DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 103 <-- 103 --> PDF |
faktora u prostoru i vremenu. Izvršena je kategorizacija opće ugroženosti šumskih sastojina prema razvojnim fazama te njihova ekološka i zaštitarska karakteristika. Posebno su obrađene glavne gospodarske vrste drveća ü različitim uvjetima okoliša: smreka, jela, bor, ariš, hrast, bukva, brijest, jasen i topola. Za smreku jelu, bor i hrast dati su i odgovarajući tabelarni prikazi. 5. dio (Štetni faktora i obrana od njih) je najopsežniji i obuhvaća problematiku zaštite šuma od čovjeka i raznih abiotičkih i biotičkih faktora. U poglavlju o općim osnovama zaštite govori se o evidenciji, kontroli kalamiteta (osobito od biotičkih faktora), prognozi, karantenskim mjerama, prevenciji i higijeni šume, o raznim metodama suzbijanja štetnika i bolesti, zatim o glavnim načelima sigurnosti na radu te planiranju i pripremama za akcije suzbijanja. U poglavlju o štetnom djelovanju čovjeka najprije se govori o izravnom štetnom djelovanju te se objašnjavaju i razgraničuju pojmovi i prijestupa, propusta i kažnjivih čina. Zatim se navode štete od krađe drva, božičnih drvaca, oštećivanja kultura i sastojina, štete nastale zbog nemara i neizvršavanja radnih obveza radnika u šumskom gospodarstvu. Nadalje je riječ o dužnosti prijavljivanja prijestupa, propusta i kažnjivih čina, evidenciji šteta, utvrđivanju i naplaćivanju odštete za načinjene štete, šumskoj straži u zaštiti šuma, mandatnim kaznama te posebnom utvrđivanju šumskih šteta od strane zaposlenih u šumskom gospodarstvu. U neizravno štetno djelovanje čovjeka uključene su štete od pašarenja, požara i otrovnih plinova. Zaštita šuma od šteta zbog pašarenja obuhvaća utvrđivanje i ocjenjivanje šteta, suradnju s narodnim odborima o stvaranju uvjeta za zabranu pašarenja u šumi te zaštitne mjere od šumskog pašarenja domaćih životinja. U zaštitu šuma od požara uključene su preventivne mjere, organizacija i provođenje protupožarne zaštite, gašenje šum skih požara, protupožarna zaštita objekata i uređaja šumskog provoza, vođenje dokumenata o protupožarnoj zaštiti, evidencija šumskih požara i kalkulacija odštete zbog nastalih šteta. Zaštita šuma od štetnih učinaka otrovnih plinova obuhvaća dijagnozu, preventivne mjere i praćenje šteta. U poglavlju o ahiotičkim štetnim faktorima obrađeno je mehaničko djelovanje vjetra, snijega i mraza, principi uzgojnozaštitnih mjera, evidencija kalami- Leta i postupak kod likvidacije kalamitolnog materijala; zatim štete od suše, suviška vode i vlažnosti, temperaturnih ekstrema (upale i mraza). Poglavlje o štetnim životinjama obuhvaća sitne glodavce, lovnu divljač, kukce i glistice (Nematoda). Najviše prostora dato je kukcima, koji su podijeljeni prema mjestu i načinu oštećivanja u 7 grupa: defolijatore, štetnike koji sišu biljne sokove, koji stvaraju šiške, štetnike pupova i izbojalka, kore i lika, drva te plodova i sjemenja. Pregled o upotrebi raznih insekticida u borbi protiv pojedinih štetnika dat je tabelarno, a odgovara situaciji iz 1978. godine. U fitopatološkom dijelu obrađeni su biljne bolesti uzrokovane virusima, bakterijama, gljivicama, višim parazitskim biljkama i korovima. Oboljenja su podijeljena u 3 grupe: oboljenja sjemena i plodova šumskog drveća, klijanaca i sadnica u rasadnicima te oboljenja u kulturama i sastojinama. Poglavlje o korovima podijeljeno je u dva dijela: korovi u rasadnicima i korovi u sastojinama. Upotreba raznih fungicida u borbi protiv gljivičnih oboljenja šumskog drveća prikazana je pregledno u jednoj, a upotreba herbicida u osam tabela, i to: za kompost, za produktivne parcele stavljene na ugar, za lijehe prije sijanja i presađivanja, za njegu biljaka na lijehama, za njegu starijih sjemenjaka i školovanih sadnica na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 104 <-- 104 --> PDF |
lijehama, za manipularijske i neproduktivne površine, za pripravu tla prije pošumljivanja i za njegu kulture. Na kraju knjige nalazi se popis važećih pravnih propisa, uredbi, normi i smjer nica s područja zaštite šuma. Ima ih ukupno 183, od kojih 6 imaju općenito značenje, 44 se odnose na zaštitu fonda šumskih tala i zaštitu šuma od šteta uzrokovanih izravnom djelatnošću čovjeka, 2 na zaštitu šuma od šteta zbog pašarenja, 47 na protupožarnu zaštitu objekata i uređaja šumskog provoza, 15 na zaštitu od šteta uzrokovanih industrij skim ekshalatima, 3 na zaštitu od dje lovanja divljači, 40 na štetne životinjebiljke i 26 na zaštitu prirode. Tako je zaokružena cjelokupna opsežna građa, koja tretira kompleksnu problematiku zaštite šuma, u suvislu i logičnu cjelinu, koja u ovoj formi može služiti kao veoma koristan priručnik u prvom redu onima, koji se profesionalno bave zaštitom šuma, a zatim i ostalim šumarskim stručnjacima kao i svima onima, koji se u svom poslu susreću s problemima zaštite šuma. I. Mikloš Burghard v. LÜPKE VERSUCHE ZUR EINBRINGUNG VON LÄRCHEN UND EICHE IN BUCHENBESTÄNDE Frankurt am Main, 1982 Ovu knjigu zajednički su izdali Šumarski fakultet Sveučilišta u Göttingenu i Zavod za šumske pokuse Donje Saksonske a sadrži rezultate pokusne sadnje ariša i hrasta u bukovu sastojinu. Radovi su povjereni Državnom šumskom uredu u Reinhausenu a izvršeni uz veliku pomoć Instituta za uzgajanje šuma navedenog fakulteta, kako ističe autor B. v. Lüpke ü Predgovoru. Pokus se provodi u šumi »Göttinger Wald«, koja se nalazi na blago valovitom platou na nadm. visini 280 met., na 51°27´ sjeverne širine i KM)´ ist. dužine. Klima je subkontinentalna,: Srednja godišnja temperatura iznosi 7,8sC a u doba vegetacije 14,2"C, prosječne godišnje oborine 680 mm od čega u vegetacijskom periodu 340 mm. Međutim, u pokusnom periodu, od 1976. do 1980. godine, temperature bile su nešto niže od godišnjeg i vegetacijskog prosjeka, bilo je manje sunčanih dana ali više oborina; 1978. i 1980. bilo je kasnoproljetnih mrazeva. Zadatak pokusa sastoji se u tome, da se utvrdi utjecaj zasjene na pod mlađak ariša, hrasta kitnjaka i bukve pa su u bukovoj sastojini s primjesom kitnja ka postavljene tri pokusne plohe." Jedna je ploha bila čistina površine 0,7 ha, druga je bila progala površine oko 0,2 ha (dimenzija 40x60 m s dužom stranom u pravcu SZ — JI). Te plohe priređene su sječom stare sastojine. Treća ploha nalazi se u nedirnutoj staroj sastojini. Za sadnju su korišćene jednogodišnje ožiljenice ariša raznih klonova, 2+0 stare biljke kitnjaka visoke od 30 do 50 cm i 2 + 0 stare biljke bukve visoke od 30 do 60 cm. Sadnja biljaka i ožiljenica obavljena je u travnju 1977. godine na razmak 1x1 m. Na kraju 4 godine (i vegetaoione periode) pojedine vrste postigle su ove dimenzije: ari š na čistini visinu 234 cm, promjer 31 mm — na progaljenoj površini dimenzije su bile za 18´-Vo a pod zastorom 45°/» manje; * Udio bukve iznosi 92°b a hrasta kitnjaka 8% odnosno po ha 85 stabala bukve i 9 stabala hrasta kitnjaka. Po Schoberu sastojina spada u II bonitetni razred, starost je na početku pokusa tj. 1976. god. iznosila 157 godina; temeljnica 22.6 mVha od čega 21,0 ni- bukve a 1,6 m! hrasta odnosno drvne s mase 361 m bukovine i 23 m3 hrastovine što predstavlja obrast od 0,7. Prosječni prsni promjer stabala bukve bio je 56 cm a hrasta 45, srednja visina bukve 33,9 m a hrasta 27,5 m. |