DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 30 <-- 30 --> PDF |
dopunskog utroška rada, probe su uticale na smanjenje učinka pilane, a nastajali su i povećani troškovi transporta i manipulacije. Stoga je svaka pilana bila zainteresirana da količine budu manje i da se probno piljenje obavi što je moguće prije, a proizvedeni sortimenti što prije maknu iz pilane. U najboljem slučaju probno piljenje je trajalo pola smjene, a samo iznimno čitavu smjenu. Treba, međutim, napomenuti da i manje količine probno ispiljenih trupaca mogu dati sasma zadovoljavajuće rezultate, ako se kod izbora trupaca za probu vodi briga o tome da u probi budu zastupljeni trupci i donje i gornje kvalitetne granice, kao i trupci raznih dužina; čak i bolje nego kod proba sa većim količinama, kada se izboru trupaca za probu ne pokloni potrebna pažnja. Može se općenito reći da zadovoljavaju probe od 4—15 ms. Količina zavisi najviše o razlikama u kvaliteti unutar klase, a te su najveće kod hrasta i bukve, a znatno manje kod jasena i jele-smreke. Stoga količine oblovine u probi trebaju biti u pravilu veće kod hrasta i bukve a manje kod jasena i jele-smreke. Kod tanke oblovine 20—29 cm, pošto su razlike u kvaliteti drva unutar klase manje, zadovoljavajuće rezultate mogu dati količine od 2—4 m3. Kod budućih arganiziranja probnih piljenja, pogotovo širih razmjera, bilo bi korisno uvažiti dosadašnja iskustva i na osnovu toga unaprijed ocijeniti i utvrditi minimalne količine trupaca koje treba da sadrži jedna proba, i to po debljinskim razredima i kvaliteti. Trebalo bi također dati potrebna uputstva o načinu i izboru trupaca za probe, a i utvrditi obavezu da se opiše svaki pojedini trupac, sa svim karakterističnim greškama, kako bi se i time olakšalo ocjenjivanje i međusobno uspoređivanje rezultata izvršenih proba. Bilo bi također korisno izvršiti paralelna probna piljenja između hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka, a kod bukve i jasena paralelne probe trupaca s velikom smeđom jezgrom i trupaca s malom smeđom jezgrom ili bez nje. Najbolje je da se probe obavljaju na što moguće manjem broju pilana. Tada taj posao obavljaju uhodane stručne ekipe koje daju najbolju garanciju o kvalitetu izvršenih proba, a njihov rad je i najlakše povezati. Najidealnije bi bilo kada bi se sve probe izvodile na pilani koja bi u tu svrhu bila posebno angažirana, ili da se probe izvedu izvan redovne smjene. Za razvrstavanje i Masiranje trupaca i građe služio je JUS 1955. g. Jedino je taj JUS bio priznat od strane drvne industrije i po njemu su se trupci razvrstavali, mjerili i evidentirali na svim industrijskim pilanama. Građa za izvoz se klasirala prema kriterijima koji su tada važili na vanjskom tržištu. Radi primjene jedinstvenih kriterija o razvrstavanju i klasiranju iz proba dobijene građe, grupa odabranih specijalista, vrsnih poznavalaca građe, prenosila je utvrđene kriterije na sve one koji su u pojedinim poduzećima bili zaduženi za organiziranje i izvršenje tog posla, ili ih je kontrolirala na licu mjesta, prilikom izvođenja proba. Kod probnih piljenja je primjenjena klasična prerada, sa proizvodnjom neobrubljene i obrubljene građe (kod pragovske oblovine — izrada |