DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UDC: 674.02:331.876:630* šum. list 107 (1983): 3 PILANSKA PRERADA I ODNOSI SA ŠUMARSTVOM (Iskustva, bilješke i zapažanja iz neposredne proizvodnje) Bogomil COP, dipl. ing. Zagreb UVOD Ima više razloga koji su me potakli da obradim i objelodanim svoja iskustva, zapažanja i zaključke prikupljene tokom dugogodišnjeg bavljenja pilanskom preradom. Navest ću samo najvažnije. Kada sam se počeo baviti pilanskom preradom, osjetio sam da mnoga praktična iskustva, stečena ranije u toj djelatnosti, nisu ni zabilježena ni objelodanjena. Nisu prenesena na druge dijelom i zato što ih je netko ljubomorno čuvao za sebe da bi zaštitio svoju poslovnu poziciju, ili zato što ta iskustva nije znao prenijeti na druge. Kao početnik u toj preradi, doživio sam i to: Na moje pitanje kakav raspon pila treba primijeniti u određenom slučaju, jedan vrstan poznavalac pilanske prerade lišćara mi je odgovorio: »To zna bog i ja«. Naravno, da su takve i slične okolnosti donekle usporile moje upoznavanje s pilanskom preradom i sagledavanje njene poslovne problematike. Pogoto moja nastojanja da u svemu tome pravilno sagledam svoju vlastitu ulogu i postanem što je moguće prije aktivni sudionik zbivanja u toj preradi, a ne samo promatrač ili nastavljač Staroga. Bilo je, međutim, još više konstruktivnog ponašanja i primjernog odnosa. Uvijek se rado, s poštovanjem i zahvalnošću, sjetim mnogobrojnih radnika u proizvodnji — predcrtača, gaterista, cirkularista, predradoika, kao i majstora metalne struke, koji nisu krili svoja znanja. Oni su mi mnogo pomogli da relativno brzo prevladam početničku »krizu«, kojoj, vjerojatno, najčešće podliježe svatko tko se počne baviti nekom novom djelatnošću. Pa i kasnije, u poslu, bili su mi uvijek pouzdani, kritični i otvoreni savjetodavci prd donošenju stručnih i poslovnih odluka. Da bi se uznapredovalo u poslu, morala su se prikupljati praktična znanja prvenstveno od radnika iz neposredne proizvodnje, na toj su osnovi onda stvarani vlastiti zaključci i sudovi za praktične postupke. Sve se to odvijalo postepeno i kroz duže razdoblje, pa je stoga bilo i nesnalaženja i pogrešnih ocjena i zahvata, čega bi zacijelo bilo manje da su tome prethodile odgovarajuće stručne rasprave, ili da je o tome bilo više zapisano ili objelodanjeno. Mislim da se u jednakoj ili sličnoj situaciji nalaze mladi stručnjaci i danas. Svaki čovjek ili bar veći dio stručnih ljudi nastoji da doprinese poboljšanju rada i boljem poslovnom rezultatu, te da kroz to zadovolji svoju 3 |