DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 91 <-- 91 --> PDF |
MR VICE IVANCEVIĆ Na Prvom kongresu biologa Hrvatske održanom u Poreču 1981. godine bilo je vrlo zapaženo izlaganje mr Vice Ivančevića pod naslovom: »Uloga šumske vegetacije u saniranju bujienog područja senjske drage«. Ovo njegovo izlaganje ponovno nas upozorava da je mr Vice Ivančevič, dipl. ing. šum., vrlo sposoban i talentiran šumarski stručnjak koji se odlikuje marljivošću i sposobnošću poniranja u stručnu i znanstvenu problematiku naše struke. Još kao student šumarstva pokazivao je Vice osobito zanimanje za biološku grupu disciplina i to posebno za uzgojne probleme krša s kojega je ponikao. Mr Vice Ivančević rođen je 9. ožujka 1937. godine u Korčuli. Osnovnu ško »,„; lu pohađa u rodnoj Korčuli, realnu gimnaziju u Splitu, a Šumarski fakultet, Smjer šumarski, završava u Zagrebu. Poslije diplomiranja 1963. godine zapošljava se kod Šumskog gospodarstva Senj, gdje radi i danas. Kao mladi inženjer u početku radi na različitim poslovima u struci — na uzgoju šuma, zaštiti šuma, lovstvu, projektiranju šumskih prometnica, uređivanju šuma i na kraju se opredjeljuje za uzgoj šuma na kršu. Tijekom rada u struci osjetio je potrebu za daljnjim stručnim usavršavanjem pa upisuje magistarski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz znanstvene oblasti OBLIKOVANJE PARKOVNIH I PRIRODNIH REKREACIJSKIH OBJEKATA koji uspješno završava 1979. godine, obranom magistarskog rada pod naslovom »POSEBNA NAMJENA ŠUMA CRNOG BORA SENJSKE DRAGE«. U ovom izuzetnom radu koji svojim značajem prelazi okvire standardnog magistarskog, mr Vice Ivančević obradio je znalački prirodoznanstvenu problematiku Senjske drage, s težištem na usporedbi autohtonih sastojina crnog bora s njegovim kulturama. Problematici je prišao sa šumsko-uzgojnog stajališta te s gledišta općekorisnih funkcija šume ovog turističkog zanimljivog područja. Radi postizanja cilja istraživanja Ivančević je osnovao pokusne plohe u prirodnim sastojinama crnog bora, te u kulturama podignutim u različitim stojbinama Senjske drage. Uspoređujući podatke s pokusnih ploha definirao je sastojine i dao smjernice gospodarenja, kako za sastojine crnog bora, tako i za sastojine autohtonih listača, polazeći prvenstveno sa stajališta općekorisnih funkcija šume. U zaključcima svog magistarskog rada Vice Ivančević navodi da u pokusnim plohama nije zabilježeno prirodno pomlađivanje crnog bora što obrazlaže današnjom strukturom tih sastojina. Dalje navodi da su današnje kulture crnog bora u Senjskoj dragi osnovane radi smirivanja bujica i smanjenja erozivnih procesa toga područja, radi smanjenja snage senjske bure i radi osiguranja opskr |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 92 <-- 92 --> PDF |
be grada Senja vodom, a da su u definitivnom rješenju ovog područja bile odlučne tri komponente: ekološka, društvena i tehnička. Mr Vice Ivančević je i zapažen stručno-društveni radnik. U Šumarskom društvu Senj obavlja dužnost tajnika i predsjednika. Radi svojih ispravnih stavova izabran je za predsjednika Sekcije za zaštitu čovjekova okoliša OK SSRN za Općinu Senj. Na prošloj godišnjoj skupštini našeg Saveza mr Vice Ivančević je izabran za urednika »Šumarskog lista« iz znanstveno-stračnog područja — Krš , proble matika i osvajanje. Čestitamo kolegi Vici na postignutim uspjesima sa željom da ustraje 1 što prije postigne on što ga danas zaokuplja — doktorat šumarskih znanosti! B. Prpić PROSLAVILI SMO PEDESETU GODIŠNJICU ZAVRŠETKA STUDIJA Sastanci maturanata — proslava mature tj. završetka srednjoškolskog obrazovanja u jubilarnim godinama (o 10-, 25- pa i 50. godišnjici) redovna su pojava. Međutim obilježavanje takvih godišnjica završavanja fakultetskog školovanja su iznimka. Jedna od takvih iznimki je i, prvenstveno zahvaljujući kolegi Zrinku, SI. 1. Ispred glavnog ulaza u Šumarski dom, svojedobno i Šumarski fakultet, skupili se kolege Milivoj Würth, Ante Kvaternik, Oskar Piškorić i Drago Hanzl (u gornjem redu) te Zrinko Grahovac, Ivica Žukina, Drago Majer i Drago Volk (u donjem redu). Foto A. Sorić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 93 <-- 93 --> PDF |
sastanak apsolvenata šumarstva na zagrebačko Poljoprivredno šumarskom fakultetu šk. god. 1931/32.* Taj sastanak dijela apsolvenata tog godišta održan je u Zagrebu dne 8. i 9. lipnja o. g. Dio, jer od 30 diplomiranih 11 ih je umrlo a od živih bilo je prisutno 11 kolega dok su ostali bili spriječeni uglavnom zbog bolesti. 2. Ing. Tomislav Špalj (sasvim lijevo), pita se, što to zabrinjava dva jubilarca na terenu Medvednice. Foto Z. Grohovac _ Zborno mjesto 8. poslije podne bilo je u prostorijama Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske odnosno u Šumarskom domu u Zagrebu, u kojoj je zgradi prije bio i Šumarski fakultet. Kako nas je bilo koji se nismo vidjeli od studentskih dana, bilo je ponovnog formalnog upoznavanja Formalnog, jer ako se i promijenilo lice, nije se promijenila osoba pa je nestao i vremenski razmak tijekom kojeg se nismo vidjeli. Na okupu se našli Maksimilijan Blaževac, Miran Brinar, Zrinko Grohovac Dragutin Hanzl, Ante Kvaternik, Drago Majer, Mirko Perčić, Oskar Piškorić Drago VOIK, Mihvoj Würth i Ivica Žukina - 5 iz Zagreba a po jedan iz Ljubljane, Maribora, Varaždina, Slavonske Požege, Sarajeva i Rijeke. Od umrlih kolega posebno smo se sjetili Ivice Bastijančića od čije smrti nije prošlo ni pola godine (umro je u siječnju 1982) Zao nam j e bilo onih živih koji nisu mogli doći. Žao nam je bilo, što se među nama ne nalazi ni jedan profesor, pa ni jedino živi dr Nikola Neidharth, jer mu zdravstveno stanje ne dopušta izlazak iz kuće. Prof. Neidhartu je međutim prenijela pozdrave prisutnih jedna delegacija. Unazad nekoliko ... *? 0 d g°dina Šumarski fakultet u Beogradu organizira sastanak šumara o 50 godišnjici njihovog upisa studija šumarstva i podjeljuje »zlatnu diplomu«. 523 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Večer prvog dana sastanka društvo je provelo u gostionici »Zagorcu« koja je nasljednik u naše studentsko doba poznatog lokala »Bednjanec«. U intimnom prostoru posebne sobe, okrijepljeni jelom i pićem, pa i uz pjesmu brzo nam je odmicalo vrijeme i neprimjetno je stigao čas zatvaranja lokala. Doživjeli smo i jedno iznenađenje, iznenađenje od kolege Milivoja, koji se predstavio i pjesmom »Dragi moji kolege«. Od 12 kitica eto dvije: Sad više nismo studenti, Životni smo ´apsolventi´. I zato vam samo mogu reći: ž i v i 1 i ! I još dugo sretni i zdravi bili!« Životni smo aplosventi ali »Pošteno smo delali posel svoj I briga imeli ko čela roj. I ne bu za nami nigdo mogel reci Vidiš ovog živel je samo po sreči.« Iako »pokoljenja djela sude« ipak moramo naglasiti, da su iz našeg godišta i dva doktora znanosti i sveučilišni profesori — Dragutin Andrašić (iz lovstva) i Miran Brinar (iz uzgajanja šuma). Svojim radom, ne samo šumarsku struku nego i Hrvatsku pa i Jugoslaviju, posebno je zadužio i Ivica Bastjančić. Zadužio je prevođenjem šumarskih radova, referata i sažetaka na engleski, na francuski ili njemački. Latinski tekst u knjizi »Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 — 1960« također je njegov prijevod. Drugog dana susretljivošću Šumarije Zagreb obišli smo dio Medvednice (Zagrebačke gore) pod stručnim vodstvom direktora ing. Tomislava Š p a 1 j a, kojemu se u ime svih učesnika i ovom prilikom zahvaljujem. Danas je Medvednica park prirode tj. područje koje prvenstveno mora služiti razonodi i rekreaciji građana, pa je i način gospodarenja prilagođen toj funkciji. Ukupna površina šuma na Medvednici iznosi 13 739 ha od čega je 7 955 ha u društvenom vlasništvu pod upravom Šumarije (Šumskog gospodarstva) Zagreb, 427 ha su šume Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 231 ha je u suvlasništvu žitelja Donje Stubice (šuma »Gora-Kulmerica«) a 5 126 ha privatnih u vlasništvu preko 10 000 osoba. Za šume pod upravom Šumarije Zagreb 1977. godine dovršena je nova gospodarska osnova. Prema toj osnovi drvna masa po ha iznosi prosječno 202 m» i prema osnovi iz 1962. godine veća je za 47 m». Po vrsti drveća najviše je bukve — 53°/o, slijedi hrast sa 17%, pa jela sa 16% te razne listače (pitomi kesten, javor, jasen, grab i dr.) sa 14%. Kako je Medvednica park prirode etat je određen s nešto preko 26 000 m». Na Medvednici izdvojeno je, prema Zakonu o zaštiti prirode, i 8 specijalnih rezervata šumske vegetacije u površini oko 970 ha. Od tih vrijedno je posebno spomenuti rezervat Markovčak — Bistra (sa sjeverne, strane ispod Sljemena), u kojem se nalazi jelova sastojina s masom od 700 m3/ha, a stablima prsnog promjera i do 150 cm i visokih 40 m. Nakon višesatnog zadržavanja na pojedinim interesantnijim mjestima i razmjeni mišljenja sastanak je završen zajedničkim objedom u planinarskom domu »Risnjak« a rastanak je uslijedio po dolasku u grad u predvečerje dana. O. Piškorić |