DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Probno su se pilile i oblice i cjepanice, manjim dijelom u dužice, a pretežno u popruge. To je služilo ocjeni, da li je u danoj situaciji bolje prodati ove šumske proizvode ili ih preraditi u pilani. Sve to ukazuje na to, kako se ranije veoma duboko i stručno ulazilo u problematiku proizvodnje kako šumskih tako i pilanskih proizvoda. Neprestano se kombiniralo, računalo i kalkuliralo, tražio način da se osigura što uspješniji nastup na tržištu. Oni koji su vodili preradu, morali su dobro i temeljito poznavati i šumsku proizvodnju, i obratno. Vodeći stručni ljudi pilana bi se od vremena do vremena uključivali u radove u šumi, a stručni ljudi iz eksploatacije šuma su često dolazili na pilane i pratili njihov rad, da bi se jedni upoznali s poslovima drugih i da bi u poslu bili pristupačniji argumentima i zahtjevima svog poslovnog partnera. Na taj način skupljena znanja koristili su onda za poboljšanje prikrajanja, za pravovremenu otpremu oblovine na pilanu, svjesni toga koliko smišljeno u šumi skrojena oblovina i pravovremen dovoz na pilanu, prvenstveno one najvrednije oblovine, može pridonijeti poslovnom rezultatu pilane: većem procentu iskorišćenja i većoj vrijednosti piljenih proizvoda. Takav rad omogućuje da pilana najprije ispili najvredniju i najdeblju oblovinu (ta daje i najdeblju građu) prije napada mušice, dok je još zdrava i prije jakih vrućina. Time se utiče na normalizaciju procesa prirodnog sušenja, izbjegava opasno pucanje deblje, ujedno najvrednije građe, doprinosi poslovnom cilju da najvrednija roba dođe što prije na tržište. Čitav proizvodni proces bio je brižljivo praćen s ekonomske strane — pravovremeno su se sastavljali obračuni koji su služili ocjenjivanju i upoređivanju rezultata rada i poslovanja. Ne samo pilanski pogon u cjelini, već i svaka organizaciona jedinica (stovarište oblovine, pilanska dvorana, pariona, slagalište građe, brusiona i kotlovnica) je svakog mjeseca dobivala obračun utroška materijala i rada, s uporedivim podacima za prošle mjesece i prošlu godinu. Svakog se mjeseca znalo koliko je sati rada utrošeno u pojedinoj organizacionoj jedinici (posebno direktni radnici i posebno režija), koliko je utrošeno materijala i sirovine, koliki je bio učinak po radniku. O rezultatima se raspravljalo konkretno i na osnovu čvrstih pokazatelja za svaku organizacionu jedinicu posebno; kritički su razmatrani promašaji i podbačaji i odmah poduzimane mjere za uklanjanje uskih grla, za štednju i veći učinak. Način na koji se tada gospodarilo sa sredstvima i radom, posebno brižan odnos u postupanju sa sirovinom, zaslužuje odgovarajuću pažnju i danas. Situacija se otada u mnogo čemu promijenila nabolje. Međutim, zahtjevi i životne, društvene i poslovne potrebe kod nas i u svijetu su toliko narasle, da ih se može stizati i zadovoljavati samo pojačanim, sve smišljenijim i boljim radom; većim znanjem, boljom organizacijom, većim učincima i stalnim snižavanjem troškova. Ako tako ne budemo radili i u pilanskoj preradi, očekuju nas daljnje teškoće i slabljenje naših mogućnosti i dostignutih pozicija na tržištu. Kao i svaka druga proizvodnja, i pilanska prerada se temelji na nastojanju, da se uz što manje troškove proizvede što veća vrijednost u piljenim sortimentima, kao i što veći dohodak. Kako je u tom spletu okolnosti ključni 26 |