str. 215—
—230)


Kako se u ČSR primjenjuje i primopredaja
drva po težini a ne po volumenu,
to se istražuje i odnos gustoće i težine
drva. U ovom radu prikazani su rezultati
istraživanja tih odnosa na 3536 koluta s
područja državnih šuma. Za smrekovinu
istraživanih područja utvrđena je prosječna
težina po 1 m3 420 kg s gr ješkom
a = 0,05 tj. gr ješka je manja od 1%. pa
dobiveni rezultat zadovoljava. Udio kore
utvrđen je s 9%, ali radi praktičnosti preporučeno
je da se računa s 10%.


Skypala, J.: Ekonomsko vrednovanje
novih načina umjetne obnove šuma


(istr. 231—246)
Korišćenje mehanizacije u uzgojnoj
djelatnosti na svim pogodnim radilištima
bitno snizuje ´troškove pošumljavanja, jer
je snižen trošak živog rada uz povećanje
kvalitete nasada.
Analizom su bili obuhvaćeni troškovi
rada, materijala, otpisa, uklanjanja ostataka
od sječe, pripreme tla, mehanizirane
sadnje, dopreme sadnica te troškovi
mehaničke i kemijske zaštite kultura.


Ing. Bernard Hruška