DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 30     <-- 30 -->        PDF

dopunskog utroška rada, probe su uticale na smanjenje učinka pilane, a
nastajali su i povećani troškovi transporta i manipulacije. Stoga je svaka
pilana bila zainteresirana da količine budu manje i da se probno piljenje
obavi što je moguće prije, a proizvedeni sortimenti što prije maknu iz pilane.
U najboljem slučaju probno piljenje je trajalo pola smjene, a samo
iznimno čitavu smjenu.


Treba, međutim, napomenuti da i manje količine probno ispiljenih trupaca
mogu dati sasma zadovoljavajuće rezultate, ako se kod izbora trupaca
za probu vodi briga o tome da u probi budu zastupljeni trupci i donje i
gornje kvalitetne granice, kao i trupci raznih dužina; čak i bolje nego kod
proba sa većim količinama, kada se izboru trupaca za probu ne pokloni
potrebna pažnja.


Može se općenito reći da zadovoljavaju probe od 4—15 ms. Količina
zavisi najviše o razlikama u kvaliteti unutar klase, a te su najveće kod hrasta
i bukve, a znatno manje kod jasena i jele-smreke. Stoga količine oblovine
u probi trebaju biti u pravilu veće kod hrasta i bukve a manje kod
jasena i jele-smreke. Kod tanke oblovine 20—29 cm, pošto su razlike u kvaliteti
drva unutar klase manje, zadovoljavajuće rezultate mogu dati količine
od 2—4 m3.


Kod budućih arganiziranja probnih piljenja, pogotovo širih razmjera,
bilo bi korisno uvažiti dosadašnja iskustva i na osnovu toga unaprijed ocijeniti
i utvrditi minimalne količine trupaca koje treba da sadrži jedna proba,
i to po debljinskim razredima i kvaliteti. Trebalo bi također dati potrebna
uputstva o načinu i izboru trupaca za probe, a i utvrditi obavezu da
se opiše svaki pojedini trupac, sa svim karakterističnim greškama, kako bi
se i time olakšalo ocjenjivanje i međusobno uspoređivanje rezultata izvršenih
proba.


Bilo bi također korisno izvršiti paralelna probna piljenja između hrasta
kitnjaka i hrasta lužnjaka, a kod bukve i jasena paralelne probe trupaca
s velikom smeđom jezgrom i trupaca s malom smeđom jezgrom ili bez
nje.


Najbolje je da se probe obavljaju na što moguće manjem broju pilana.
Tada taj posao obavljaju uhodane stručne ekipe koje daju najbolju garanciju
o kvalitetu izvršenih proba, a njihov rad je i najlakše povezati. Najidealnije
bi bilo kada bi se sve probe izvodile na pilani koja bi u tu svrhu bila
posebno angažirana, ili da se probe izvedu izvan redovne smjene.


Za razvrstavanje i Masiranje trupaca i građe služio je JUS 1955. g. Jedino
je taj JUS bio priznat od strane drvne industrije i po njemu su se
trupci razvrstavali, mjerili i evidentirali na svim industrijskim pilanama.


Građa za izvoz se klasirala prema kriterijima koji su tada važili na
vanjskom tržištu.


Radi primjene jedinstvenih kriterija o razvrstavanju i klasiranju iz proba
dobijene građe, grupa odabranih specijalista, vrsnih poznavalaca građe,
prenosila je utvrđene kriterije na sve one koji su u pojedinim poduzećima
bili zaduženi za organiziranje i izvršenje tog posla, ili ih je kontrolirala na
licu mjesta, prilikom izvođenja proba.


Kod probnih piljenja je primjenjena klasična prerada, sa proizvodnjom
neobrubljene i obrubljene građe (kod pragovske oblovine — izrada