DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 90 <-- 90 --> PDF |
najprije je glavni direktor u Zagrebu, zatim predstavnik u inozemstvu te konačno, i najdulje, na dužnosti direktora podružnice u Rijeci. Svoja iskustva s međunarodnog drvnog tržišta saopćava cijeloj stručnoj javnosti preko »Drvarskog glasnika«, u kojem je objavio preko pedeset članaka iz oblasti drvarske vanjske trgovine, značaja i uporabe naših proizvoda na svjetskim tržištima, o problemima uskladištenja, lučke manipulacije, pomorskog transporta itd. U »Šumarskom listu« pak 1958. godine upozorava da »ako želimo poslovati uspješno, moramo se orijentirati što je moguće više na to da kupcu isporučimo i po duljinama i po debljinama, ono što njemu u industriji i trgovini treba, a ne da mu pokušavamo nagurati ono što nama komotno i bez većih naprezanja u našoj proizvodnji najlagodnije napada« (str. 104). Od priznanja i odlikovanja koje je Kabalin primio za svoj rad navodimo samo Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem, Orden rada sa zlatim vijencem i Orden zasluga za narod. S Davidom Kabalinom šumarska struka može se podičiti s još jednim pjesnikom i književnikom. »Mornarska«, koja je prvi put izvedena između 29. i 30. travnja 1944. godine na Visu, samo je početak pjesničkog stvaranja, pisanja stihova i proze u čakavštini ili standartnim govorom. Godinama stvarano objavljuje u do sada pet samostalnih zbirki — »Naša beseda« (Rijeka, 1969), »Jadri brode, široko ti more« (Rijeka, 1970), »Kolo mažurane« (Pazin, 1975), »Zač nan je noćaska jadra otvoriti« (Rijeka, 1976) te »Pivanja i govorenja« (Rijeka 1978). Dio pjesama uvršten je i u neke antologije kao »Korablja začinjavca« »Besedi s kamika i z mora«, »Mare nostrum« i dr. To međutim nije sve odnosno pero se nije još umirilo, jer »ima još puno u olovci, a i nezabilježenog« što »valja sve dotjerati, zapisati govorom materinskim, govorom ognjišta«, kako je rdkao u intervjuu s Mladenom Balenom (objavljeno u Vjesnikovom prilogu »Sedam dana« od 14. 08. 1982.). Nadamo se, da se to odnosi ne samo na pjesme i književnost nego i na zapise, memoare, iz njegovog rada u struci, jer sigurno da s tog područja ima mnogo toga, što je vrijedno zabilježiti bilo kao dokument prošlosti bilo kao smjernice za sadašnjost i budućnost, jer, rekoše stari Rimljani, »povijest je učiteljica života«. O. Piškorić |