DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 82 <-- 82 --> PDF |
žavanja troškova osiguranja mladih sastojina. Međutim za donošenje konačnih zaključaka o ekonomičnosti primjene nove tehnologije još nema dovoljno dokaznog materijala, pa je nužno vođenje točnih evidencija i praćenje proizvodnih i drugih troškova i uspoređivati ih s prihodima. Na koncu konstatira, da su veleprodajne cijene sadnica šumskog drveća manje od proizvodnih troškova te bi ih trebalo povisiti i omogućiti materijalnu stimulaciju radnika. Ing. Bernard Ilruška RADOVI INSTITUTA ZA ŠUMARSKA I LOVNA ISTRAŽIVANJA JILOVIŠTE — STRNADI BR. 59 —1981. Mraz, K.: Utjecaj načina sječe smrekovih sastojina na brežuljkastim terenima na vodni režim tla (str. 7—30) Utjecaj načina sječe, čiste i oplodne, smrekovih sastojina, ispitivan je na glinenom tlu blagih nagiba. Nakon čiste sječe znatno se ubrzava vertikalni tok vode te se povećava vlažnost tla kao i zalihe podzemne vode. Utjecaj je u raznim godinama različit, a najizrazitije razlike, prema sklopljenoj sastojim, bile su u oborinama normalnoj godini (1978). Oplodnom sječom moguće je prema prvim rezultatima iz 1979. godine postići sličan učinak kao i čistom sječom, ako se posječe 50% drvne mase najjačih stabala. Jednako intenzivnom sječom najslabijih stabala iste godine nije postignut takav efekat, pa prema tome je nužno vršiti daljnja ispitivanja. Langkrame r, O. — Lettl, A.: Promjene ekoloških odnosa u tlu smrekovih sastojina zahvaćenih industrijskim imisijama (Str. 31—48) Na pet lokaliteta u Slakovskoj šumi i na njezinim rubovima ispitivan je utjecaj industrijskih imisija s visokim sadržajem S02 na rasprostranjenost i aktivnost mikrobne biocenoze tla. Utjecajem imisija snižena je ukupna koncentracija aerobnih i amonizacionih bakterija a povećana koncentracija mikomiceta u horizontu S. Snižena je bazalna i potencijalna respiracija i rastvaranje celuloze. Iz ciklusa dušika nije dotaknuta nitrifikacija, ali je markantno inhibirana amonizacija čak do dubine horizonta A te je snižen sadržaj NH4+. Veoma je povećan sadržaj SO42—, tšo ima za posljedicu progresivno zakiseljavanje horizonta A. i prilagođavanje mikrobiocenoze novim uslovima. Lok vene, T.: Utjecaj kvalitete sadnica smreke na ekonomiku pošumljavanja (str. 65—82) U području smrekovo-bukovih šuma analiziran je rast kultura osnovanih sadnicama smreke visokih od 10 do 60 cm na zakorovljenom zemljištu s različito visokim korovom. U razmatranje su uzeti gubici sadnica uginućem te rast terminalnog i lateralnih izbojaka. Prema stanju 7- godišnjih kultura pokazalo se, da su za navedene uslove najpogodnije sadnice visoke 40 cm. Korišćenje sadnica s obloženim korjenom (kontejnerskim uzgojem) povećavaju se troškovi pošumljavanja, pa ih treba koristiti samo na površinama ekstremnog karaktera. V i n š, B. — Š i k a, A.: Biomasa smrekove sastojine u brežuljkastom području (str. 83—100) Značajan dio integralnog istraživanja šumskih ekosistema obuhvaća i morfometričko istraživanje drvne biomase. U ovom radu saopćuju se rezultati biomase smrekove kulture u brežuljkastom terenu. Utvrđena je težina suhe tvari nadzemne i podzemne biomase stabala iz predrasta, potištenog i vladajućeg sloja stabala te godišnji prirast biomase. Paf ez, J.: Intenzitet proreda u smrekovim sastojinama na srednjim i višim položajima (str. 117—134) U radu je prikazan utjecaj intenziteta proreda u smrekovim sastojinama glavnih gospodarskih cjelina na srednjim |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 83 <-- 83 --> PDF |
višim položajima u ČSR u toku deset godina. Utjecaj proreda najjače se očitovao na kiselim i oglejenim staništima, a slabije na zamočvarenim i siromašnijim oglejenima tlima. Pokazalo se, da je utjecaj proreda ovisan i o bonitetu staništa kao i starosti sastojine. U nedozrelim smrekovim sastojinama povoljniji je bio utjecaj na boljim staništima, dok u dozrelim sastojinama razlika prema bonitetu staništa nije bilo. Vacek, S.: Kvaliteta fruktifikacije autohtone smrekove brdske šume u Krkonošama (str. 135—154) U radu su prikazani rezultati istraživanja kvalitetnih osobina sjemena u autohtonoj brdskoj šumi u predjelu Strma strana u dolini Labe u Krkonošama u sastojinama na različitim nadmorskim visinama. Istražena su ova svojstva: rodnost, udio sjemenki u plodovima, čistoća sjemena, udio punih sjemenki, apsolutna težina, klijavost i energija klijanja sjemenki te njihova životna snaga. Klijavost je ispitivana skraćenim postupkom, koji je kombinacija pokusa klijavosti s pokusom vitalnog obojenja. Dressler, N. i Michl, V.: Rezultati pokusa s novim tipovima noževa strojeva za kresanje grana (str. 155—178) Na strojevima za kresanje grana oborenih stabala OVP-1 ispitivan je utjecaj nagiba raznih naprava prema površini stabla i utvrđeno, da se dobrim nagibom može postići znatna ušteda snage. U konkretnim ispitivanjima na cea 10 000 m3 okresanih stabala ušteda kod traktora IKT-80D iznosila je između 15 i 20%. Pol eno, Z.: Razvoj mješovitih sastojina (str. 179—202) Predmet istraživanja u ovom slučaju bile su mješovite sastojine bora i smreke, dviju vrsta različitog ritma rasta. U prvo vrijeme smreka se u odnosu na bor nalazi u podređenom položaju da kasnije prvenstvo preuzme smreka ne samo uzrastom nego i drvnom masom. Prudič, Z.: Prilog metodici istraživanja proizvodnih sposobnosti mješovitih sastojina (str. 203—214) U ovom radu autor je iznio metodiku istraživanja obradivši: a) cilj istraživanja proizvodnosti, b) veličinu pokusnih ploha, c) obrast mjerenih sastojina, d) razlučivanje glavne od sporedne sa stojine, e) zastupljenost vrsta na pokusnim plohama i f) obradu rezultata. Zaključno su dane preporuke za način praćenja proizvodnosti mješovitih sastojina. Bezdech, J.: Težina smrekovog drva kao novi elemenat evidencije (str. 215— —230) Kako se u ČSR primjenjuje i primopredaja drva po težini a ne po volumenu, to se istražuje i odnos gustoće i težine drva. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja tih odnosa na 3536 koluta s područja državnih šuma. Za smrekovinu istraživanih područja utvrđena je prosječna težina po 1 m3 420 kg s gr ješkom a = 0,05 tj. gr ješka je manja od 1%. pa dobiveni rezultat zadovoljava. Udio kore utvrđen je s 9%, ali radi praktičnosti preporučeno je da se računa s 10%. Skypala, J.: Ekonomsko vrednovanje novih načina umjetne obnove šuma (istr. 231—246) Korišćenje mehanizacije u uzgojnoj djelatnosti na svim pogodnim radilištima bitno snizuje ´troškove pošumljavanja, jer je snižen trošak živog rada uz povećanje kvalitete nasada. Analizom su bili obuhvaćeni troškovi rada, materijala, otpisa, uklanjanja ostataka od sječe, pripreme tla, mehanizirane sadnje, dopreme sadnica te troškovi mehaničke i kemijske zaštite kultura. Ing. Bernard Hruška |