DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 104 <-- 104 --> PDF |
lijehama, za manipularijske i neproduktivne površine, za pripravu tla prije pošumljivanja i za njegu kulture. Na kraju knjige nalazi se popis važećih pravnih propisa, uredbi, normi i smjer nica s područja zaštite šuma. Ima ih ukupno 183, od kojih 6 imaju općenito značenje, 44 se odnose na zaštitu fonda šumskih tala i zaštitu šuma od šteta uzrokovanih izravnom djelatnošću čovjeka, 2 na zaštitu šuma od šteta zbog pašarenja, 47 na protupožarnu zaštitu objekata i uređaja šumskog provoza, 15 na zaštitu od šteta uzrokovanih industrij skim ekshalatima, 3 na zaštitu od dje lovanja divljači, 40 na štetne životinjebiljke i 26 na zaštitu prirode. Tako je zaokružena cjelokupna opsežna građa, koja tretira kompleksnu problematiku zaštite šuma, u suvislu i logičnu cjelinu, koja u ovoj formi može služiti kao veoma koristan priručnik u prvom redu onima, koji se profesionalno bave zaštitom šuma, a zatim i ostalim šumarskim stručnjacima kao i svima onima, koji se u svom poslu susreću s problemima zaštite šuma. I. Mikloš Burghard v. LÜPKE VERSUCHE ZUR EINBRINGUNG VON LÄRCHEN UND EICHE IN BUCHENBESTÄNDE Frankurt am Main, 1982 Ovu knjigu zajednički su izdali Šumarski fakultet Sveučilišta u Göttingenu i Zavod za šumske pokuse Donje Saksonske a sadrži rezultate pokusne sadnje ariša i hrasta u bukovu sastojinu. Radovi su povjereni Državnom šumskom uredu u Reinhausenu a izvršeni uz veliku pomoć Instituta za uzgajanje šuma navedenog fakulteta, kako ističe autor B. v. Lüpke ü Predgovoru. Pokus se provodi u šumi »Göttinger Wald«, koja se nalazi na blago valovitom platou na nadm. visini 280 met., na 51°27´ sjeverne širine i KM)´ ist. dužine. Klima je subkontinentalna,: Srednja godišnja temperatura iznosi 7,8sC a u doba vegetacije 14,2"C, prosječne godišnje oborine 680 mm od čega u vegetacijskom periodu 340 mm. Međutim, u pokusnom periodu, od 1976. do 1980. godine, temperature bile su nešto niže od godišnjeg i vegetacijskog prosjeka, bilo je manje sunčanih dana ali više oborina; 1978. i 1980. bilo je kasnoproljetnih mrazeva. Zadatak pokusa sastoji se u tome, da se utvrdi utjecaj zasjene na pod mlađak ariša, hrasta kitnjaka i bukve pa su u bukovoj sastojini s primjesom kitnja ka postavljene tri pokusne plohe." Jedna je ploha bila čistina površine 0,7 ha, druga je bila progala površine oko 0,2 ha (dimenzija 40x60 m s dužom stranom u pravcu SZ — JI). Te plohe priređene su sječom stare sastojine. Treća ploha nalazi se u nedirnutoj staroj sastojini. Za sadnju su korišćene jednogodišnje ožiljenice ariša raznih klonova, 2+0 stare biljke kitnjaka visoke od 30 do 50 cm i 2 + 0 stare biljke bukve visoke od 30 do 60 cm. Sadnja biljaka i ožiljenica obavljena je u travnju 1977. godine na razmak 1x1 m. Na kraju 4 godine (i vegetaoione periode) pojedine vrste postigle su ove dimenzije: ari š na čistini visinu 234 cm, promjer 31 mm — na progaljenoj površini dimenzije su bile za 18´-Vo a pod zastorom 45°/» manje; * Udio bukve iznosi 92°b a hrasta kitnjaka 8% odnosno po ha 85 stabala bukve i 9 stabala hrasta kitnjaka. Po Schoberu sastojina spada u II bonitetni razred, starost je na početku pokusa tj. 1976. god. iznosila 157 godina; temeljnica 22.6 mVha od čega 21,0 ni- bukve a 1,6 m! hrasta odnosno drvne s mase 361 m bukovine i 23 m3 hrastovine što predstavlja obrast od 0,7. Prosječni prsni promjer stabala bukve bio je 56 cm a hrasta 45, srednja visina bukve 33,9 m a hrasta 27,5 m. |